Naučnici u Sjedinjenim Američkim Državama saopćili su da su stvorili prvi umjetni organizam na svijetu, što se po značaju uspoređuje s razbijanjem atoma, ali i izaziva brojne etičke i moralne dileme.
Predvođena kontroverznim doktorom Craigom Venterom, koji je prije desetak godina pokušao, pa onda odustao od patentiranja ljudskih gena, ekipa naučnika njegove tvrtke Celera Genomics izgradila je ćeliju koja je bila pod kontrolom DNK-a koji su napravili uz pomoć kompjutera i samo četiri hemijska elementa.
Oni su ubrizgali umjetni DNK u ćeliju bakterije koja je potom počela se samostalno dijeli, i to uvijek s hromozomima s novim umjetnim DNK-om.
Da bi se razlikovala od ostalih "normalnih bakterija", naučnici su čak utisnuli svoja imena u novostvoreni DNK, mada se to tumači i kao pokušaj zaštite autorskih prava.
Venter je inače vrlo uspješan u prikupljanju novca za svoja istraživanja, prenio je BBC.
Ovaj naučni pothvat, objavljen u časopisu Science, okarakteriziran je kao revolucionaran i ključni korak ka stvaranju umjetnog života, mada neki kritički orijentirani naučnici upozoravaju da bi umjetni organizmi mogli biti opasni kad se puste u prirodnu sredinu.
Dr. Venter i njegove kolege već sarađuju s farmaceutskim i energetskim tvrtkama na izradi i razvoju hromozoma za bakterije koje bi proizvodile korisna goriva i nove vakcine, a nadaju se da će čak moći i apsorbirati štetne plinove u atmosferi.
Izvor: Fena / BH Telecom
Slijedi i članak s Jutarnjeg
U laboratoriju stvoren prvi umjetni oblik života
Kritičari ipak upozoravaju da se moderna znanost približila svom ‘Frankensteinovu trenutku’.
Slavni američki znanstvenik Craig Venter i njegovi suradnici kreirali su u laboratoriju prvi umjetni oblik života, bakteriju Synthiju.
Ovo postignuće, objavljeno u novom broju časopisa Science, mnogi su znanstvenici pozdravili kao prekretnicu u znanosti koja će dovesti do nove industrijske revolucije. Kritičari su, pak, upozorili da se moderna znanost približila svome “frankensteinovskom trenutku” jer bi umjetni mikroorganizmi mogli izmaknuti našoj kontroli te izazvati katastrofu u okolišu ili bi mogli biti zloupotrebljeni za stvaranje biološkog oružja.
Konačni trijumf
- Ovo je naš konačni trijumf, kreirali smo prvu sintetsku stanicu. To je važan korak, kako na znanstevnom, tako i na filozofskom planu - izjavio je Craig Venter, koji je svjetsku slavu stekao kada je u travnju 2000. godine njegova bivša biotehnološka kompanija Celera Genomics prva sekvencirala čovjekov genom.
Prilikom stvaranja bakterije Synthia Venterov tim koristio je gene već postojećih bakterija. Tako su za stvaranje sintetskog genoma koristili fragmente DNK bakterije Mycoplasma mycodies koja kod koza izaziva dišne probleme.
Zatim su taj sintetski genom usadili u živu stanicu druge bakterije, Mycoplasma capricolum. Tako je dobivena bakterijska stanica sa sintetskim genomom, Synthia. Ona se zatim počela razmnožavati, a njezin je podmladak sadržavao sintetski genom.
- Ovo je prvi put da smo počeli s informacijama iz kompjutora, koristili četiri slova genetskoga koda A, T, C i G kako bismo ispisali softver sastavljen od milijuna slova DNK te ga transplantirali u živu stanicu druge bakterije - pojasnio je Venter. Projekt stvaranja sintetske bakterije stajao je oko 40 milijuna dolara, a u njega je, osim Ventera, bilo uključeno dvadesetak njegovih suradnika iz Instituta John Craig Venter u Rockvilleu, savezna država Maryland.
Umjetna bakterija Synthia prvi je korak u primjeni tzv. sintetske biologije. Riječ je o novoj znanstvenoj disciplini čiji je cilj stvaranje umjetnih mikroorganizama koji bi se koristili za različite svrhe, od zaštite okoliša do medicine.
- Sposobnost stvaranja sintetskih mikroorganizama može dovesti do izvanrednog napretka u razvoju novih izvora energije, ali i novih cjepiva i lijekova - tvrdi Craig Venter. On smatra da bi se sintetske bakterije mogle koristiti kao gutači suvišnog ugljičnog dioksida iz atmosfere te iz velikih izvora toga plina, kao što su rafinerije nafte. Nadalje, sintetske bakterije mogle bi se koristiti i u pročišćavanju vode te kod čišćenja naftnih mrlja, poput one u Meksičkom zaljevu.
Ugovor od 600 milijuna USD
Također, Craig Venter opsjednut je idejom stvaranja umjetnih mikroorganizama koji bi se koristili u proizvodnji biogoriva te tako pomogli čovječanstvu da se riješi ovisnosti o nafti. Tako je u kolovozu prošle godine Venter potpisao 600 milijuna dolara vrijedan ugovor s naftnim divom Exxonom čiji je cilj stvaranje biogoriva iz algi. No, Venter surađuje i s farmaceutskim divom Novartisom na stvaranju cjepiva.
- Već iduće godine cjepivo protiv gripe moglo bi se dobiti pomoću sintetskih stanica - izjavio je Venter. No, mnogi su znanstvenici zaokupljeni stvaranjem sintetskih mikroogranizama koji bi se koristili u liječenju raka tako što bi ciljano ubijali tumorske stanice.
- Iako je stvaranje sintetske stanice tek početni korak, omogućava nam promjene u načinu razmišljanja. Ono nas vodi preko granice u jedan posve novi svijet - zaključio je Venter koji je o svojem postignuću obavijestio i američkog predsjednika Baracka Obamu.
Dr. Ivan Đikić, molekularni biolog:
To je golem tehnološki napredak, a otvara put razvoju sintetske biologije koja bi imala primjenu na širokom planu, od zaštite okoliša do stvaranja mikroorganizama koji bi se ciljano koristili za ubijanje tumorskih stanica. No, ne treba raditi senzaciju, još je puno tehnoloških prepreka prije moguće komercijalizacije.
Dr. Tomislav Bracanović, filozof znanosti:
Prigovor o igranju Boga (ako je to uopće prigovor) ovdje vjerojatno ne stoji jer Venter zapravo nije stvorio život ex nihilo. Taj pothvat u osnovi ne generira nikakva nova bioetička pitanja koja već ne bi bila poznata iz rasprava, poput one o genetski modificiranim organizmima.
Dr. Bojan Žagrović, molekularni biolog:
To je veliko postignuće, otvorit će mogućnosti dizajna mikroorganizama za izuzetno bitne tehnološke aplikacije (npr. pravljenje vodika iz vode i svjetlosti). S druge strane, još ne treba pričati o stvaranju novog života iz neživih kemikalija: elementi koje su koristili Venter i kolege nisu ništa novo.
