Arhiva oznaka: Gradska hronika

Gradjani BiH konačno mogu barem malo odahnuti.

Nakon uznemirujućih vijesti prije dva mjeseca da bi gorivo do kraja godine moglo ići i do 2,50 KM po litri i tako dodatno osiromašiti ovdašnje stanovništvo, situacija na svjetskim burzama oborila je cijene i u BiH, tako da se dizel i benzin jučer već moglo naći po cijenama od 2,21 do 2,36 KM, što je i dalje visoka cijena za bh. građane, ali očekuje se da bi pad mogao biti nastavljen.

Ekonomist Muriz Čičić poziva i da se napravi svojevrsni bunt. Među ostalim poručuje potrošačima da uspore s punjenjem spremnika automobila, dok se trgovci gorivom sjete da je vrijeme i sniziti cijene. BiH, naravno, ne ovisi sama o sebi već o svjetskim kretanjima, a nafta na burzama pada već šest sedmica zaredom. Pad ispod 70 dolara po barelu i na londonskom, a nešto više i na američkom tržištu doveli su do stabilizacije, a stanovnici ove zemlje se iskreno nadaju da će cijene goriva još pasti. –

Prema obavijestima o promjeni cijena i marži koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine od 17. novembra do 6. decembra 2021. godine, Federalno ministarstvo trgovine primilo je 706 obavijesti o promjeni cijena i marži koje se odnose na sniženje cijene benzina i dizela u rasponu od 0,05 do 0,15 KM po litri – saopstenoo je iz Ministarstva, piše Večernji list BiH. 

Brže reagirati

Osim u BiH, raduju se tome i u RH gdje je država bila zamrznula cijene nafte da ublaži udar na građane, a o tom scenariju se pričalo i u BiH. Sada su cijene i u Hrvatskoj odmrznuli, a stručnjak za energetiku Davor Štern govorio je o toj novini, kao i o globalnom padu cijenu. – Energenti su osnova gospodarstva svake zemlje i njihova cijena i veliki skokovi mogu izazvati lančane reakcije koje mogu dovesti do poskupljenja velikog niza proizvoda – kazao je za N1.

Međutim, kazao je i da je niz nepoznanica oko daljnjih cijena nafte. – Toliko je nepoznanica koje nemaju zajednički nazivnik da je teško davati prognoze. Nafta je počela padati, pandemija se širi. Ako se zaustave ekonomske aktivnosti, jasno je da će to izazvati pad cijena i potrošnje, a nakon toga ponovno rast. Cijena nafte je pala, ali cijena prerađevina nije pala – kazao je među ostalim.

Rast cijena goriva u oktobru bio je rekordan, cijena sada pada, a stručnjaci ističu i da je to zbog zamaha pandemije i otkrića novog soja omikrona jer se ponovno pojavila neizvjesnost oko toga hoće li zdravstvena kriza “zatvoriti” ekonomiju. Podsjećaju pak da je realno za očekivati, kada krene oporavak i od pandemije i od gospodarske krize, u što svi duboko vjerujemo, cijene nafte oko 100 dolara jer je tako bilo i prije deset godina kada se svijet oporavljao od recesije koja je nastupila 2007. te se protegla na 2008. i 2009.

Sniziti ostale cijene

Cijene nafte su pod pritiskom i zbog odluke Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika na čelu s Rusijom da će nastaviti povećavati proizvodnju u januaru za 400 hiljada barela dnevno. Ta bi činjenica mogla zadržati cijene nafte nižima bez obzira na rasplet s pandemijom. I vjerovatno će se u idućem razdoblju povesti rasprave o mogućnosti pojeftinjenja i drugih proizvoda jer puno puta predstavnici određenih branši, proizvođači brašna, hljeba, mlijeka, mesa i mesnih proizvoda.

Spominju upravo gorivo kao ogroman teret zbog kojeg moraju podići cijene, a kad se situacija smiri kao što je u ovom slučaju, sve se utiša, a potrošači razmišljaju kako će spojiti kraj s krajem. Uz sve to, decembar je, Božić i Nova godina su pred vratima. Dobro bi bilo iznenaditi građane još nekim pojeftinjenjem…

VECERNJI.BA

Objava Cijene goriva od 5 do 15 feninga niže, još će padati pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Proteklih dana regionalna javnost “zabavlja se” događajima iz Srbije gdje građani te zemlje prosvjeduju protiv eksploatacije litija u zapadnom dijelu države.

Naime, bez litija nema snažnih baterija koje se ugrađuju u električne automobile, ali ni litij-ionskih baterija za mobilne telefone i prijenosna računala bez kojih je današnji svijet praktički nezamisliv. Ove godine objavljena je informacija da će globalna potražnja za litijem rasti po stopi od 33,3% godišnje, a alternative mu, zasad, nema.

Navodi se i da su se Amerikanci ciljano tolike godine zadržali u Afganistanu upravo zbog velikih zaliha litija. A prosvjednici u Srbiji u strahu su kako bi planirani rudnik tvrtke Rio Tinto mogao onečistiti okoliš, šume, vode… Iz Rio Tinta tvrde kako poštuju najviše ekološke standarde za svoj projekt, piše Večernji list BiH.

Bogatstvo rudama

Dok se u Srbiji vode “borbe”, u BiH je, bar na terenu, mirno iako i ova zemlja, barem prema riječima stručnjaka, ima veće količine litija. Kemal Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, neposredno prije pandemije govorio je o velikoj količini litija ne samo u Srbiji nego i u BiH. – Riječ je o nalazištima ne samo u Podrinju nego i u cijeloj BiH.

Friedrich Katzer, jedan od najznačajnijih geologa u BiH, još u vrijeme Austro-Ugarske rekao je: “BiH je zemlja iznimno bogata rudama i mineralima”. Kada je u pitanju litij, ima ga i na području Domaljevac-Šamca, dijelu središnje Bosne – kazao je tada. Ovih dana istaknuo je kako se litij u BiH istražuje, ali neplanski te da cijeli proizvodni proces treba biti ekonomski opravdan.

O litiju u BiH pisao je i međunarodni analitički portal IntelliNews​. Slovenski poduzetnik Andrej Rautner već je osnovao tvrtku za istraživanje litija u BiH, a u nju je uložio 11,8 miliona KM. – Pokušat ćemo se baviti rudarstvom ako dobijemo koncesije.

Sve je još na početku.

Istraživanje bi bilo u pograničnom području između BiH i Srbije – otkrio je ove godine Rautner. U mjesnoj zajednici Suvo Polje kod Bijeljine tvrde da litija pod zemljom itekako ima, međutim, Grad Bijeljina nije htio dati odobrenje za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litija i bora bijeljinskoj tvrtki Rodon jer ne postoji dovoljno informacija ni odgovarajući pravni temelj za izdavanje tražene suglasnosti.

Istraživanja su pak odobrena u Ugljeviku i Loparama. Najviše lokacija s litijem, prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a, nalazi se na području Zvornika. Tamošnji gradonačelnik za RSE kaže kako ni jedna sredina nije sretna kada se na njezinu terenu otvara rudnik, ali… – Bez kopanja ruda nema ni napretka – kaže i ističe da se ne bi bunio protiv eventualnog otvaranja rudnika u toj lokalnoj zajednici iako će za radove, kako tvrdi, pitati stanovnike.

I nije samo bh. litij zanimljiv. Fokus je i na zlatu, i to u Varešu, gdje bi posao u rudniku, a Vareš je i rudarski kraj, moglo dobiti 350 radnika ako je vjerovati vlasnicima Australcima.

Detaljne analize

Prvi čovjek općine Zdravko Marošević podsjeća da priča o zlatu u Varešu nije nikakva novost. – U Varešu je rudnik cinka, barita i olova, a ne zlata, ali zlato, srebro i bakar prateće su supstancije takvih ruda. Svi znamo da srebra i zlata ima. Ako budu to vadili, bit će to predmet novog ugovora – riječi su načelnika Maroševića. Zakotrljala se i priča oko Srebrenice i Bratunca, gdje su kanadski poduzetnici utvrdili kako su u zemljištu visoke vrijednosti olova, cinka i nikla.

Predrag Ilić iz Instituta za zaštitu životne sredine RS-a je nakon sveobuhvatne analize kazao da su sve granične vrijednosti zadovoljavajuće. U svim ovim najavama treba biti oprezan. Jer, da je bilo po najavama međunarodnih giganata, a i nekih domaćih političara, gorivo u BiH bilo bi nekoliko desetaka feninga po litri. Pogađate, velika najava da Shell dolazi crpiti naftu na kojoj BiH doslovno leži, zasad je i dalje bez konkretnih akcija. Kaže se – gdje ima dima ima i vatre pa nesumnjivo BiH ima resurse koji su potrebni današnjem svijetu iako je nepoznato o kojim je konkretno količinama riječ. Problem je u tome što je većina stvari kojima se ovdje barata dokumentacija iz vremena Austro-Ugarske. Istraživanja su uglavnom rađena u 19. i 20. stoljeću, a istraživanja nakon rata uglavnom nisu bila konkretna. Međutim, kada neke stvari budu jasnije, važno je da se država ne ponaša kao kmet, inače će joj stranci sve uzeti.

VECERNJI LIST

Objava Stranci osnivaju tvrtke u BiH, žele eksploatisati litij, zlato, srebro, cink… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo za boračka pitanja Tuzlanskog kantona upriličilo je danas potpisivanje ugovora sa 42 kandidata koji su ostvarili pravo na dodjelu bespovratnih finansijskih sredstava u svrhu samozapošljavanja branilaca i članova njihove porodice sa područja Tuzlanskog kantona.

Riječ je ponovoljenom javnom pozivu za samozapošljavanje pripadnika borilačke populacije kojim je raspoređen iznos od 415.000 KM neutrošenih sredstava predviđenih programom.

Prema riječima ministra za boračka pitanja Fedahije Ahmetovića programom rada Ministarstva za ovu godinu bio predviđen je ukupan iznos od 1,3 miliona KM za projekte zapošljavanja i samozapošljavanja. „Radi se o bespovratnim sredstvima do 10.000 KM a ukupan broj registrovanih preduzeća po ovom programu će za ovu godinu biti završen sa 68. Riječ je o značajnom projektu gdje kroz registraciju direktnog obrta, dakle kroz registraciju koja je zasnovana Zakonom o obrtu i djelatnosti, uvodimo nova preduzeća i nove obrti i što je svakako veliki društevni značaj. Ovim je Vlada TK pokazala da je opredijeljena za zapošljavanje boračke populacije kao i članova njihovih porodica”, kazao je ovom prilikom ministar Ahmetović.

Ponovoljeni Javni poziv Ministarstvo za boračka pitanja objavilo je u septembru a pravo na dodjelu finansijskih sredstava u svrhu samozapošljavanja branilaca i članova njihove porodice imaju članovi porodica šehida, poginulih, umrlih i nestalih branilaca; ratni vojni invalid; dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja; demobilisani branilac, mirnodopski vojni invalid, kao i članovi porodice ratnog vojnog invalida, dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja, mirnodopskog vojnog invalida i demobilisanog branioca a koja se nalaze u evidenciji JU Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.

Na prvi javni poziv prijavile su se 92 osobe, a utrošena su sredstva u iznosu od 878.411 KM i egzistencijalno zbrinute 92 porodice iz reda boračke populacije.

Ministarstvo za boračka pitanja TK od 2016. godine raspisuje javne pozive u svrhu zapošljavanja i samozapošljavanja branilaca i članova njihovih porodica sa područja Tuzlanskog kantona.

Ovaj projekat je jedan od ključnih projekata ovog ministarstva i u narednim godinama plan je povećati sredstva za ovu namjenu, s obzirom na to da se projekat pokazao veoma uspješnim i da kandidati koji su koristili sredstva po ranijim pozivima i nakon isteka ugovorenog perioda od 24 mjeseca, uspješno održavaju i posluju na tržištu.

Objava Još 42 pripadnika boračke populacije egzistencijalno zbrinuto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Tuzlanskog kantona utvrdila je na sjednici Nacrta zakona o osnivanju Javne ustanove Centar za autizam.

Na osnivanje Centra za autizam u tom kantonu se čekalo decenijama. U 2020. i 2019. godini Vlada TK je Udruženju URDOSA uplatila 676 hiljada KM, a krajem 2020. godine predviđeno je još 100 hiljada KM, što je omogućilo da se do kraja 2021. godine dođe u završnu fazu osnivanja Centra za autizam.

“Imamo određenih prijedloga i inicijativa koje će se razmotriti na javnoj raspravi o samom nazivu Javne ustanove Centar za autizam, s obzirom da zakon ide u dalju proceduru”, izjavio je ministar za socijalnu politiku i povratak TK Esad Džidić.

Glavna djelatnost Centra za autizam će biti zdravstvena zaštita, odgoj i obrazovanje, te socijalna zaštita korisnika. Posebna pažnja će biti posvećena detekciji, opservaciji i ranoj intervenciji.

U budžetu tog kantona za narednu godinu biće predviđena sredstva za opremanje i početak rada Centra za autizam u Tuzli.

“Zakon je postavljen vrlo široko da se ne bi došlo u situaciju da u nekom skorom periodu mijenjamo Zakon o osnivanju JU Centar za autizam i kako bi ostvarili osnovne pretpostavke da što prije zaživi ovaj projekt”, izjavio je ministar Džidić.

Javna rasprava po ovom zakonu će trajati 45 dana, nakon razmatranja u Skupštini Tuzlanskog kantona. Objekat Centra za autizam je završen i u fazi je izdavanja upotrebne dozvole.

Data je mogućnost da finansiranje ove ustanove ima samoodrživost uz finansiranje osnivača iz budžeta TK, predviđeno je i lično učešće korisnika usluga u skladu s propisima koje regulišu propisi, također učešće mogu uzeti u finansiranju pravna i fizička lica koja preuzmu obavezu plaćanja smještaja.

RTV Slon

Objava Završna faza osnivanja Centra za autizam u TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Mlada 21-godišnja Nermina Hurić iz Živinica preminula je od posljedica koronavirusa.

“Tužnim i žalosnim srcem javljamo da je naša Nermina Hurić 21. godine, Podgajevi preselila na ahiret.

Nermina je inače humanista, majka iza koje je ostala devetomjesečna beba i muž Mustafa.

Uzrok prerane smrti je COVID. O dženazi ćemo biti obaviješteni. Da joj dragi Allah podari Dženet, a porodici sabur”, navodi se u objavi putem Facebooka.

Objava Živinice: Od posljedica infekcije koronavirusom preminula 21-jednogodišnja Nermina Hurić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo za boračka pitanja Tuzlanskog kantona objavilo je Prvi ponovljeni Javni poziv za učešće u X Programu sufinansiranja obavljanja stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa/volonterskog staža boraca i članova njihovih porodica.

Pravo učešća u X Programu sufinansiranja obavljanja stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa/volonterskog staža, boraca i članova njihovih porodica imaju poslodavci sa područja Tuzlanskog kantona.

Finansijska sredstva osigurana su u Budžetu Tuzlanskog kantona u iznosu od 710 hiljada KM.

Javni poziv možete pogledati OVDJE.

Objava Objavljen Javni poziv za stručno osposobljavanje boraca i članova njihovih porodica pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zdravstveni radnici Opšte bolnice i Doma zdravlja u Konjicu do danas nisu dobili svoje plate jer nije deblokiran račun te dvije zdravstvene ustanove, izjavio je predsjednik Sindikata Opšte bolnice Konjic Irfan Jazvin, te najavio da će, ukoliko se uskoro ne pronađe rješenje, stupiti u štrajk glađu ili blokirati saobraćajnicu M-17 i rad institucija.

Istakao je kako još nema nikakvih pomaka. 

“Naši menadžmenti juče su bili na sastanku u Poreznoj upravi u Mostaru gdje im je rečeno kako se radi na tome da se napravi neki sporazum koji će ići prema Poreznoj upravi Federacije BiH i da će se navodno to riješiti na federalnoj razini, ali po nama, sindikatima, to je samo i dalje produžavanje agonije”, rekao je Jazvin.

Jazvin je naglasio da daju rok nadležnima da za pet do sedam dana  dođu do nekog rješenja.

“Ove godine nisu nam isplaćene dvije plaće, a od ranije također još dvije, dakle ovo će biti ukupno četvrta plaća koju će zdravstveni radnici izgubiti. Sada svakako idu novogodišnji praznici, županijske institucije neće raditi tako da se može dogoditi da ne primimo još jednu plaću, odnosno da prije siječnja 2022. godine ne dobijemo ni jednu plaću. Hoćemo li štrajkati glađu ili nešto drugo, odlučit ćemo na Predsjedništvu sindikata”, naveo je Jazvin.

Podsjećamo, zdravstveni djelatnici iz Konjica su 3. decembra na sat i po blokirali magistralnu cestu M-17 u mjestu Drecelj, izražavajući na taj način nezadovoljstvo blokadom računa Opšte bolnice Konjic i Doma zdravlja Konjic zbog čega kasni isplata njihovih plata.

BHRT

Objava Zdravstveni radnici iz Konjica i dalje bez plata, moguć i štrajk glađu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Područje Rijeke noćas su pogodila dva zemljotresa u razmaku od samo 40 minuta.

Epicentar oba zemljotresa, i onog od 2,1 u 3.05 i onog od 1,9 po Rihteru u 3.45, bio kod mjesta Klana, oko 20 kilometara sjeverozapadno od Rijeke.

“Kao grmljavina u daljini, nema baš neke trešnje”, “Čavle, samo zvuk u daljini, bez trešnje”, javili su ljudi u aplikaciju EMSC-a.

Zemljotres je u Klani zabilježen i prošlog tjedna kada je magnituda iznosila 3.0 prema Rihteru.

Objava Dva zemljotresa u 40 minuta kod Rijeke pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), specijalni izaslanik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za zapadni Balkan danas ponovo stiže u Sarajevo, saznaje portal “Avaza”.

On će, kako nam je potvrđeno u Bosni i Hecegovini ostati nekoliko dana. Planirani su novi susreti s bh. zvaničnicima.

Ovo je u mjesec dana već treći put da Eksobar stiže u posjetu BiH.

Eskobar je najprije boravio u Sarajevu 7.novembra, a zatim sedam dana kasnije, u sklopu delegacije, koju je predvodio Derek Chollet, savjetnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Antonija Blinkena

Objava Gabrijel Eskobar danas ponovo stiže u Sarajevo pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), specijalni izaslanik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za zapadni Balkan danas ponovo stiže u Sarajevo, saznaje portal “Avaza”.

On će, kako nam je potvrđeno u Bosni i Hecegovini ostati nekoliko dana. Planirani su novi susreti s bh. zvaničnicima.

Ovo je u mjesec dana već treći put da Eksobar stiže u posjetu BiH.

Eskobar je najprije boravio u Sarajevu 7.novembra, a zatim sedam dana kasnije, u sklopu delegacije, koju je predvodio Derek Chollet, savjetnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Antonija Blinkena

Objava Gabrijel Eskobar danas ponovo stiže u Sarajevo pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Donaciju oklopnih terenaca, uređaja za noćno osmatranje, komunikacijske opreme i osobne zaštitne opreme koristiće Jedinica za specijalnu podršku SIPA-e.

Državnoj agenciji za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) uručena je donacija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) vrijedna više od 1,5 miliona dolara.

Donaciju oklopnih terenaca, uređaja za noćno osmatranje, komunikacijske opreme i osobne zaštitne opreme predali su ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson, vojni ataše brigadir Michael Tarquinto i šef Ureda za obrambenu suradnju major Taib Grozdanić.

Opremu će koristiti Jedinica za specijalnu podršku (JSP) SIPA-e.

“SAD su snažno posvećene vladavini prava i sigurnosti u BiH. Američka ambasada smatra da je mandat SIPA-e za borbu protiv korupcije jedan od njihovih najvažnijih zadataka. To ostaje jedno od najizazovnijih pitanja za sigurnosnu zajednicu, kao i jedan od primarnih razloga zašto mladi ljudi u BiH razmatraju odlazak iz zemlje dok planiraju svoju budućnost”, navodi se u saopštenju i dodaje da ostaju duboko posvećeni borbi protiv korupcije u BiH i regiji.

Objava SIPA-i uručena donacija SAD-a vrijednosti više od milion i po dolara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ustavni sud Slovenije proglasio je neustavnom regulativu o obaveznoj vakcinaciji zaposlenih u javnom sektoru ukoliko ne mogu da dokažu da su se oporavili od kovida 19.

Vlada je planirala da uvede obaveznu vakcinaciju od 1. oktobra, ali je Ustavni sud blokirao provođenje odluke do konačne presude.

“Takav uslov je uporediv sa obaveznom vakcinacijom, za šta je prvo potrebna promjena zakona o zaraznim bolestima”, saopštio je sud, a prenijela državna agencija STA.

Vladini zvaničnici za sada nisu dostupni za komentar.

U Sloveniji je do sada potpuno vakcinisano oko 55 odsto stanovništva, što je ispod prosjeka u EU, a Vlada pokušava da poveća procenat imunizovanih.

Objava Ustavni sud Slovenije odbio obaveznu vakcinaciju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.