Gradski saobraćaj
Gradski saobraćaj

Gdje imamo autobuska stajališta u Srebreniku ili kako riješiti bar djelimično problem parkinga u Srebreniku ?

U sklopu razvoja Srebrenika i stavljanja u funkciju autobuske stanice na drugom dijelu grada, o tome je pisano ovdje, sada imamo situaciju da je potrebno razviti i gradski prijevoz u Srebreniku.

Evo i zašto:

Sada ako želiš da dođes sa Bara, Neuma, Babunovića, Mehmeduše, Kiseljaka, N.N. Polja, Ćehaja, Luke do centra Srebrenika imaš samo dvije opcije.

Prva je da ideš pješke :), što i nije neka opcija. :-)

Druga je da sjedneš u auto i dođeš u centar Srebrenik sa autom i tu nastaje i problem. Dovoljno parking mjesta nema u Srebreniku i o tome je pisano ovdje, fali negdje već sada preko 800-900 parking mjesta.

Regularnog gradskog autobuskog prijevoza od prvih prigradskih naselja u Srebreniku trenutno nema.

Razvojem šireg gradskog područja stvara se i potreba za pravim gradskim prijevozom jedne ili dvije autobuske linije koje bi saobraćale "u krug" svakih 20/30 minuta i obilazile ova naselja. To znači da treba i lokacije odrediti tih budućih autobuskih stajališta na magistralnoj cesti i na regionalnim cestama.

Gdje bi trebala da budu ta stajališta treba da odredi struka. Trenutno nigdje u planu razvoja Grada Srebrenika nema planiranih autobusnih stajališta pa imamo situaciju da građani moraju pješke ići i preko kilometar, dva od ovih gore naselja do autobuske stanice u centru Srebrenika.

Jednim dijelom bi se ovako riješio i problem previše automobila u užem dijelu grada i smanjila potreba za parkingom. Dosta posjetilaca užeg dijela Srebrenika bi ostavilo auto kući, "uskočilo" u gradski autobus i otišlo na kaficu ili da obavi neki posao u čaršiji. Ovako ili pješke ili u većini slučajeva dođu autom u Srebrenik i traže parking.

Ujedno nam trebaju adekvatniji pješački prelazi i trotoari za pješake koji idu u centar Srebrenika. To je jedan od prioriteta da se uradi i dovede u stanje gdje nećemo strahovati da pređemo ulicu na putu do centra grada.

Pješaci su ipak najstariji učesnici saobraćaja i trebaju da budu zaštićeni i sigurni dok prelaze ulice u gradu.

... nastaviti će se ...


Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.