Jadransko more nezaustavljivo prodire uzvodno od Neretve u BiH, a slana voda trenutno je doprla u naselja nadomak Čapljine! Tačnije, u Višiće i Čeljevo, prigradska čapljinska naselja, u kojima se pojedini mještani već sada hvataju za glavu, jer im u bušotine za navodnjavanje dopire morska voda koja je neupotrebljiva za uzgoj voća i povrća na ovom području.
Sve slanije
Višićanin Mustafa Šoše na licu mjesta je za "Avaz" ispričao da iz godine u godine Neretva kod Čapljine postaje sve slanija.
- Lani i preklani jedan naš komšija je pored slatkovodnih riba u ribarskoj mreži uhvatio čak i lignje! Nerijetko se desi da ljudi tu i tamo ulove morske ribe, kojih u ovim vodama sve više ima. Ne kažem da se radi o katastrofi, daleko od toga, ali mislim da situacija nija nimalo prijatna - govori nam Šoše.
Univerzitetski profesor u Dubrovniku Branko Glamuzina, koji je jedan od vrhunskih stručnjaka za akvakulturu, izjavio je za "Dnevni avaz" da je more, koje u unutrašnjost BiH prodire i podzemnim vodama, u znatnoj mjeri ugrozilo deltu Neretve.
- More je zaslanilo Neretvu u okolici Metkovića. Vodocrpilište u Doljanima, odakle se vodom napaja i BiH, također je zaslanjeno i ljudi koji žive u okolici već mjesec ne mogu trošiti tu vodu. Može se očekivati da će do pet godina ta slana voda doći i na izvorište u Čapljini i da će potencijalno ugroziti vodovod za Neum - kazao je Glamuzina.
Na pitanje kako objasniti uzroke ovog fenomena, dubrovački profesor istakao je da morskoj vodi u Neretvi umnogome doprinose loša koordinacija rada hidroelektrana na Trebišnjici, zatim nekontrolirano vađenje pijeska i šljunka iz korita Neretve.
Ugroženo jezero
- Naravno, tome doprinose vode koje se usmjeravaju prema Bilećkom jezeru, a s druge strane nema adekvatnog gospodarenja slatkih voda iz jednog sliva u drugi. Već sada postoji opasnost za Hutovo blato, gdje je izmjerena povećana slanost u rijeci Krupi, blizu slatkovodnih jezera ovog prirodnog parka. Ako se ovaj trend nastavi, nestat će slatkovodna fauna i flora - upozorava profesor Glamuzina.
