Arhiva oznaka: ekonomija

Bosana fondacija USA objavila je detaljan vodič za sve studente i studentice koji se pripremaju za apliciranje na Konkurs za dodjelu stipendija za akademsku 2026/2027. godinu. Donosimo pregled svih uslova, potrebne dokumentacije i tehničkih uputa.

📢 Povezano: Konkurs Bosana fondacije — svi detalji i rokovi →

1. Uslovi i kriteriji

A) Uslovi koje student/ica treba da ispunjava:

• Državljanin/ka BiH s prebivalištem u BiH
• Redovan/na student/ica prvog ciklusa studija na državnom univerzitetu u BiH
• Nije ponavljao/la godinu na fakultetu koji upisuje u 2026/27.
• Ne prima drugu stipendiju od nevladinih organizacija
• Spremnost za volontiranje 10h mjesečno uz redovne izvještaje
• Prednost: početne godine studija, smještaj u domu za nezbrinutu djecu, niska primanja porodice

B) Kriteriji za dodjelu: akademska dostignuća, vannastavne aktivnosti, socio-ekonomski status i specifične okolnosti. Nijedan kriterij sam po sebi nije presudan — komisija svaku prijavu razmatra u cjelini.

2. Šta uključuje Bosana stipendija

• 200 KM mjesečnog džeparca
• Podrška pri pokrivanju troškova smještaja
• Pokriveni troškovi upisa, školarine, knjiga i materijala
• Prilike za profesionalno umrežavanje
• Mogućnost prakse ili privremenog zaposlenja
• Pristup obukama i treninzima
• Fond za profesionalnu orijentaciju i razvoj (500 KM/godišnje)
• Individualno profesionalno mentorstvo
• Godišnja druženja na različitim lokacijama u BiH

3. Šta se očekuje od stipendista

1. Redovni mjesečni volonterski izvještaji (najmanje 10h mjesečno)
2. Redovni finansijski izvještaji s računima o troškovima studiranja
3. Semestralni izvještaji s planom polaganja ispita i prepisima ocjena
4. Prisustvo treninzima, seminarima i druženjima
5. Angažman u lokalnoj zajednici
6. Korištenje Fonda za profesionalni razvoj
7. Aktivno učešće u mentorskom programu
8. Redovna komunikacija sa osobljem Fondacije
9. Održavanje dobrog prosjeka
10. Informisanje o svim promjenama koje utiču na studij

4. Potrebni dokumenti

Za prvi krug (uz prijavu):

1. Dokaz o položenom prijemnom ispitu i upisu na fakultet (ili rang lista / prve stranice indeksa)
2. Uvjerenje iz doma za nezbrinutu djecu (ako je primjenjivo)
3. Potvrda o ukupnim primanjima domaćinstva (plate, penzije, invalidnine)
4. Obrazloženje o svim primanjima studenta/ice
5. Prosjek ocjena po godinama (za novoupisane — srednja škola)
6. Dvije profesionalne preporuke (od akademskog osoblja ili organizacija; preporuke roditelja/staratelja se ne prihvataju)

Za drugi krug (septembar): kopije svjedočanstava, potvrda o maturskom ispitu, kućna lista, izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu i drugi dokumenti prema specifičnim okolnostima.

5. Tehničke upute i rokovi

• Prijave se podnose elektronski, link će biti dostupan na početnoj stranici bosanafoundation.org od 1. augusta
• Krajnji rok: 15. august 2026. do ponoći
• Limit veličine fajlova: 2 MB po fajlu (više dokumenata spakovati u ZIP/RAR)
• Dokumenti ne moraju biti ovjereni — dovoljni su skenirani originali
• Nepotpune i neblagovremene prijave se automatski odbacuju
• Intervjui za uži izbor: prva polovina septembra
• Konačna odluka: najkasnije do kraja septembra 2026.

Za sva dodatna pitanja prvo konsultujte Često postavljena pitanja na stranici Bosana fondacije, a zatim se obratite na e-mail: [email protected].

Izvor: Bosana Foundation — Vodič za pripremu aplikacije

Bosana fondacija USA raspisala je Konkurs za dodjelu stipendija redovnim studentima i studenticama prvog ciklusa visokog obrazovanja s područja Bosne i Hercegovine za akademsku 2026/2027. godinu.

Konkurs će biti otvoren od 1. augusta do 15. augusta 2026. godine (do ponoći), a prijave se podnose elektronskim putem na internet stranici Bosana fondacije.

Osnovni uslovi za apliciranje

• Državljanstvo i prebivalište u Bosni i Hercegovini
• Status redovnog studenta/ice na jednom od državnih univerziteta BiH
• Prvi ciklus studija u 2026/2027. godini
• Da ne obnavljaju godinu
• Da nisu stariji od 21 godinu pri upisu prve godine
• Prednost za kandidate smještene u domovima za nezbrinutu djecu ili hraniteljskim porodicama
• Prednost za kandidate čiji su staratelji/roditelji nezaposleni ili s niskim primanjima

Kriteriji za dodjelu

Stipendije se dodjeljuju na osnovu: akademskih dostignuća, nastavnih i vannastavnih aktivnosti, socio-ekonomskog statusa i specifičnih okolnosti. Komisija svaku prijavu razmatra u cjelini.

Proces selekcije

Studenti koji uđu u uži izbor bit će kontaktirani za intervju u prvoj polovini septembra, a konačna odluka i lista stipendista bit će objavljena najkasnije do kraja septembra 2026. godine.

NAPOMENA: Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati i bit će automatski odbačene.

📋 Povezano: Vodič za pripremu aplikacije — uslovi, dokumenti i upute →

Izvor: Bosana Foundation — Konkurs

Na području Srebrenika započeo je još jedan važan infrastrukturni projekat. Riječ je o rekonstrukciji lokalnog puta Kiseljak – Rapatnica – Luka, jedne od značajnijih putnih dionica koja povezuje više mjesnih zajednica i svakodnevno je važna za veliki broj građana.

Radove izvodi firma GALAX Brčko, a ukupna vrijednost ugovora iznosi 424.730 KM.

Ovim projektom bit će završena kompletna rekonstrukcija duge i zahtjevne dionice od Mjesne zajednice Luka do Mjesne zajednice Kiseljak, koja prolazi kroz naselje Rapatnica. Riječ je o saobraćajnici koja je godinama bila u prilično dotrajalom stanju, zbog čega su njena obnova i unapređenje bili jedan od važnih infrastrukturnih prioriteta na području Srebrenika.

Rekonstrukcija će značajno doprinijeti većoj sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, boljoj povezanosti mjesnih zajednica, ali i kvalitetnijim uslovima života stanovnika ovog dijela grada. Nakon završetka radova građani će dobiti kompletnu i funkcionalno uređenu putnu dionicu između Luke, Rapatnice i Kiseljaka.

Nastavak infrastrukturnih ulaganja u Srebreniku

Početak radova na putu Kiseljak – Rapatnica – Luka dolazi u vrijeme pojačanih ulaganja u lokalnu infrastrukturu. Ranije je objavljeno da su potpisani ugovori vrijedni ukupno 1,12 miliona KM za rekonstrukciju više putnih dionica na području Srebrenika, među kojima je i ovaj put. Više detalja dostupno je u tekstu Milion i sto za srebreničke puteve: Potpisani ugovori za dvije ključne dionice.

Infrastrukturni projekti ove godine obuhvataju i oblast vodosnabdijevanja. Za područje Mjesne zajednice Tinja osigurano je 2,5 miliona KM za trajno rješenje dugogodišnjeg problema nestašice pitke vode. O ovom projektu više možete pročitati u tekstu Kraj agonije za stanovnike mjesnog područja Tinja – osigurano 2,5 miliona KM za trajno rješenje vodosnabdijevanja.

Dodatni poticaj realizaciji infrastrukturnih projekata u lokalnim zajednicama predstavlja program Vlade Tuzlanskog kantona, kroz koji su za projekte lokalnih zajednica u 2026. godini planirana sredstva u iznosu od tri miliona KM. Detalji su objavljeni u članku Vlada Tuzlanskog kantona: Za projekte lokalnih zajednica namijenjeno 3 miliona KM.

Rekonstrukcija puta Kiseljak – Rapatnica – Luka predstavlja još jedan konkretan korak u modernizaciji putne infrastrukture Srebrenika i unapređenju svakodnevnog života građana.

Izvor: dostavljeni tekst i fotografije

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku da se zahtjevi za verifikaciju računa stare devizne štednje mogu podnijeti od 1. jula do 31. oktobra 2026. godine.

Odluka je donesena na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, a Finansijsko-informatička agencija (FIA) FBiH dužna je do 31. decembra završiti postupak verifikacije.

Iz Federalnog ministarstva finansija su kao razlog za donošenje ove odluke istakli da se starim deviznim štedišama u redovnom roku omogući ostvarivanje njihovih prava, te da svi građani koji imaju neizmirena potraživanja po ovom osnovu blagovremeno podnesu zahtjeve.

Izvor: Radio Srebrenik

Od danas (15. juna 2026. godine) u Tuzlanskom kantonu stupa na snagu novi tarifni sistem u javnom linijskom prevozu putnika. Ovim projektom uvode se jedinstvene cijene karata na kantonalnim linijama, čime se ukida dosadašnja praksa po kojoj su građani iz udaljenijih dijelova kantona plaćali znatno skuplji prevoz.

Vlada Tuzlanskog kantona ranije je usvojila odluku o utvrđivanju tarifa i cijena, čime je, kako je saopćeno, zaokruženo sistemsko rješenje problema koji je godinama opterećivao građane – posebno učenike, studente i stanovnike udaljenijih općina. Za uspostavu ovog sistema u budžetu TK obezbijeđeno je oko sedam miliona KM .

Pregled novih cijena: Mjesečne karte već od 30 KM

Novi sistem donosi drastična pojeftinjenja, naročito za građane koji svakodnevno putuju iz rubnih općina kantona u administrativni centar.

Mjesečne karte (Jedinstvena cijena za sve relacije unutar TK)

88 KM – Radnici, nezaposleni, demobilisani borci, studenti, srednjoškolci i osnovci.

30 KM – Povlaštene kategorije (penzioneri, ratni vojni invalidi, zlatni ljiljani, te članovi porodica šehida i poginulih boraca).

Primjer uštede: Stanovnici općina Kladanj i Čelić, koji do sada nisu imali kantonalne linije već su koristili skuplje federalne rute, mjesečne karte su plaćali između 400 i 600 KM . Od danas će ta cijena iznositi linearnih 88 KM .

Pojedinačne karte

2,5 KM – Pojedinačna karta na kantonalnim linijama.

1,5 KM – Pojedinačna karta na području administrativnog centra Tuzle (usklađeno sa cijenama gradskog prevoza).

Pored standardnih, u sistem se uvode i nove vrste karata: vrijednosne, prenosive, personalizovane, polumjesečne, polugodišnje i godišnje. Za kupovinu polugodišnjih i godišnjih karata predviđen je popust od 10 posto .

GIPS Tuzla preuzima i linije Avisa i KIM-a

Početak primjene novog tarifnog sistema donosi i velike promjene u operaterima na pojedinim linijama. Gračanički prevoznik AVIS i firma KIM Doboj Istok zvanično su obavijestili putnike da prestaju održavati dosadašnje linije, a njihovo mjesto od danas preuzima GIPS d.o.o. Tuzla .

Koje linije mijenjaju prevoznika?

AVIS Gračanica više neće saobraćati na relacijama: Tuzla, Lukavac, Dobošnica, Gnojnica, Doboj Istok, Lukavica, Prnjavor i Sjenina . Prevoz na ovim linijama od danas obavlja GIPS prema već utvrđenom redu vožnje.

KIM Doboj Istok prestaje sa obavljanjem redovnog prevoza na relaciji Tešanj – Tuzla – Tešanj . Liniju takođe preuzima GIPS d.o.o. Tuzla.

Oba prevoznika su se putem zvaničnih obavještenja emotivnim porukama zahvalila svojim dugogodišnjim putnicima na ukazanom povjerenju, podršci i vjernosti.

Iz Vlade TK poručuju da javni prevoz u kantonu ovim korakom ulazi u potpuno novu fazu. Ključni zadatak u narednom periodu biće popularizacija ovog načina prevoza kako bi cijeli sistem dugoročno bio samoodrživ i stabilan.

Izvor: Izvorni članak

U ponedeljak 06.12.2010. godine u prostorijama Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli na kojoj će biti predstavljen zvanični studentski list ovog fakulteta. Sredinom ove godine, Asocijacija studenata Ekonomskog fakulteta u Tuzli je osvojila grant Omladinske banke Tuzla, a za potrebe realizacije projekta studentskog lista na ovom fakultetu.

Paralelno sa pripremanjem lista, održano je i Takmičenje u pisanju eseja, čiji su pobjednici osim vrijednih nagrada dobili priliku da predstave svoja djela u listu „Ekonomist“.

Novinarima će se na press konferenciji obratiti predsjednica ASEF-a Selma Bajramović, dekan Ekonomskog fakulteta Safet Kozarević i pojedini članovi redakcije novoformiranog lista. Nakon njihovih obraćanja, planirana je besplatna podjela lista „Ekonomist“.

Press konferencija će biti održana u ponedeljak, 06.12.2010. godine u 11:00 u sali za sastanke Tehnološkog fakulteta

Bogatstvo nacija na bh. način

Pise : Eldar Dizdarevic BHDANI.com

U 18. stoljeću u Škotskoj je živio i radio Adam Smith, sada već čuveni ekonomist i filozof. Historija ga pamti po knjizi Bogatstvo nacija (Wealth of Nations) u kojoj je Smith, između ostalog, postavio osnove onoga što se danas označava kao “politička ekonomija”.

Smith je, naime, promatranjem malih poduzetnika u 18. stoljeću došao do zaključka da zbroj svih njihovih aktivnosti kreira zanimljive efekte na tržištu. Svako od učesnika ili konkurenata vođen je svojim ličnim interesom i sviješću prema povećanju svog profita što je moguće više.

Zanimljivo je, međutim, sljedeće: djelovanje svih učesnika na tržištu na taj način automatski povećava i opće blagostanje društva, što je Smith nazvao samoregulirajućom funkcijom tržišta. Škotski je ekonomista ovaj fenomen nazvao “nevidljivom rukom tržišta” i ova je fraza ušla u historiju i postala svojevrsni sinonim za slobodno tržište ili tržište na kojem potražnja i ponuda određuju cijene roba ili usluga, a ne neka treća strana koja je – tada kao i sada – u najčešćem slučaju bila vlada.

Koliko je Smithova ideja o “nevidljivoj ruci” i tržišnoj funkciji bila jaka, svjedoči i ovo stoljeće. Čak se i danas smatra da je tržište regulator svih kretanja u ekonomiji, pa čak i u politici, državi, bogatstvu (ili pak siromaštvu) nacija i tako dalje.

Sada se, naravno, postavlja pitanje kakve veze ovaj Škot i njegova fraza o “nevidljivoj ruci tržišta” imaju s Bosnom i Hercegovinom u 21. stoljeću? Dobro, i kod nas je uspostavljeno ono što se naziva slobodnim tržištem, dakle tržištem na kojem vlade ne određuju cijene roba i usluga nego potražnja. Dakle, slobodno tržište postoji, ali nažalost ipak moramo dodati da postoji samo deklarativno. Naime, nepostojanje i gušenje konkurencije (pogledati brojne sporazume naftaša, pekara, taksi vozača i slično o dogovaranju tržišnih cijena) dovelo je do toga da vlada ne određuje cijene, ali da te cijene ne određuje, nažalost, niti tržište, nego monopolistički i trustovski dogovori.

Naravno, skoro sve zemlje u svijetu prošle su kroz ove divlje faze kapitalizma, ali su vlade tih zemalja brzo reagirale, ne dopuštajući da dogovor konkurenata određuje cijene umjesto “nevidljive ruke tržišta”. Još u 19. stoljeću u Sjedinjenim Američkim Državama usvojen je takozvani Shermanov Antitrust zakon kojim je bilo onemogućeno da se učesnici na tržištu dogovore o cijenama roba i usluga i drugih oblika monopolističkog ograničavanja slobodnog tržišta.

No, nažalost, nisu ovi monopolistički i trustovski dogovori tržišnih učesnika u BiH jedini proizvod Smithove teorije kod nas. Pogledajte samo kako je “nevidljiva ruka tržišta” uredila odnose na tržištu rada u našoj zemlji.

Naime, ako pogledate bilo kakav statistički bilten, bit će vam odmah jasno da su, naprimjer, prosječne plate u privredi oko 600 a u vanprivrednim djelatnostima oko 900 KM. To je, dakle, sasvim dovoljno da “nevidljiva ruka tržišta” usmjerava mlade ljude koji traže prvo zaposlenje ka neprivrednim djelatnostima. I tu nema ništa sporno i to baš onako kao što Smith kaže: “Svako je vođen svojim ličnim interesom i sviješću prema povećanju svog profita što je moguće više.”

No, “nevidljiva ruka tržišta” se ne zaustavlja tu. Ako pogledate još malo podrobnije statističke biltene, onda ćete vidjeti da su najveće plaće u državnoj i entitetskoj administraciji te kod izabranih političara. Ako je prosjek u vanprivredi 900, kod političara koji “zajašu” budžet prosjek se, s dodacima, komisijama, toplim obrocima i regresima, može podići i na 4.000 do 5.000 KM mjesečno. A tolike plaće nemaju niti vrhunski menadžeri u ovoj zemlji. I što je još najbolje od svega, za toliku plaću čak ne morate ništa ni raditi.

Naravno, i ovo je utjecalo na pomjeranje “nevidljive ruke tržišta”, što je rezultiralo na kraju da se brojni mladi ljudi, koji čak ne posjeduju niti elementarno znanje ili zanimanje za politiku, kandidiraju u nekoj od političkih opcija za neko mjesto u parlamentu. I zaista, zašto bi se neko trudio i borio se na tržištu, kada može pustiti “mozak na pašu” i “zajahati” budžet u naredne najmanje četiri – a ako Bog da sreće – i više godina? Uostalom, “nevidljiva ruka tržišta” je već u tom smislu profilirala mlade studente koji upravo završavaju fakultete. Jedna poražavajuća anketa kaže da devet od deset studenata završnih godina u BiH želi posao u državnoj administraciji te da ima visoku platu, ali da za tu platu ne mora nešto puno da radi. Nema šta, “nevidljiva ruka tržišta” je zaista temeljito odradila svoj posao kod nas.