Arhiva oznaka: Kultura

Nevjerovatan i sablasan prizor možete vidjeti i doživjeti ako se uputite prema Srebreniku. Gradina Srebrenik, odnosno poznata srednjovjekovna kula nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Možda će vam se učiniti da je do nje nemoguće doći, ali svega nekoliko kilometara je udaljena od glavnog puta.

U većini perioda u godini otvorena je za turistička obilaženja. Građena je na visokoj stijeni zbog potreba tadašnjeg vremena, kao što su razne borbe, ali danas do nje ipak možete jednostavno stići. Stari grad Srebrenik, mjesto čiji su ostaci danas vezani za tvrđavu Gradina, jedan je od najstarijih srednjovjekovnih bosanskih gradova.

Srebrenička Gradina jedna je od najočuvanijih tvrđava iz srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini, a bila je dom bosanskog bana Stjepana II Kotromanića sve do njegove smrti 1353. godine.

U njoj se nalaze mnoge kule kao i manji dvorac. Krije tragove prošlih vremena i u njoj ćete osjetiti neku posebnu energiju. Rado je posjećeno mjesto, a do nje je omogućen pristup jedino mostom koji je obnovljen i siguran za prelazak.

Tvrđava je u dobrom stanju iako svakako da treba posebna uređenja i održavanje.

„Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku”, proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Unutrašnjost kule u Srebreniku će vas posebno oduševiti.

Do Gradine Srebrenik se stiže vrlo jednostavno. Nalazi se u naselju Gornji Srebrenik, općina Srebrenik.

Udaljena je 5 km od magistralnog puta Tuzla-Županja. Od Tuzle do Srebrenika potrebno je oko 45 minuta vožnje, na semaforu u Srebreniku treba skrenuti desno, te se voziti još oko 5 kilometara do tvrđave. Ulaz je u prosjeku 2 KM, ali ta cijena može varirati, što svakako trebate provjeriti.

Gradina Srebrenik je sagrađena na visokoj, strmoj i po mnogima ne baš nepristupačnoj stijeni. Ispod najpristupačnijeg dijela grada napravljen je dubok prokop, iz tog razloga tu je most preko kojeg se dolazilo do glavne utvrde, a i dan danas taj most je jedini dio preko kojeg građani i turisti mogu ući u utvrdu. Sadašnji zidovi Gradine su iz 18. stoljeća.

Stari grad je podignut na stijeni koja se izdiže iznad okolnih sela u visini od oko 50 do 70 metara. Visinska razlika između najniže i najviše tačke na kojoj se nalazi kula je oko 13 metara, što je zanimljiv podatak, posebno za ljubitelje ovakvih značajnih historijskih mjesta.

S druge strane dvorca Gradine možete primjetiti planinu Ozren, a u okviru Majevice smješten je grad Srebrenik. Sa tvrđave se vidi cijeli grad i pruža nevjerovatan pogled.

Stari Grad Srebrenik je sačinjen iz nekoliko dijelova, koji su povezani. Svi dijelovi imaju kule i postoji i manji takozvani dvorac.

Kada dođete pored Gradine primjetit ćete ulaznu kapi-kulu koja je smještena na jugoistočnoj padini. Ispred te kule nalazi se umjetni prokop, tako da je pristup na gradinu jedino moguć preko mosta koji je u funkcionalnom stanju. Dimenzije ove kule su 6,5×5,6 m. Kula se sastoji od dva sprata koje rastavlja zidani lučni svod.

U sklopu gradine Srebrenik nalazi se Donji grad koji je sastavljen i kojeg čine ulazna kvadratna četvorostrana kula-kapija sa pomoćnom zgradom i dvorištem.

Tu je druga kula (kula II) u obliku izdužene potkovice, unutrašnjih dimenzija dužine oko 5 m i širine 3,5 m. Sačuvana je u visini od 4,5 m.

Sa dijela gdje je zaobljena četverostrana kula možete stići do platoa na kome se nalazi kasarna, odakle, pored kvadratne četvorostrane kule vode kamene stepenice do kapije Gornjeg Grada odnosno Srebreničke citadele.

Citadela je ime koje označava najsnažnije utvrđeni, uglavnom središnji dio utvrde, odnosno kule. Najjednostavnije rečeno prostor smješten unutar grada, a opet na neki način izdvojen od svega ostalog.

U citadeli se nalazi manji dvorac, pored koga je na vrhu stijene iznad ulazne gradske kule-kapije smješten veliki okrugli četvorostrani Donžon – a to je najjača kula u tvrđavi, i označava posljednje mjesto odbrane.

Treća kula (kula III) se sjeveroistočnim kutom nastavlja na zapadni zid obora. Bitno je napomenuti da je pravokutne osnove, dimenzija 6,70×7,50 m, a u njoj se nalazi cisterna – odnosno između ulaza u gornji dio grada i kule IV nalazi se cisterna.

Po zauzeću grada Srebrenika ovdje su Osmanlije sagradile džamiju, te postoje podaci da je čak krajem 19. stoljeća ova zgrada bila aktivna.

Četvrta kula IV (glavna kula) nalazi se na najvišem dijelu grada, ima osnovu u obliku nepravilnog kruga, a njena unutrašnjost je veličine 4,8×5,2 m, dok su temelji zidova debljine do 2,85 m.

Osim prizemlja postojala su još dva sprata, razdvojena drvenom konstrukcijom.

U sklopu Gradine je stambena zgrada i zajedno sa glavnom kulom predstavlja središnji objekt grada.

Postoje nagađanja da je u osmanskom periodu služila za smještaj posade. Pregradnjom u 18. stoljeću nestalo je srednjovjekovnih tragova.

Postoji podatak da su bedemi grada i vanjski dijelovi zidova svih kula i obora, koji su zajedno sa bedemima činili obrambeni omotač grada – debeli oko 1,5 m.

Mnogo su nagađanja što se tiče pouzdanog podatka ko je zapravo izgradio Gradinu u Srebreniku. Neka od njih su legende i priče u narodu koje nisu pouzdan izvor. Neki od historičara i istraživača su mišljenja da su Gradinu u Srebreniku izgradili Mađari dok su vladali banovinom Bosnom, a to je bilo u XIII vijeku.

U nekim od historijskih dokumenata postoje bilješke da je ugarski kralj 1464. godine osnovao dvije banovine, u Jajcu i Srebreniku, kako bi zaustavio osvajački pohod Turaka.

Bez obzira na to, nakon 55 godina Gradinu u Srebreniku su osvojili Turci, a današnji izgled je zapravo još iz vremena dok su oni vladali. Turci su Gradinu u Srebreniku koristili 300 godina, od 1519. do 1835. godine.

Gradina Srebrenik prvi put je pomenuta 1333. godine. Bio je to 15. februar 1333. godine, a u to vrijeme grad Srebrenik bio je u vlasti bosanskog bana Stjepana II Kotromanića (1322–1353).

Tada je bosanski vladar, ban Stjepan II Kotromanić potpisao povelju sa Dubrovačkom Republikom o iznajmljivanju Stona, Pelješca, te pojedinih dijelova Dubrovačke Republike. Spomenut je u pisanim izvorima, a postoje razni historijski podaci o tome.

Sve se dešavalo u podgrađu Srebrenika, kada je ban primio poslanike Dubrovačke republike, pa im tom prilikom potvrdio pravo posjeda u Stonskom ratu (Pelješcu), „za sva vremena” – kako on to kaže u svojoj Povelji.

Prema nekim navodima, Stjepanu II Kotromaniću rodio se tada i sin, što je bio dodatni razlog za slavlje.

Prema historijskim podacima Stjepan II Kotromanić rođen je 1295. godine, a preminuo je 1353. u septembru. Poznati su podaci da je Stjepan II Kotromanić najstariji sin Stjepana Kotromanića i srpske princeze Jelisavete Nemanjić, kćerke kralja Dragutina. Za vrijeme vladavine Stjepana II Kotromanića zabilježena je najveća ekspanzija bosanske banovine. Zahvaljujući potezima i vezama njegovog strica Stjepana II, njegov nasljednik Tvrtko I Kotromanić napravio je najjaču samostalnu državu Bosnu.

Gradina Srebrenik je prvi put pomenuta u vrijeme vladavine Stjepana II Kotromanića, u njoj su se odvijali važni događaji, potpisivane povelje, a prema nekim navodima tu se rodio i sin Stjepana II Kotromanića.

Dolaskom Osmanlija u Gradinu Srebrenik smještena je stalna vojna posada koja je sredinom 16. stoljeća imala 48 mustahfiza (posadnika). Posadom kroz osmanski period zapovjedaju dizdari uz pomoć serbuljuka i ćehaja.

Od 16. stoljeća pod Srebrenikom se razvija bitno naselje, Beg Konak, dio gdje je bio upravnik ovog kraja.

Utvrda Srebrenik od 18. stoljeća ulazi u sastav Kapetanije Gradačac. Utvrda je dograđivana nekoliko puta 1756. i 1777. godine. Godine 1833. Srebrenik posjeduje 7 topova, ali ubrzo je i napušten.

Prvi osmanski defteri, knjige, zatiču u Srebreniku, pored varoši grada Srebrenika, još jednu gradsku mahalu, a unutar zidina nalazila se džamija. Sama Gradina je uglavnom orijentalnom ambijentu od 1518./1519. godine kada je i došla pod osmansku vlast.

Za Gradinu u Srebreniku veže se i jedan važan historijski događaj. Mađarski kralj Lajoš je na ovim prostorima doživio jedan težak poraz. Prije toga je izgubio ugarski državni pečat, a to je tada značilo da mora biti obavljena ponovna potvrda svih ugovora koji su ovjereni tim pečatom.

Gradina Srebrenik je pod zaštitom još od 1962. godine, kada je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine, a nakon toga su krenule i značajne obnove. Godine 1954. poduzeti su pripremni radovi a 1955. godine izvršeno je uređenje i zaštita stambene zgrade. Od 1975. do 1978. godine izvršena je zaštita svih objekata na Starom gradu i sagrađen novi most za prilaz gradu. Most je obnovljen i uređen 2003.–2004. godine, a prije nekoliko godina izgrađen je najnoviji pristupni most preko kojeg se dolazi do glavne kule. Iako izgleda malo strašno, most je danas siguran za prelazak.

Današnji izgled Gradine Srebrenik zapravo je ostavština Turaka koji su je koristili skoro 300 godina, od 1519. do 1835. godine, a naravno da su je vremenom dorađivali spram svojih potreba.

Gradina Srebrenik predstavlja jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova u Bosni, najočuvaniji primjerak arhitekture toga doba, kako pojašnjavaju neki od historičara. Međutim, zanimljiv je podatak da nije bilo arheoloških istraživanja, i da bi ona svakako dala odgovore na to ko je ustvari i kada izgradio Gradinu Srebrenik.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2004. godine proglasila je „Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku” nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Spomenimo da nacionalni spomenik čine: zidine starog grada, ruševine detaširane kule i most. Spomenik je arheološki neistražen i predstavlja potencijalno nalazište (arheološki rezervat) pokretnog arheološkog materijala, koji će svakako, vjerujemo, biti istražen.

Izvor: eNovosti

Bila je to odlučujuća utakmica u grupi B. Obje reprezentacije trebale su pobjedu za prolazak dalje, čime bi već ostvarile najveći uspjeh svojih reprezentacija i zemalja na jednom Svjetskom prvenstvu. Katarci su osjećali pritisak namrgođenih zvaničnika, koji su potrošili silne petrodolare kako bi ta reprezentacija konačno ostvarila uspjeh. Ali ni Bosanci nisu željeli da njihov drugi nastup na Svjetskom prvenstvu završi već u grupnoj fazi.

Za neupućene, prizor je mogao biti zbunjujući: navijači na bosanskoj strani nisu mahali plavo-žutim zastavama sa stiliziranim obrisom zemlje, nego bijelim zastavama s ljiljanima. Dakle, nisu nosili nepopularnu zastavu koju su stranci uveli nakon rata 1996. godine i koju odbacuju srpski i hrvatski nacionalisti jer se ne žele poistovjetiti s bosanskim identitetom. Mahali su, naprotiv, nezvaničnim Ljiljanima, koji se u Sarajevu smatraju pravom zastavom – zastavom bosanskog kraljevstva iz 13. stoljeća.

Bosna je počela silovito. Četrdesetogodišnji reprezentativni veteran Džeko najprije je propustio priliku, ali je već u 29. minuti Kerim Alajbegović lijepim udarcem postigao prvi pogodak. Šokirani Katarci reagirali su samo pet minuta kasnije – autogolom. Bilo je 2:0 za Bosnu. A kada je Džeko potom pogodio stativu, gostima kafića u sarajevskoj staroj čaršiji zamalo je kolektivno stalo srce.

Potom su Katarci uzvratili. Hassan al-Haydos u 42. minuti smanjio je na 2:1, rezultat kojim se otišlo na odmor. U nastavku je utakmica postala sve haotičnija. Katarci su pogodili stativu, a Bosanci počeli gubiti sigurnost. Selektor Barbarez izveo je Džeku, a onda je u 80. minuti mladi Ermin Mahmić donio olakšanje svojoj reprezentaciji pogotkom za konačnih 3:1. Bosna je osigurala treće mjesto. Katar je ispao.

Sarajevo slavi bez zadrške

Veliko slavlje u Sarajevu. I nada: ratom iskušana i uvijek iznova izložena pritiscima Bosna i Hercegovina sada konačno mora biti priznata.

Kada su bosanski navijači na stadionu u dalekom Seattleu zapjevali pjesmu „Ljiljani” Halida Bešlića, gosti kafića u Sarajevu više nisu mogli zadržati emocije. Ljiljan nije tek cvijet. On simbolizira ljepotu i ranjivost, a pjesma o patnji i nadi duboko pogađa slušaoce. Tako nastaje kulturna veza koju svi razumiju. Na bosanskim stadionima nema mjesta pjesmama mržnje, kakve su u drugim zemljama sasvim uobičajene. Ali ima osjećaja za poeziju.

Izvor: Odgovor.ba — originalno objavljeno u TAZ-u (Njemačka), autor: Erich Rathfelder

Započeli su radovi na rekonstrukciji spomenika u Mjesnoj zajednici Ahmići u Sladnoj, u blizini centralne osnovne škole u ovom mjestu.

“Ovo mjesto nosi posebno značenje za našu zajednicu i čuva sjećanje na one koji su dali najviše za slobodu koju danas živimo”, poručuju iz lokalne zajednice.

Vrijednost radova iznosi oko 30.000 KM, a projekat se realizuje uz sufinansiranje Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, koje i kroz ovakve projekte daje doprinos očuvanju kulture sjećanja i dostojanstvenom njegovanju naših spomen-obilježja.

Izvor: Radio Srebrenik

Povodom Dana grada Srebrenika, grad je dobio vrijedan i poseban poklon – umjetničko djelo akademskog kipara Omera Smajlovića, čovjeka čiji rad i stvaralaštvo već godinama na poseban način čuvaju duh Bosne, njene historije i identiteta.

Gradonačelnik Adnan Bijelić uputio je iskrenu zahvalnost Omeru Smajloviću na ovom vrijednom poklonu zajednici, istakavši da je ovo umjetničko djelo trajni pečat jednog vremena, jednog naroda i jednog grada – djelo koje će ostati da živi u Srebreniku, svjedočeći generacijama o naslijeđu i bogatoj kulturnoj baštini.

Izloženo u šalter sali Gradske uprave, prostoru kroz koji svakodnevno prolazi veliki broj građana, ovo djelo tom ambijentu daje jednu sasvim novu dimenziju – spoj svakodnevnog života, administracije, ali i umjetnosti i tradicije.

Inspirirano starom Bosnom, Starim gradom Srebrenikom i srednjovjekovnim naslijeđem, djelo predstavlja briljantan spoj starog bosanskog načina gradnje, stilizovane bosančice i prepoznatljivog autorovog umjetničkog izraza.

Posebnu vrijednost nosi i sama priča o njegovom nastanku. Omer Smajlović je prije nekoliko godina pronašao staro izdubljeno bukovo drvo koje je nekada služilo kao bure za čuvanje pšenice, te mu svojim jedinstvenim umjetničkim rukopisom udahnuo novi život i novu svrhu.

U drvetu su oslikani motivi srednjovjekovne Bosne, Starog grada Srebrenika, viteza, mača i štita, uz njegovu prepoznatljivu stilizovanu bosančicu. Posebnu simboliku i ljepotu ovom djelu daje palma koja izrasta iz drveta kao simbol života, trajanja i stalne obnove.

Izvor: dostavljeni tekst

U povudu obilježavanja Dana grada Srebrenika sinoć je na Trgu Alije Izetbegovića grupa Hari Mata Hari upriličila vrhunski koncert za građane Srebrenika i goste iz drugih sredina.

Koncert je počeo fantastičnim vatrometom, a onda su se redali neprolazni hitovi koji su obilježili protekle decenije i u kojima su mogle uživati sve generacije.

Poseban trenutak bio je izlazak na binu našeg sugrađanina i regionalne zvijezde Mirze Selimovića koji je kao svojevrstan domaćin, kolega i nekom kome je Hari Varešanović bio jedan od uzora, pozdravio svoje sugrađane i zajedno s Harijem u duetu otpjevao hit “Azra”.

Ovim koncertom čiji je pokrovitelj Grad Srebrenik, stvaljena je tačka na obilježavanje Dana grada Srebrenika koje je trajalo nekoliko dana uz niz zanimljivih sadržaja.

Izvor: Radio Srebrenik (103.0 FM)

U okviru obilježavanja Dana grada Srebrenika, u prepunoj sali Doma kulture održana je svečana akademija kojoj su prisustvovali brojni građani, predstavnici vlasti, institucija, te gosti iz cijele Bosne i Hercegovine, kao i prijateljii iz Hrvatske iz Sjeverne Makedonije.

Centralni trenutak svečanosti bilo je uručenje priznanja „Počasni građanin grada Srebrenika“doc. dr. Zlatanu Mehmedoviću, uglednom hirurgu i doktoru koji je odrastao u Srebreniku, a već duže živi i radi u Tuzli. Ovo priznanje uručili su mu gradonačelnik Adnan Bjelić i dopredsjedavajući Gradskog vijeća Adis Fazlić,kao izraz zahvalnosti za svu humanost i sve što je Zlatan uradio za gradjane ovog grada.

Povelje grada za izuzetan doprinos dodiljene su Bh Fanaticosima, Profesionalnoj vatrgasnoj jedinici Srebrenik i velikom humanisti Fahiru Zukiću-Butri, a dodijeljen je i veći broj priznanja i novčanih nagrada.

Gradonačelnik Adnan Bjelić u svom obraćanju istakao je da je Dan grada prilika da se oda priznanje onima koji su svojim djelovanjem doprinijeli razvoju zajednice, ali i da se podvuče važnost zajedničkog rada za dobrobit zajednice, a upoznao je prisutne sa najvažnijim projektima i koji su u proteklom periodu završeni ili je njihova realizacija u toku.

Prije same Akademije, brojne delegacije položile su cvijeće na Centralnim spomencima u centru grada, a obilježavanje Dana grada dodatno su uljepšali svojim defileom konjanici iz klubova iz Previla i Živinica, kao i članice nekoliko udruženja žena s područja Srebrenika koje su za prisutne pripremile zakusku sa tradicionalnim jelima i poslasticama

Izvor: Radio Srebrenik (103.0 FM)

Plazma Sportske igre mladih u saradnji sa Gradom Srebrenik organizuju veliki koncert Hari Mata Hari povodom obilježavanja Dana grada Srebrenika i 16. sezone Sportskih igara mladih. Koncert će biti održan u nedjelju 21. juna, na Trgu Alije Izetbegovića u Srebreniku sa početkom u 20:30 sati. Građane Srebrenika i goste očekuje večer ispunjena vrhunskom muzikom, dobrom atmosferom i zajedničkim druženjem uz bezvremenske hitove jednog od najprepoznatljivijih muzičkih imena regionalne scene. Pozivamo sve da nam se pridruže i zajedno proslave Dan grada Srebrenika te još jednu uspješnu sezonu Sportskih igara mladih, najveće amaterske sportske manifestacije za djecu i mlade u Evropi. Pokrovitelj događaja je Grad Srebrenik, a medijski partneri su Radio-televizija Tuzlanskog kantona, Radio Srebrenik, Studio D, Tatabrada TV.

Izvor: Izvorni članak

U organizaciji Udruženja žena “Diva” Srebrenik, a povodom obilježavanja 21. juna, Dana grada Srebrenika, danas je održan tradicionalno ljetni sajam pod nazivom “Zlatne ruke žena kraljevskog grada”. Sajam je održan na Trgu Alije izetbegovića u Srebreniku uz učešće oko 60 izlagača iz naše zemlje i regiona.

Iz godine u godinu, ovaj sajam postaje sve popularniji i posjećeniji, privlačeći ne samo udruženja iz Bosne i Hercegovine, već i goste iz regiona, što mu daje međunarodni karakter. Posjetioci su i ove godine imali priliku razgledati i kupiti razne proizvode koje su izradile vrijedne ruke žena , uključujući rukotvorine, suvenire, ručne radove i tradicionalna jela.

Pokrovitelj ovog sajma je Gradska uprava, a svečano ga je otvorio u im gradonačelnika Adnana Bjelić njegov savjetnik Nusret Šerifović.

Posjetioci su mogli uživati i u muzičkom dijelu programa u izvedbi mladih članova KUD-a “Mehmed Ibrahimović” Srebrenik.

Inače, Udruženje žena “Diva” Srebrenik djeluje od 2018. godine i do sada je imalo zapažene rezultate na polju promovisanja aktivnosti žena Srebrenika kao i samog grada.

Izvor: Izvorni članak

Rahimovski Tuzlacima obećao muzičku bajku

Grupa “Parni valjak”, nakon više od 20 godina pauze, nastupit će u subotu u tuzlanskoj dvorani Mejdan, a tim koncertom završava se i turneja započeta prošle godine. Generalni sponzor koncerta je kompanija “M:tel”, u čijim je prostorijama u Tuzli jučer upriličena i pres-konferencija. Pjevač Aki Rahimovski Tuzlacima je obećao bajku i dobru zabavu na koncertu.

–  Nakon velike pauze u Tuzli s nestrpljenjem očekujemo ovaj koncert. Na naše koncerte uvijek dolaze i po četiri različite generacije. Naše pjesme ne poznaju dobnu granicu i to je ono što “Parni valjak” drži već 36 godina uspješno na muzičkoj sceni. Cijeli bend se veseli nastupu koji je posljednji na povratničkoj turneji započetoj prošle godine – kazao je Rahimovski, a novinarima se obratila i Aida Halilović, portparol “M:tela”.

Pres-konferenciji nisu prisustvovali ostali članovi grupe koji su zauzeti snimanjem novog albuma u Sloveniji.

Organizator koncerta je kompanija “Beral”. Cijena ulaznice je 15 KM, a kompanija “M:tel” uz svaku kupljenu ulaznicu poklanja FREND broj sa 2 KM na računu. Korisnici koji u naredna tri mjeseca budu dopunjavali račun s najmanje 10 KM od “M:tela” dobivaju dodatnih 10 KM.

Novi, četvrti po redu album grupe Dubioza Kolektiv 5 do 12 možete skinuti na njihovoj SLUZBENOJ STRANICI i prije njegove službene objave.
Kako piše na službenoj stranici novi album u fizičkom obliku bit će objavljen 12. svibnja na njemu će se osim pjesama sa albuma 5 do 12 naći i remixe koje između ostalih potpisuju i Vuneny, Elemental, Hein Teny, Diskobajagi, E-Base, Sopot. Na albumu će se naći i multimedijalni dio sa video snimkom koncerta Live @ Skirlibaba Studio.

A kako Dubioza Kolektiv zvuči uživo moći ćete provjeriti na T-Mobile INmusic festivalu koji će se održati 22. i 23. lipnja na jarunskom Otoku hrvatske mladeži u Zagebu.

Net.hr

[jwplayer mediaid=”10788”]