Arhiva oznaka: BiH

Fotograf Dženad Džino svojim je fotografskim znanjem postigao izuzetan uspjeh. Njegove fotografije sa motivima mjesta u Bosni i Hercegovini našle su se na pakovanjima najpoznatijeg namaza na svijetu, Nutelle.

O ovom velikom postignuću Dženad Džino je napisao sljedeće:

“Poštovani pratioci. Imam za Vas jednu zaista sjajnu vijest. Čast mi je objaviti da se moje fotografije nalaze na pakovanjima najpoznatijeg krema na svijetu, megabrenda Nutella.  Saradnja sa Nutellom je jedna velika promocija prirodnih i kulturnih spomenika Bosne i Hercegovine i velika motivacija za moj daljni rad na promociji naše države. Naime, izašla je limitirana serija Nutella namaza ” Ja volim Bosnu i Hercegovinu” i možete je naći u trgovinama širom Bosne i Hercegovine. Fotografije : Mostara, Banja Luke, Travnika, Višegrada, Jablanice, Vjetrenice, Zelengore, Šujice, Srebrenika, krase staklenke Nutella namaza. Sakupite svoju kolekciju Nutella teglica sa motivima iz Bosne i Hercegovine .”

The post Fotografije Dženada Džine našle se na pakovanju Nutelle appeared first on Kameleon M&M.

Sektor za veterinarstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalni veterinarski inspektorat objavili su preporuke za kupovinu i klanje životinja povodom nastupajućeg Kurban-bajrama.

Ističu kako je potrebno kupovinu obaviti kod poznatih i pouzdanih proizvođača kao i da je važno da je životinja dobrog općeg stanja, zdrava, dobre konstitucije i kondicije, te da je u pogledu prisutnih bolesti sigurna i dijagnostički ispitana (posebno s aspekta bruceloze).

Nadležni apeluju na sve one koji su u mogućnosti da izvrše vjersku obavezu klanja dozvoljenih životinja, da se upoznaju s propisanim uvjetima koje životinja mora ispunjavati u skladu sa Zakonom o veterinarstvu u BiH:

• da je propisano označena ušnom markicom,
• da posjeduje pasoš za goveda,
• da posjeduje svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja sa upisanom ušnom markicom kao dokaz da je nad istom provedeno propisano ispitivanje.

Klanje životinja potrebno je nastojati obaviti na organiziranim, za to predviđenim mjestima, dok je klanje zdravih životinja u domaćinstvu, potrebno obavljati samo u slučaju kada isto nije organizovano, a u skladu sa mogućnostima, nastojati obezbijediti veterinarsko-zdravstveni pregled životinje prije klanja, te trupa i organa nakon klanja.

Kožice je potrebno obavezno nasoliti i čuvati na hladnom, a ostale nuspojave klanja zakopati na mjestu koje nema podzemnih voda na dubini većoj od 0,6 metara ispod zemlje.

U toku i nakon klanja potrebno je obezbijediti čiste tkanine i dezinfekciono sredstvo za dezinfekciju ruku, noževa i površina.

The post Povodom nastupajućeg Kurban-bajrama izdate preporuke građanima za kupovinu i klanje životinja appeared first on Kameleon M&M.

Plan razvoja Kampusa Univerziteta u Tuzli, postavljen i kao prioritet u kontekstu jedne od 18 mjera koje su prezentovane u Ekspozeu premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića, danas je predstavljen na sastanku kojem su prisustvovali predstavnici Vlade TK i Univerziteta u Tuzli.

Premijer Halilagić, ministar obrazovanja i nauke TK Ahmed Omerović, ministar finansija Suad Mustajbašić i savjetnik premijera Hasan Fehratović svjedočili su prezentaciji idejnog rješenja kao i Plana razvoja Kampusa.

Naglasivši da čitava priča oko Kampusa predugo traje, premijer Haliagić je kazao da vjeruje da će ova Vlada i pored ograničenog vremena „imati priliku načiniti značajne iskorake koji će nekoj narednoj vladi ipak ostaviti čisti put kad je u pitanju projekat kampusa“.

„Mi smo rebalansom budžeta pripremili iznos od 500 000 KM koji će biti potrebni u ovom momentu kako bismo pristupili pripremi izradi sve one dokumentacije koja je potrebna. To je proces i projekat koji je od izuzetno velikog značaja i sam po sebi izuzetno obiman. Vjerujemo da ćemo u ovom periodu koji je pred nama biti u prilici da barem taj dio pripremimo na najbolji način,“ kazao je ovom prilikom premijer Halilagić.

Iako je Univerzitet u Tuzli, prema riječima rektorice dr.sci. Nermine Hadžigrahić, još 2018. godine postao zvanični vlasnik prostora zajedno sa svim pripadajućim objektima pandemija je donekle usporila procese razvoja Kampusa. Naredna stepenica, kaže rektorica Hadžigrahić, je izrada projektne dokumentacije i 2023. je godina u kojoj bi se trebalo raditi na projektu a potom i 2024. započeti sa izradom prve faze razvoja Kampusa.

„Današnji sastanak sa predstavnicima Vlade TK je, nadam se, početak uspješne saradnje na tom polju i kao što mi je Premijer rekao, Vlada TK je već i rebalansom Budžeta izdvojila određena sredstva za tu našu prvu fazu, izradu projektne dokumentacije. Ja se nadam da ću nekoj skoroj budućnosti vidjeti ovdje sve naše studente zajedno sa pratećim sadržajima koje jedan kampus treba imati,“ kazala je rektorica Hadžigrahić.

Važnosti i zahtjevnosti ovog projekta za cijeli Tuzlanski kantona, prema mišljenju ministra obrazovanja i nauke Omerovića, svjesno je i resorno ministarstvo. “Zajedno sa Univerzitetom u Tuzli i Vladom TK i Ministarstvo obrazovanja i nauke je opredijeljeno da što brže i kvalitetnije nastavimo sa procesom izgradnje Kampusa. Određeni koraci su već poduzeti, sada slijede i druge aktivnosti,“ kazao je ministar Omerović.

Na sastanku je imenovan i Koordinacioni odbor Vlade TK i Univerziteta u Tuzli za realizaciju projekta Kampusa.

The post Prezentovan plan razvoja Kampusa Univerziteta u Tuzli appeared first on Kameleon M&M.

Olujno nevrijeme koje je kasno u utorak pogodilo jug Austrije bilo je praćeno jakim vjetrovima i obilnom kišom. Austrijske su vlasti proglasile vanredno stanje, nakon što su obilne kiše u nekim selima u Koruškoj na jugu zemlje prouzrokovale klizišta i poplave.

Kako javlja javni servis ORF, stanovnicima Treffena i Arriacha savjetovano je da sigurnost potraže u višim spratovima svojih kuća. Usto, općina Arriach je, piše ORF, potpuno odsječena od svijeta.

Schlimme Bilder aus #Arriach in #Kärnten, welches heute Nacht von mehreren Unwetterzellen getroffen wurde. Der Ort ist derzeit lt. ORF von der Außenwelt abgeschnitten und nicht durch die Einsatzkräfte erreichbar

© Mario Kornberger @Kachelmannwettr @manu_bx @alpen_wetter pic.twitter.com/iLrZ7b2a3N

— Unwetter-Freaks (@MichaelHutter6) June 29, 2022

Brojne su osobe zarobljene u svojim domovima pa ih se evakuira uz pomoć helikoptera.

Traga se za nestalima.

Long Video https://t.co/YUiCy0JKbb

Flooding hit Austria #Villach 2022! #Hochwasser Villach, #Treffen – #Arriach #Kärnten Hochwasser #HochwasserVillach #unwetter,#sturm, pic.twitter.com/EU6cgDy5Te

— World News Araştıran İnsan (@RH_News_World) June 29, 2022

Stanovnicima se savjetuje da ostanu u svojim kućama, jer boravak na otvorenom može biti opasan po život.

The post (VIDEO) Snažna oluja pogodila Austriju, proglašeno vanredno stanje appeared first on Kameleon M&M.

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH predložila je da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglasi Danom žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini, saopćila je Turković na društvenim mrežama.

Turković je istakla da bi time Vijeće ministara izrazilo poštovanje prema žrtvama genocida.

“Smatramo važnim da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, donošenjem Odluke о proglašenju 11. jula Danom žalosti u Bosni i Hercegovini izrazi svoj stav о potrebi obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, te da па taj način izrazi svoje poštovanje prema žrtvama genocida,” napisala je Turković.

Na kraju Turković je podsjetila na presudu Medunarodnog suda pravde u Hagu te osudujuće presude u pojedinim predmetima Medunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u kojima je utvrđeno dа je na području Srebrenice u julu 1995. godine počinjen genocid što je navedeno u obrazloženju prijedloga.

The post Bisera Turković predložila da 11. juli bude Dan žalosti u BiH zbog Srebrenice appeared first on Kameleon M&M.

Vlada TK donijela je Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2022. godini.

Programom je određena visina sredstava za pojedine modele novčanih podrški, kriteriji za ostvarivanje prava na novčanu podršku i plan raspodjele sredstava po oblastima i vrstama novčanih podrški. Za realizaciju Programa Budžetom TK za 2022. godinu planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 10.800.000 KM.

Bitna novina što su kod proizvodnje krošnjastog voća razdvojene proizvodnja voća po vrsti, te načinu sadnje (ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni nasad) pa je i visina novčane podrške različita uzimajući u obzir način proizvodnje i vrstu voća.

S obzirom na to da su poljoprivredni proizvođači u 2022. godini suočeni sa poskupljenjima kada je u pitanju repromaterijal u poljoprivredi, te hrana za životinje, programom su planirana sredstva za ublažavanje posljedica poremećaja na tržištu u poljoprivredno proizvodnji i to dodatna podrška za proizvođače pilećeg mesa i to za proizvodnju od 5.000 do 500.000 proizvedenih pilića u toku godine i novčana podrška za zdravstvenu zaštitu pčela i unaprjeđenje pčelinjeg fonda.

Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju Tuzlanskog kantona propisano je da se sredstva za novčanu podršku u poljoprivredi obezbjeđuju u Budžetu TK za svaku kalendarsku godinu. Visina novčanih sredstava iznosi do 3,5 % vrijednosti poreskih prihoda godišnjeg budžeta Kantona.

Budžetom TK za 2022. godinu za realizaciju novčane podrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju planirana su sredstva u iznosu od 10.800 KM. S obzirom na to da Federalni Program novčanih podrški za 2022. godinu nije bio donesen, Vlada TK je donijela Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2022. godini kojim su planirana sredstva u iznosu od 795.972,50 KM za realizaciju odobrene novčane podrške u 2021. godini za proizvodnju voća i proizvodnju jagode u zaštićenom prostoru.

Imajući u vidu poskupljenje đubriva, potrebe za sijanjem što većih površina zemljišta, te da poljoprivredni proizvođači mlijeka uglavnom proizvode kukuruz za potrebe vlastite farme, odnosno ishrane vlastite stoke, bilo je neophodno donijeti izmjenu Program kako bi se ublažile posljedice poskupljenja.

Za realizaciju navedene mjere odnosno stvaranje uslova za što optimalniju sjetvu stočnih žita predložena je izmjena Programa na način da su planirana sredstva za muzna grla i to u iznosu od 200,00 KM po grlu.

The post Vlada TK: Više od 10 miliona KM za poljoprivredu i ruralni razvoj appeared first on Kameleon M&M.

Vidio sam nekoliko objava u kojima ljudi (nekoliko njih su istaknuti političari) postavljaju pitanja kako to da cijena benzina i dizela raste brže nego što raste cijena nafte.

Piše: Prof. dr. Anto Domazet

Pošto vidim da se svi analitičari iz oblasti energetike zadržavaju u objašnjenju kretanja cijena dizela i benzina na korelaciji tih cijena sa cijenama nafte smatram za potrebno da upozorim na zablude i promašaje takvog pristupa.

U objašnjavanju kretanja cijena dizela i benzina u BiH ti su analitičari zaveli građane predstavljajući im promjene tih cijena isključivim kretanjem cijena nafte. Po tome, ako su cijene dizela i benzina u BiH rasle brže od rasta cijena nafte, u pitanju su zloupotrebe od strane distributera i državu treba pozvati da djeluje. Nemam neke posebne sklonosti prema distributerima, čak mislim da su mnogi na granici nedozvoljenog dogovaranja o cijenama, ali to je pitanje kojim se ne želim ovdje baviti.

Suština je moje objave to da javnosti treba predočiti istinu da cijene benzina i dizela (uz činjenicu da su fiskalna opterećenja na derivate vrlo visoka sukladno politikama EU) rastu kao rezultat rasta troškova prerađene nafte, ali i rasta tražnje za benzinom i dizelom zbog toga što se ne mijenjaju navike u potrošnji, kako u svijetu, tako i u EU, a tako i u BiH. Kada se na pravi način da dijagnoza stanja, onda je moguće javnim politikama djelovati u pravcu rješenja u korist općeg javnog dobra.

Ta istina počinje od abecede naftne ekonomije i tržišta naftnih derivata koja se sastoji u sljedećem:

– cijene nafte imaju svoju dinamiku kao rezultat odnosa ponude i tražnje na realnom tržištu (commodity market) koje iznosi oko 100 miliona barela na dan, odnosno oko 5 milijardi tona nafte godišnje u 2022. godini i tu su odnosi tražnje i ponude prilično usklađeni

– cijene nafte imaju također dinamiku uvjetovanu tražnjom nafte po osnovi investicijskih operacija na osnovi futures koje višestruko povećavaju tražnju za naftom u vrijeme političkih i drugih neizvjesnosti i to je simboličko tržište koje je nemoguće predviđati

– cijene naftnih derivata, prije svega dizela i benzina ovisne su jednim dijelom o troškovima proizvodnje u kojima je dominantno utjecajna nafta, a zatim i troškovi složenih tehnoloških procesa njihove proizvodnje.

Sem troškova na njihove cijene utječe tražnja za derivatima, što znači da cijene derivata proizlaze iz specifičnosti njihovih tržišta, neovisno o cijeni nafte, drugim riječima cijene benzina i dizela rastu kao rezultat rasta tražnje (broja motornih vozila, dohotka i sklonosti korištenju drumskog prevoza u odnosu na druge vidove transporta), tako se dešava da ljeti cijena tih derivata raste zbog rasta tražnje, neovisno o kretanju cijena nafte.

– benzin i dizel gorivo u BiH se već nekoliko godina ne proizvode, nego se uvoze iz Srbije, Hrvatske i sa Mediterana, kao referentne cijene služe Platt-s kotacije sa određenim premijama i na tom tržištu se formiraju spot cijene (rezultat ponude i tražnje u određenom momentu) po kojima se realiziraju nabavke čak i od strane Rafinerije Pančevo i Rafinerije Rijeka sa određenim premijama

– cijene dizela i benzina mogu rasti neovisno o rastu cijena nafte, a mogu i padati neovisno o padu cijena nafte, zato je potpuno neprofesionalno promatrati cijene derivata isključivo u funkciji kretanja cijena nafte

– pored spot cijena na Mediteranu za benzin i dizel gorivo na domaće cijene utječe i kurs dolara prema KM (u januaru bio 1,72 KM, a najviše je bio na nivou od 1,875 KM)

– za BiH je kretanje cijena nafte samo indikativna informacija, pa umjesto kotacija nafte treba promatrati Platt-s kotacije na Mediteranu i tako promatrati dinamiku i predviđati kretanje cijena dizela i benzina na BiH tržištu u postojećim uvjetima fiskalnih opterećenja i administrativne kontrole cijena derivata.

Dakle, analitičari, promjenite ugao promatranja i kontekst analize cijena derivata i informirajte građane na pravi način.

Kao ilustraciju svega što sam naveo dajem mjesečne podatke o kretanju cijena od decembra 2021. do danas za naftu Brent, za dizel i benzin na Mediteranu (izvor Platt-s kotacije od jedne domaće naftne kompanije) i podatke o maloprodajnim cijenama dizela i benzina u BiH.

Podaci iz grafikona pokazuju da je u junu 2022. u odnosu na decembar 2021. godine cijena nafte povećana za 68,8%, a na Mediteranu cijena dizela za 109,% i benzina za 84,5%, dok je maloprodajna cijena benzina u BiH povećana za 28,5%, a cijena dizela za 49,8%. Dakle, u potpunosti potvrđeno sva obilježja tržišta naftnih derivata i teza da cijene derivata nisu isključivo rezultanta cijena nafte.

The post Prof. Domazet objasnio: Cijene goriva nisu uvjetovane samo cijenama nafte, to je zabluda appeared first on Kameleon M&M.

Organizaciji TRIAL International se nedavno obratio bivši logoraš Fikret Alić, “logoraš sa žice” čija je fotografija ispred žičane ograde logora Trnopolje obišla svijet 1992. godine, sa molbom za pravnu pomoć nakon što su mu vlasti RS-a odbile zahtjev za priznavanje statusa žrtve ratne torture.

U Rješenju Odjeljenja za boračko- invalidsku zaštitu Gradske uprave Prijedora se navodi da se “iz navedenih potvrda ne vidi da je imenovani u periodu od 14.06.1992.do 13.08.1992. godine boravio u kako navodi Keratermu i Trnopolju niti da je nad njim vršen bilo kakav oblik ratne torture.”

Nedugo nakon toga, žalbu gospodina Alića zvanično je odbilo i Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite RS. Nelogičnost čitave situacije pokazuje stav Ministarstva da gospodin Alić ne posjeduje “odlučujući dokaz” (odnosno da kao logoraša nije zaveden u službenu evidenciju Republičkog centra za istraživanje rata) uprkos tome što se u ovom specifičnom slučaju radi o nespornoj i opštepoznatoj činjenici da je ovaj čovjek boravio u logoru i pretrpio torturu čemu svjedoči i ranije spominjana fotografija koja je svjetski poznata.

Nažalost, priča gospodina Alića oslikava višegodišnju borbu mnogih žrtava ratne torture, koji pokušavaju da ostvare status u Republici Srpskoj. Zakon o žrtvama ratne torture Republike Srpske u sebi sadrži brojne restriktivne odredbe, posebno kada je riječ o dokumentaciji koja je neophodna za dokazivanje pretrpljene torture, koje u praksi žrtve sprječavaju da traže i ostvare status.

Pored toga, rok za mogućnost podnošenja prijave za priznavanje statusa žrtve ratne torture prema ovom Zakonu ističe naredne godine, te se postavlja pitanje koliko žrtava će zaista uspjeti ostvariti svoja prava u tako kratkom periodu.

Organizacija TRIAL International pomogla je gospodinu Aliću da uputi tužbu Okružnom sudu u Prijedoru te se iskreno nadamo da će to napokon rezultirati priznavanjem patnje koju je on preživio.

“Kao što smo to ranije imali priliku vidjeti u slučaju Mirsada Duratovića, prvog logoraša kojem je na osnovu Zakona RS priznat status žrtve ratne torture, pritisak javnosti, a ponajviše onaj medijski, može biti ključna pomoć da se prava žrtava napokon priznaju. Imajući u vidu kako je jučer obilježen Međunarodni dan podrške za žrtve torture, smatramo posebno važnim da mediji ovom prilikom ukažu na brojne prepreke sa kojim se žrtve, najčešće samostalno, moraju nositi,” ističu iz organizacije TRIAL.

The post Logorašu Fikretu Aliću iz Trnopolja u RS-u odbili priznati status žrtve ratne torture appeared first on Kameleon M&M.

U okviru „Dana italijanskog filma u Bosni i Hercegovini“, koje već nekoliko godina organizuje  Ambasada Republike Italije u Bosni i Hercegovini, ove godine će u Tuzli biti prikazana dva filma najnovije italijanske produkcije:

U ponedjeljak, 27.6.2022. – „Sinestezija“ (91’, drama). „Sinestezija“ prati zgode i nezgode četvoro mladih, odraslih ljudi, u dva zasebna trenutka njihovog života, neposredno nakon dva dramatična događaja, trogodišnjeg vremenskog odmaka. U tom vremenskom intervalu, likovi proživljavaju radosti svakodnevice i redovne životne poteškoće. Ujedno moraju odgovarati na udarce sudbine koja ih, povremeno i nasumce, dovodi pred životne izbore. Središnji lik je Alan. Oko njega su supruga Francoise, mlada ljubavnica Michela i Igor, najbolji prijatelj. Radnja filma temelji se na promatranju stvarnosti i inspirisana je stvarnim događajima. Reditelj filma je Erik Bernasconi. Projekcija filma je organizovana u saradnji sa Ambasadom Švicarske u Sarajevu.

U utorak, 28.6.2022. – „Poput mačke na autocesti“ (98’, komedija). Đovani, teorija. Predani intelektualac i vjesnik društvene integracije, živi u povijesnom središtu Rima. Monika, praksa. Bivša blagajnica u supermarketu, svakodnevno živi u integraciji, u svom predgrađu. Njihova djeca započinju vezu, stoga, Monika i Đovani, oboje – žrtve nemilosrdnih predrasuda o društvenoj klasi onog drugog, imaju zajednički cilj: veza između njihove djece, mora prestati. Kako bi ostvarili zajednički naum, nevoljko se počinju sastajati, ulazeći jedno drugome u vlastiti svijet: Đovani, naviknut na angažirane filmove u arthouse-kinima, prinuđen je pratiti svoju kćer u haotični multipleks na periferiji, dok Monika, naviknuta oduvijek na odmor u Mrtvačkoj straži, među gomilom tijela, natrpanih poput sardina, i aviona koji ispuštaju gorivo nad glavama, zatiče se u otmjenom, prirodnom rezervatu Capalbio, među intelektualcima i VIP osobama. Sve dok se među njima nešto ne promijeni i oboje shvate da ne mogu jedno bez drugog, iako znaju da bi njihova veza možda mogla potrajati samo koliko i „mačka na autocesti“. Reditelj filma je Ricardo Milani.

 „Dani italijanskog filma u Bosni i Hercegovini“ u Tuzli se organizuju u saradnji sa Gradom Tuzlom. Filmovi se prikazuju u kino dvorani Cinestar (Bingo City Centar), sa početkom u 20.00 sati, a ulaz na  projekcije filmova je besplatan.

Ambasador Republike Italije u Bosni i Hercegovini, Nj.E. Marco Di Ruzza, ćeovim povodom,  u utorak, 28.6.2022. godine posjetiti Grad Tuzlu i sastati se sa gradonačelnikom, Jasminom Imamovićem, nakon čega će zajedno prisustvovati projekciji filma „Poput mačke na autocesti“.

The post „Dani italijanskog filma u Bosni i Hercegovini“ i u Tuzli appeared first on Kameleon M&M.

Jens Stoltenberg održao je konferenciju za medije prije samita NATO-a koji se od 28. juna održava u Madridu. Stoltenberg je najavio kako će na ovome samitu biti usvojen novi strateški koncept što će označiti fundamentalnu promjenu u NATO odbrani.

“Naš novi koncept će nas voditi u eri strateškog nadmetanja. Očekujem da će jasno naznačiti da saveznici smatraju Rusiju za najznačajniju i direktniju prijetnju našoj sigurnosti. Također, naznačit će i Kinu po prvi put i izazove koje Kina predstavlja po našu sigurnost, interese i vrijednosti,” rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je najavio da će borbene grupe na istoku biti povećane na level brigade, te da će se izvršiti transformacija NATO snaga za odgovor. Broj trupa koje će biti na nivou visoke spremnosti će prema novom planu NATO iznositi iznad 300.000 vojnika.

Na samitu će se također postići dogovori o pojačavanju podrške za Ukrajinu, posebno u oblastima sigurnih komunikacija, goriva i protivdronovskih sistema. Dugoročni cilj NATO-a jeste da se Ukrajina sa opreme iz sovjetskog doba prebaci na modernu NATO opremu.

Generalni sekretar NATO je naveo da će se na samitu usvojiti novi paketi podrške za NATO partnere Bosnu i Hercegovinu, Moldaviju i Gruziju te Mauritaniju i Tunis.

Jens Stoltenberg je najavio da će se u utorak održati i sastanak predsjednika Turske, Reccepa Tayipa Erdogana, predsjednika FInske Saulija Niinsta i premijerke Švedske, Magdalene Andersson.

The post Stoltenberg: U Madridu će NATO usvojiti novi paket podrške za Bosnu i Hercegovinu appeared first on Kameleon M&M.

Zbog rata Rusije protiv Ukrajine, a ne sankcija Zapada, glad će dodatno pogoditi još 40 do 50 miliona ljudi, rekao je u petak američki državni sekretar Antony Blinken u Berlinu gdje se, uoči sastanka G7 održava konferencija o globalnoj krizi hrane.

“Nema drugih razloga osim političkih za rusku blokadu Ukrajine i, u mnogim slučajevima, odbijanje Rusije da izvozi vlastito žito,” kazao je Blinken na konferenciji za medije s njemačkom šeficom diplomacije Annalenom Baerbock.

Baerbock je pozvala međunarodnu zajednicu da pojača napore u borbi protiv pogoršanja gladi u mnogim dijelovima svijeta, a ruske poteze nazvala je “ciničnim”, a moguće i destabilizirajućim ratom žitaricama.

Rusija svjesno “koristi glad kao ratno oružje i u tome je cijeli svijet talac,” rekla je i upozorila da prijeti cunami gladi za neke zemlje.

Situacija je, kako kaže, “drastična”, s 345 miliona ljudi kojima potencijalno prijeti glad. Ove će godine trebati prikupiti 44 milijarde eura, no osigurano je tek pola iznosa, dodala je.

Krizu s glađu usporedila je s “po život opasnim valom” čemu kumuju klimatske promjene i pandemija covida-19.

“Ali tek s ruskom invazijom na Ukrajinu je taj val postao tsunami,” rekla je Baerbock.

Ministri 40 zemalja pokušavaju u petak na konferenciji u Berlinu pronaći konkretna “rješenja” za krizu hrane izazvanu ratom u Ukrajini.

Nazvana “Ujedinjeni za globalnu sigurnost hrane”, konferencija se održava uoči samit G7 u Bavarskoj koja počinje u nedjelju.

Potraga za alternativnim pravcima

Konferencija bi trebala u petak poslijepodne “predložiti rješenja” kao što su ubrzanje izvoza hrane iz Ukrajine alternativnim putevima s obzirom na to da je Rusija blokirala crnomorske luke, rekla je Baerbock prije početka razgovora.

Raspravljat će i o porastu pomoći za zemlje najteže pogođene krizom hrane, iako skup nije najavljen kao donatorska konferencija.

Ruska invazija na Ukrajinu, a riječ je o dvjema zemljama koje su veliki proizvođači žita, ulja i umjetnih gnojiva, izazvala je strelovit rast cijena hrane te rasplamsala inflaciju.

Rusija negira odgovornost za blokadu i optužuje zapadne sankcije da potiču krizu hrane.

“Rusija je izvela otprilike jednako žita kao i lani, prema tome ruski narativ o tome da su sankcije izazvale rast globalnih cijena hrane potpuno su neutemeljene,” rekla je.

Baerbock kaže da Rusija može “dopustiti izvoz ukrajinskih žitarica preko luke Odese ili jednostavno prekinuti rat, a mi ovako moramo razbijati glavu kako bismo pronašli alternativne pravce opskrbe, rekla je.

Alternativni pravci su preko Poljske, ali problem je u različitoj širini prugaa (zapadne Evrope) i Ukrajine i Rusije, pa to otežava cijelu situaciju.

“Zbog toga smo izabrali rutu preko Rumunije jer može pojačati plovidbu rijekom,” rekla je.

Turska pokušava posredovati kako bi se olakšao izvoz žita preko Crnog mora. Četverostrani pregovori o izvozu žitarica u kojima će sudjelovati predstavnici Rusije, Ukrajine, Turske te Ujedinjenih naroda trebali bi se održati u Turskoj “idućih sedmica”, najavilo je tursko ministarstvo odbrane.

The post Blinken: Rat Rusije otjerat će u glad još 40 do 50 miliona ljudi appeared first on Kameleon M&M.

Iz Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine obavještavaju korisnike usluga da će od 01.07.2022. godine doći do povećanja cijene usluga prevoza putnika u unutrašnjem saobraćaju.

Povećanje će, kako je navedeno, iznositi do 20 posto.

Pojašnjavaju kako se poskupljenje odnosi na sve relacije preko 30 kilometara. Za relacije koje su do 30 km, cijena ostaje nepromijenjena.

Istog dana prestat će se izdavati i naplaćivati rezervacije mjesta u brzim vozovima i izvršiti deklasiranje kola, te će se sve vozne karte izdavati za 2. razred.

The post Poskupljuju usluge Željeznica FBiH appeared first on Kameleon M&M.

Netflix poručuje da smišlja načine kako vratiti platformu na pravi put. Ideje uključuju uvođenje novih vrsta oglasa po nižim cijenama i suzbijanje dijeljenja lozinki među pretplatnicima. Video platforma Netflix otpušta 300 zaposlenika.

“Iako nastavljamo značajno ulagati u poslovanje, izvršili smo ove prilagodbe kako bi naši troškovi rasli u skladu s našim sporijim rastom prihoda,” izjavio je glasnogovornik tvrtke za CNN. “Veoma smo zahvalni na svemu što su učinili za Netflix i naporno radimo kako bismo ih podržali kroz ovu tešku tranziciju.”

Otpuštanja u četvrtak utječu na oko 3 posto Netflixove radne snage, što uključuje 11.000 stalno zaposlenih. Otpuštanja se uglavnom odvijaju u Sjedinjenim Državama.

Netflix je u aprilu izvijestio da je izgubio pretplatnike prvi put u više od 10 godina. To je izazvalo pomutnju na Wall Streetu, što je navelo ulagače da povuku milijarde dolara iz tržišne kapitalizacije Netflixa. Dionice tvrtke pale su oko 70 posto ove godine.

Prošlog mjeseca Netflix je otpustio 150 radnika, prebacivši krivnju na usporavanje rasta prihoda.

Netflix poručuje da smišlja načine kako vratiti platformu na pravi put. Ideje uključuju uvođenje novih vrsta oglasa po nižim cijenama i suzbijanje dijeljenja lozinki među pretplatnicima.

The post Netflix u problemima, otpuštaju 300 zaposlenika appeared first on Kameleon M&M.

Članovi Evropskog parlamenta usvojili su danas većinom glasova rezoluciju kojom pozivaju šefove države i vlade da se Ukrajini i Moldaviji bez odlaganja dodijeli status kandidata.

Rezoluciju je podržalo 529 poslanika, 45 je bilo protiv, a 14 suzdržano.

U tekstu rezolucije navodi se da je parlament pozvao „lidere zemalja i vlada koji će se danas i sutra sastati u okviru Evropskog savjeta da bez odlaganja dodijele kandidatski status Ukrajini i Moldaviji“.

Parlament je pozvao na sličnu odluku kada se radi o Gruziji, ali tek nakon što vlasti te zemlje “ispune navedene prioritete u mišljenju Evropske komisije”.

Evropska komisija predložila je prošle nedjelje da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata ukoliko ispune niz preduslova prije početka pregovora o integraciji. Gruzija tada nije navedena među predloženim državama.

The post Evropski parlament poziva da se Ukrajini i Moldaviji dodijeli status kandidata appeared first on Kameleon M&M.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je da jedinu i isključivu odgovornost za to što BiH ne može dobiti kandidatski status snose HDZ i SNSD.

“Na to smo upozoravali odmah nakon što je Mišljenje EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU objavljeno, kada smo jasno rekli da su HDZ i SNSD dogovorili blokiranje ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja EK, jer im standardi i vrijednosti koje su u Mišljenju sadržani nikako ne odgovaraju,” rekao je Komšić.

Istakao je da je još od vremena kada je Evropska komisija sačinila i objavila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji govorio da će doći vrijeme kada će Dodik i Čović započeti odmicanje od toga Mišljenja i krenuti da svim silama stopiraju bilo kakav daljni napredak Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.

“Kada su pomenuta dvojica, valjda nakon što su napokon pročitali Mišljenje Evropske komisije (14 prioriteta), shvatili da se Bosna i Hercegovina kao država, te njen politički sistem mora preoblikovati u skladu sa evropskim normama i standardima, Dodik i Čović su uvidjeli da to znači gubitak njihove neograničene političke moći koja proizlazi iz etničkih podjela i mogućnosti blokada kroz domove naroda,” kazao je Komšić.

On smatra da kad bi smo ispunili svij 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije to bi značilo da BiH mora biti država jednakopravnih građana, sa potpunim poštovanjem ljudskih prava na individualnom nivou, u kojoj postoji vladavina prava kao alat za borbu protiv svakog oblika korupcije i organizovanog kriminala.

“Takvu normalnu i uređenu državu Bosnu i Hercegovinu, dvojac Dodik-Čović jednostavno neće, te su učinili sve da niti jedan reformski zakon nikada ne bude donesen, čime su u potpunosti onemogućili Bosnu i Hercegovinu da dobije status kandidata za Evropsku uniju,” rekao je Komšić.

Dodao je da je Demokratska fronta predlagala reformske zakone o javnim nabavkama, reformi pravosuđa, ustavne i izborne reforme u skladu sa presuda Evropskog suda za ljudska prava, a što su Dodik i Čović zakočili još u komisijskoj fazi u Parlamentu BiH.

“To oni rade već tri godine i kada je Evropska unija, htjela pomoći BiH na način da umjesto svih 14 ključnih prioriteta, učinimo iskorak donošenjem samo ova tri reformska zakona kako bismo dobili kandidatski status, opet je pomenuti dvojac pokrenuo svoje alate i oborio sva tri reformska zakona,” rekao je Komšić.

S tim u vezi on smatra da BiH nikad neće ispuniti uslove ni za kandidatski status ni za članstvo u EU, sve dok se HDZ-u i SNSD-u nekažnjeno dopuštaju blokade prilikom usvajanja reformskih zakona, jer takvo djelovanje prolazi bez sankcija.

“Uvjeren sam da bi bosanski politički faktor, neovisno o tome da li se radi o državnim ili kantonalnim vlastima, poziciji ili opoziciji za mjesec dana ispunio sve uslove, jer među bosanskim političkim faktorom po tome pitanju postoji širok konsenzus. Jednako sam uvjeren da u tom ispunjavajnju uslova HDZ i SNSD ne bi morali niti trebali dati bilo kakav doprinos, osim da ne blokiraju usvajanje zakona. To može biti postignuto jedino značajnim sankcijama pomenutim strankama od strane zemalja EU i same EU,” smatra Komšić.

Naglasio je da HDZ i SNSD blokade vrše prije svega u svom interesu jer blokiraju antikorupcijske zakone i žele da na svojoj etnički omeđenoj teritoriji istovremeno blokirati državu i pljačkati građane koje nominalno predstavljaju.

“U širem smislu blokade jednako vrše u interesu onih sila izvan Evropske unije a posebno u interesu Rusije kojoj je zastoj BiH na evropskom putu u strateškom interesu,” tvrdi Komšić.

Dodaje da na osnovu svega viđenog u protekle tri godine niko realan i objektivan ne može izvući drugačiji zaključak od onog da su sve političke partije u BiH na jednoj strani, a HDZ i SNSD na drugoj.

“I kada se govori da Bosna i Hercegovina nije ništa uradila u proteklom periodu da se približi Evropskoj uniji, itekako je važno jasno reći ko u Bosni i Hercegovini nije uradio ništa na tome planu, a uradio je sve protiv toga,” zaključio je Komšić.

The post Komšić: Sve dok HDZ i SNSD nekažnjeno blokiraju reforme, nikad nećemo ispuniti uslove za EU appeared first on Kameleon M&M.