Banjalučanin D.K. sumnjiči se da je kao odgovorno lice u jednom privrednom društvu potpisao ugovor o pozajmici novca od 45.000 KM, pa je taj novac prisvojio sebi.
Iz Policijske uprave Banjaluka su saopštili da je podnesen izvještaj zbog krivičnog djela pronevjera.
“Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka, podnijeli su, Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv D.K. iz Banjaluke zbog sumnje da je počinilo krivično djelo pronevjera. D.K. se sumnjiči da je 5. decembra 2016. godine kao odgovorno lice u privrednom društvu potpisalo ugovor o pozajmici novca sa oštećenim licem, a pozajmljeni novac nije položio na račun privrednog društva, već ga je prisvojio za sebe, te je na taj način pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od oko 45.000 KM, za koliko je i oštetio oštećeno lice i privredno društvo”, navodi se u saopštenju PU Banjaluka.
Objava Direktor potpisao pozajmicu za firmu, pa prisvojio 45.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Centar za edukaciju i strane jezike “Educa” Srebrenik, nakon duže pauze, organizuje još jednu promociju knjige. Riječ je o knjizi “Lešinari ne lete”, autora dr. Jasmina Dorića, višestruko nagrađivanog pisca, pripovjedača i doktora medicine iz Srebrenika.
Promocija će se održati u utorak, 13. januara u Plavoj sali Doma kulture Srebrenik s početkom u 17 sati.
Jasmin Dorić dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a neka od njih su: -Drugo mjesto za književnu nagradu „Musa Ćazim Ćatić“ na književnom natječaju „Bajramske priče“ za najbolju neobjavljenu bajramsku priču i bajramsku pjesmu 2018. godine u kategoriji bajramske pjesme, za pjesmu „Džeher“. -Prva nagrada na 6. međunarodnom festivalu „Mihajlo Kovač“ poezije i proze za osnovce, srednjoškolce i mlade do 30 godina u kategoriji mladih do 30 godina sa pjesmama „Atomsko sklonište“, „Biti pjesnik“ i „Pismo iz ludnice“.
-“Nepresušni izvori inspiracije su mi svakako tužne sudbine ljudi, siromaštva, gluposti ratovanja i posljedice rata i naravno, ljubav. Nikada ne zaboravljam prijatelje, učitelje, roditelje i rodni zavičaj. Mišljenja sam da mnoge pjesme nestanu u zaboravu jer se ne zapišu na vrijeme, da mnoge priče žive u nama i sazrijevaju kroz vrijeme i da pravi pisac čita između redova”, ističe mladi, plodonosni pisac.
Objava “Lešinari ne lete” – promocija knjige dr. Jasmina Dorića pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Većina građana BiH uvođenje radne sedmice od četiri dana smatra utopijom, pa i nisu optimistični da je ovo moguće u našoj državi. Dok pojedine države ovu ideju sprovode u djelo, druge o tome razmišljaju, pa ne možemo, a da se ne zapitamo, da li je to realno očekivati u BiH. Ekomista Aleksa Milojević za N1 kaže da je ta mogućnost daleka jer je uvođenje radne sedmice od četiri dana, vezano za privrede visoke produktivnosti, a BiH se tu ne ubraja.
“Mislim da to nije realno u našim uslovima, jer kad pogledate, naši ljudi, ne da rade 42, nego 50 i 60 sati, naročito oni koji rade na crno. Mi smo zemlja jedne niske produktivnosti, pa skraćenje radnog vremena u takvim uslovima, nije realno”, kaže Milojević.
Ekonomija to ne bi mogla da izdrži, pojašnjava, pa ovu opciju ne razmatraju ni pojedine razvijenije države.
“Čak ni razvijene zemlje neće to skraćivati zbog toga što one obaraju nadnice preko uvoza strane radne snage. Stoga, skraćivanje radnog vremena na tako mali broj radnih sati, nije realno ni u razvijenim, niti u nerazvijenim zemljama zato što jednostavno bogatstvo potiče od rada”, stava je Milojević.
Smatra da je svako skraćenje radnog vremena, zapravo, smanjenje profita, te da, posebno u okolnostima jedne visoke ponude radne snage i jedne ogromne nezaposlenosti, ova mogućnost teško da je moguća. Smanjenje radnog vremena moguće je samo u okolnostima kada se iscrpe domaći izvori radne snage, kada je radna oskudica za radnu snagu visoka produktivnost.
“U specifičnim uslovima, nekim određenim kompanijama, moguće je. Kompanije koje imaju visoku produktivnost, sa ekonomskog stanovišta imaju opravdanje jer uvijek je najveća produktivnost u prvim satima rada, te u prvim danima rada. Kako odmiče radna sedmica i kako odmiču sati rada, produktivnost pada, tako da je, procjenjuje se, skoro 80% učinka u prva četiri sata rada, te u prva tri dana radne sedmice. Kasnije produktivnost pada”, kaže Milojević.
Iz tog ugla, osnova za skraćenje radnih sati ima, međutim, s obzirom na niske plate u BiH, produktivnost također, te da vlada velika nezaposlenost, ova mogućnost ostaje daleka, zaključuje Milojević.
Četvorodnevna radna sedmica, kakva postoji u pojedinim evropskim zemljama, ideja je koja se dugo nameće i u BiH. U BiH postoje i takve kompanije. U Dnevniku u 19 @TDrljic donosi detalje o ovoj kompaniji, ali i samoj ideji četvorodnevne radne sedmice u BiH. pic.twitter.com/AcgDubseuJ
Isplata naknada po osnovu zaštite porodice s djecom za mjesec decembar počinje danas.
Korisnici tog prava u Kantonu Sarajevo mogu preuzeti naknade u bankama u kojima imaju otvorene tekuće račune.
Iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS navode da su sredstva uplaćena za 11.648 korisnika prava na: dječji dodatak,naknadu umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu, dodatnu pomoć na ime brige i njege djeteta ženi-majci u radnom odnosu.
Također su sredstva namijenjena i kao novčana pomoć nakon porođaja žene-majke koja nije u radnom odnosu, novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji (FBiH), dodatnu pomoć na ime brige i njege djeteta nezaposlenoj porodilji (KS), jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta, te dodatnu pomoć na ime prehrane djeteta do šest mjeseci.
Za ove naknade iz Budžeta KS je izdvojeno 5.778.442,73 KM, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.
Savjet ministara Bosne i Hercegovine na jednoj od predstojećih sjednica donijeće odluku o iznosu prihoda po osnovu pružanja usluga u vazdušnoj plovidbi za 2023. godinu, prema kojoj će BiH dobiti malo više od 73 miliona KM.
S obzirom na to da Bosna i Hercegovina još nije potpuno preuzela kontrolu nad svojim nebom, Hrvatska kontrola vazdušne plovidbe dobiće 6,5 miliona KM.
Kao i svih prethodnih godina, najviše će prihodovati Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA), i to 70,6 miliona KM, uključujući i troškove Eurocontrola u iznosu od 3,1 milion KM, dok će Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) pripasti 2,4 miliona KM.
Ipak, izvor ovih planiranih prihoda u 2023. godini zavisiće od obima ostvarenog saobraćaja u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine za 2023. godinu.
“Visina baze troškova za korisnike u Bosni i Hercegovini u 2023. godini utvrđena je u skladu sa planiranim obimom aktivnosti i troškovima za realizaciju zadatih aktivnosti. S druge strane, visina prihoda zavisiće od obima saobraćaja koji će u 2023. godini biti ostvaren u vazdušnom prostoru BiH, što znači da ostvareni prihodi mogu biti manji ili veći od planiranih”, navodi se u Prijedlogu odluke o utvrđivanju planskih iznosa prihoda po osnovu pružanja usluga u vazdušnoj plovidbi u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine za 2023. godinu.
Podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina kontrolu nad svojim nebom preuzela je tek 2014. godine i to samo na visinama ispod 10.000 metara, a u decembru 2019. godine i na visinama iznad 10.000 metara.
Prije 2014. godine, sav novac, oko 50 miliona KM godišnje, odlazio je kontrolama leta u Srbiji i Hrvatskoj, koje su od 1996. godine kontrolisale nebo Bosne i Hercegovine.
Iako je u RS s početkom nove godine na snagu stupio novi način obračuna cijena električne energije, po kojem će cijena kilovat-sata zavisiti od ukupne potrošnje, “Elektroprivreda BiH” još ne planira ovakve mjere.
Podsjetimo, cijena struje za privredu u RS povećana je s 53 na 65 eura po megavat-satu.
Nema razloga
Regulatorna agencija RS prihvatila je zahtjev „Elektroprivrede RS“ kojim se ukida ljetni i zimski obračun potrošnje, te počinje primjena tzv. blok tarife.
– „Elektroprivreda BiH“ za sada nije podnijela zahtjev za povećanje cijene struje. Pratimo potrošnju i ako bi ona ugrozila stabilnost sistema, poduzimali bismo određene mjere. Za sada je i zima veoma blaga, temperature su više od očekivanih za ovo doba godina, tako da je i potrošnja svih energenata manja. Imamo spremne i razrađene modele, a još jednom apeliramo na građane da električnu energiju ne koristi za grijanje – kazao je generalni direktor EPBiH Admir Andelija.
Ministar industrije, energetike i rudarstva FBiH Nermin Džindić smatra da građani FBiH mogu biti mirni do polovine godine, jer obje elektroprivrede još mogu trpjeti dvostruko veću proizvodnu cijenu od prodajne, jer se gubitak nadomješta prodajom viškova na inozemnom tržištu.
60 dana
– Nakon eventualnog podnošenja zahtjeva za povećanje cijene FERK-u, postupak odobrenja traje 60 dana, tako da očekujem da građani mogu biti mirni do polovine godine. Čim nije bilo opredjeljenja da u grijnoj sezoni dođe do povećanja, neće ga ni biti – rekao je Džindić.
Generalna molba građanima je da ne prelaze svi na grijanje na struju, jer onda bi EPBiH morala kupovati energiju na tržištu. Cijena struje na tržištu ide i do 700 eura, a građani je plaćaju 31 euro po megavat-satu. Zamislite koliko bi EPBiH izdržala da električnu energiju kupuje po, naprimjer, 500 eura, a prodaje je po 31 euro, pojasnio je ministar Džindić.
Uspoređujući cijene nekih namirnica iz decembra sa cijenama danas, može se primijetiti znatna razlika, ali veću zabrinutost budi neizvijesnost što će nas dočekati do kraja 2023.
Od prvog januara brojni građani u Sarajevu su primijetili naglu promjenu cijena određenih namirnica. Prije samo nekoliko dana, tačnije u decembru 2022. godine pojedine namirnice su plaćali čak 100% jeftinije, ali početak 2023. godine je očito donio nove cijene.
Iz Udruženja potrošača Kantona Sarajevo su rekli za Klix.ba da je još rano prikupiti konkretne i službene informacije o poskupljenjima u 2023. godini, ali su i oni upućeni u nezadovoljstvo građana. Također, dodali su kako se u EU inflacija smanjuje, pa se očekuje da i mi pratimo te cijene, ali ne znači da će biti tako.
Uspoređujući cijene nekih namirnica iz decembra sa cijenama danas, može se primijetiti znatna razlika, ali veću zabrinutost budi neizvijesnost što će nas dočekati do kraja ove 2023. godine.
U nastavku pogledajte usporedbu cijena nekih namirnica iz decembra 2022. godine sa cijenama od januara 2023. godine.
Banana: decembar 2,75 KM, januar 3,55 KM (29%)
Mljeveno juneće meso: decembar 14,45 KM – januar 15,95 KM (10%)
Jabuka (idared): decembar 1,25 KM –januar 1,75 KM (40%)
Pileći filet (Ovako): decembar 9,95 KM – januar 12,95 KM (30%)
Jaja 10 komada: decembar 3,25 KM – januar 3,90 KM (20%)
Toalet papir (Violeta): decembar 8,10 KM – januar 8,75 KM (8%)
Narandža: decembar 1,65 KM – januar 3,45 KM (110%)
Ulje (Bimal): decembar 3,75 KM – januar 3,95 KM (5%)
Stolni margarin (Zvijezda): decembar 1,55 KM – januar 1,75 KM (13%)
Šećer (Brazilias): decembar 2,20 KM – januar 2,30 KM (5%)
Crveni luk: decembar 0,75 KM – januar 1,55 KM (105%)
Mliječni proizvodi u januaru još nisu svi poskupjeli, ali hrana za bebe je također poskupila, pa tako sada pakovanje od 800 g za dojenčad iznosi 39,30 KM, a u decembru prošle godine iznosila je 34 KM, što znači da je formula poskupila čak 16%.
Pored toga i cijena hrane za životinje se znatno promijenila. Naprimjer, hrana u konzervi brenda “Friend” koja je prošle godine iznosila 1,80 KM, a danas cijena ide do 2,40 KM, što znači da je hrana poskupila za 33%.
Važno je razlikovati je li proizvod na akciji, sniženju ili po redovnoj cijeni. Iako redovnost cijena i nije kategorija koju je moguće mjeriti, budući da u BiH je na snazi pravilo slobodnog tržišta, pa trgovci imaju pravo odrediti cijene bez nekih ograničenja, te ne uzimaju u obzir vanredne mjere koje mogu pripisati vlade entiteta, te tako ograničiti maržu ili bolje reći zaradu trgovaca, ali samo na osnovne životne namirnice.
Nova 2023. godina je tek na početku, te još ne možemo znati hoće li cijene nastaviti tendenciju rasta ili će početi padati.
IZVOR:FOKUS.BA
Objava Od 1. januara u BiH poskupjele brojne osnovne životne namirnice pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na današnji dan 1954. godine u Tuzli je rođen Mirza Delibašić, najbolji bh. sportista svih vremena te jedan od najboljih košarkaša Evrope.
Mirza Delibašić je u legendu ušao sa Košarkaški klubom Bosna iz Sarajeva, s kojim je osvojio titulu prvaka Evrope, te je tako sarajevski klub postao prvi klub iz bivše Jugoslavije, koji je podigao pehar najelitnijeg takmičenja u Evropi.
Dva puta se popeo i na tron Jugoslavije sa svojim klubom, a 1980. godine je proglašen najboljim košarkašem Jugoslavije. U reprezentaciji nekadašnje države bio je više puta evropski, ali i svjetski te olimpijski prvak.
Već pomenute 1980. godine Delibašić odlazi u Real Madrid, gdje danas ima status legende i jednog od najboljih košarkaša u historiji Kraljevskog kluba.
Dres Jugoslavije obukao je 176 puta i postigao 1.759 poena. Četiri je puta biran za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine, a 2000. godine proglašen je sportistom svih vremena u našoj zemlji.
Bio je selektor košarkaške reprezentacije BiH koja je 1993. godine na Evropskom prvenstvu osvojila osmo mjesto. To je i dalje najbolji plasman naše seniorske muške selekcije na evropskim takmičenjima.
Mirza Delibašić Kindže umro je u Sarajevu 8. decembra 2001. godine.
U njegovu čast dvorana u sarajevskoj Skenderiji nosi naziv Dvorana Mirza Delibašić, a takmičenje Kupa u Bosni i Hercegovini u košarci je preimenovano u “Kup Mirza Delibašić”.
Objava Na današnji dan je rođen neponovljivi Mirza Delibašić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ambasada Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini reagirala je povodom obilježavanja neustavnog i takozvanog dana RS, 9. januara. Također su se osvrnuli i na to da je Milorad Dodik, predsjednik manjeg bh. entiteta, odlikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina.
“Odluka Milorada Dodika da dodijeli orden Vladimiru Putinu, čovjeku koji je pokrenuo invaziju na Ukrajinu koja je rezulturala smrću hiljada civila i masovnim uništenjem infrasturkture, za svaku je osudu.
Riječ je o odbacivanju svih vrijednosti euroatlantske zajednice i međunarodnog poretka baziranog na zakonima. Također, Dodikova odluka da obilježi dan RS 9. januara je ilegalna. Krši odluku Ustabvnog suda BiH koji je odlučio da je ovo obilježavanje nekonstitutivno.
Aneks 3 Daytonskog ustava je jasan, RS mora u potpunosti ispoštovatzi odluke institucija bih uključujući konačnu i obavezijucu odluku Ustanog suda BiH svijedla se ona vlastima RS ili ne. Jučer su ponovljeni pozivi na nezavisnost RS uz navodne pravne tvrdnje o nadležnostima entiteta i pokušajima da se potkopa država BiH, guraju zemlju na opasan put. RS će uništiti i sebe i one oko nje u potrazi za zamišljenom nezavisnošću”.
RADIOSARAJEVO.BA
Objava Ambasada SAD reagirala na proslavu neustavnog 9. januara: “RS će uništiti i sebe i one oko nje” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
S obzirom da je ovo javno preduzeće prvo koje spominjemo kada je riječ o čistoći našeg malog Grada interesovalo nas je gdje i šta rade i planiraju odgovorni u ovom preduzeću u budućoj godini. Sa naše tačke gledišta desile su se neke pozitivne promjene u 2022-oj godini i evo intervjua sa direktorom JP 9 Septembar Srebrenik. Adi Mehinović je diplomirani ekonom i odgovorio je na sljedeća pitanja:
Novo vozilo u voznom parku JP 9 Septembar
Gospodine Mehinović, gdje je danas JP 9 Septembar u odnosu na početak 2022. godine ?
Prije svega svim građanima , a posebno uposlenicima i korisnicima usluga našeg preduzeća želim da čestitam praznike i Novu godinu i da zaželim svima u 2023. godini puno uspjeha. Godina dana je u nekom strateškom smislu izuzetno kratak period, ali ako se uzme količina započetih procesa i riješenih problema u j 2022. godini slobodno mogu reći da smo naporima radnika i domaćinskim odnosom anulirali bar četiri negativne godine iz prethodnog razdoblja. Pričati o tekućoj godini, a ne osvrnuti se na historiju i procese u ovom preduzeću je teško. Na početku 2022. godine su jačom dinamikom nastavljeni započeti procesi popravke i rješavanja stanja u ovom preduzeće. Prethodna uprava je imala pune ruke posla i u 2020. i 2021. godini su riješene radničke tužbe, izbjegnut stečaj i sanirani gubici te spriječen štrajk . Time je započet proces popravke situacije u ovom preduzeću te ispravljanja svega pogrešnog što je rađeno nekih ranijih godina.
Ono konkretno vidljivo o čemu možemo pričati gdje je danas JP 9 Septembar u odnosu na početak 2022.god su dva nova nabavljena kamiona, remontovane mašine sa kojima se radi kao i pripremanje i uvođenje novih tehnologija u procesu upravljanja otpadom. Sve ovo se odražava na troškovima i rashodima , i vidljive su uštede na gorivu, radnoj snazi, troškovima održavanja, nabavke energenata za toplanu. Zajedno sa većim angažovanjem na naplati , uvođenjem novih korisnika i usluga dovelo je do toga da ovu godinu završavamo sa značajnim poboljšanjem finansijskog rezultata kao i sveukupnog stanja što će javnosti biti prezentovano kroz naše buduće izvještaje.
Šta se uradilo na poboljšanju usluga?
Poboljšanje usluga je prvi zadatak koji sam sebi postavio kao novi direktor. Kroz rad u toku godine što smo se više trudili više sam dolazio do zaključaka da u sadašnjoj poziciji sa resursima kojim raspolažemo i regulativom koja nas prati skoro da smo postigli svoj maksimum koji mi možemo pružiti i da buduće poboljšanje usluga uz naš maksimalan angažman iziskuje i zavisi od uključivanja i građana, Gradskog Vijeća, kao regulatora kao i nadležnih inspekcijskih organa čime bi se cjelokupan sistem doveo u ravnotežu.
U ovoj godini trudili smo se da nam programi odvoza ne kasne i da budu redovni. One kamione koje smo mogli remontovati remontovali smo, one koje nismo mogli zamijenili smo novi te stvorili neku minimalnu rezervu da imamo bar jedan zamjenski kamion .
Insistirali smo da se promijeni i poboljša odnos naših radnika na terenu prema korisnicima usluga, konstantno smo bili za komunikaciju i sve nesporazume i probleme smo rješavali razgovorom.
Šefa i radnike koji rade na održavanju čistoće u gradu od početka sezone i proljeća 2022.godine u punom kapacitetu smo angažovali da sve ono što je ˝zapušteno i zaraslo˝ od prije da se popravlja.
Trg i uža gradska zona se svakodnevno nekoliko puta čistila i provjeravala,detaljno se održavalo i očistilo gradsko groblje, korito rijeke Tinje i sve ono što je propisano odlukom i ugovorom o zajedničkoj komunalnoj potrošnji.
Izvršene su pripreme opreme kao i kooperanti za zimsko održavanje puteva
Gradska toplana se dovela u funkcionalno stanje i obezbijeđen je kontinuitet isporuke toplotne energije.
Javna parkirališta kao i upravljanje pijacama smo održali u funkcionalnom stanju u skladu s našim nadležnostima i mogućnostima
Spomenuli ste zimsko održavanje puteva, kako to ustvari funkcioniše ?
Tržišna vrijednost ovih poslova je od 800 do 3000 KM po kilometru, kod nas se za isto trenutno odvaja oko 400 KM uz stalan zahtjev da se trenutna mreža puteva koja je preko 300 kilometra proširuje. Zajednička komunalna potrošnja i sve sadržano u njoj kada se stavi u matricu i preračuna tržišna cijena radova uz ulagaja u potrebnu opremu kao što su npr. road swiperi (perilice ulica sa četkama i usisivačima za lišće) ili namjenska vozila za zimsko održavananje puteva, da se ti radovi izvrše bi sigurno značajno više koštala od trenutnih 400 000 KM na godišnjem nivou. Korisnike molimo da očekivanja budu realna i na kraju da se svi zajedno potrudimo da se stanje kroz promjenu cijena, kontinuirano povećanje izdvajanja za ove usluge popravi.
Šta se uradilo na sistematizaciji preduzeća ?
Sistematizacija sama po sebi znači nešto posložiti, presložiti i razvrstati, mi smo u 2022. godini dobar dio vremena posvetili i sistematizaciji kako poslova tako i zaduženja i načina funkcionisanja službi. Kada se spominje JP 9 Septembar na prvu svi misle na skupljanje i odvoz otpada a previde manje po obimu ali isto tako važne djelatnosti koje obavljamo. Ako pogledamo druge, malo veće gradove isti većinom imaju više JP kao što su JP za odvoz i prikupljanje otpada, JP gradske toplane, JP parkinzi, JP javna groblja, JP pijace isl. zbog obima posla kod njih se ovo sve organizuje kroz pojedinačna javna preduzeća, dok kod nas, koji smo manji grad. isto je skupljeno i radi se u sklopu JP 9 Septembar koje je nadležno za upravljanje parkinzima, sakupljanje i odvoz otpada, rad gradske toplane, pijace, pogrebna djelatnost, poslova uređenja i čišćenja grada.
Svaka ova djelatnost je priča za sebe, priča koja podrazumijeva različite pristupe u organizacionom smislu a također i zakonom različito tretirane i propisane procedure a samim tim i stučno osoblje koje će svaki od sektora voditi na zakonit i ispravan način. U skladu sa gore napisanim izvršena je i prva sistematizacija poslova i radnih zadataka u ovoj godini.
Kroz ovu sistematizaciju napravljen je prvi korak i reorganizovani su određeni poslovi i ljudi u skladu sa svojom strukom i iskustvom ,a također stavljena su i određena ograničenja i redukcija koja će odlaskom u penziju prije svega visoko kvalifikovanih kadrova poslove istih prenositi na postojeću radnu snagu čime se stvara pretpostavka za značajne uštede.
Šta mislite kada kažete ˝neznanje i nebriga u samom preduzeću˝?
Javna preduzeća su oformljena i njihova svrha je da se bave poslovima od opšteg interesa sa značajem za društvo i širu zajednicu. Znači u svakom javnom preduzeću je satkan određeni interes i potreba svih građana. Zakonska regulativa koja prati ovu oblast posebnu pažnju je posvetila da sve bude konkretno propisano, da procesi budu definisani , da ljudi koji rade u javnom sektoru moraju biti visoko odgovorne i vrijedne osobe . Sve ovo stvara pretpostavku da bilo kakav rizik koji bi doveo do ugrožavanja ovih interesa bude sveden na minimum.
E sad se pitate kakve ovo veze ima sa ˝neznanje i nebriga u samom preduzeću˝ -svi mi znamo i čuli smo da komunalno teško posluje, tamo imaju neki problemi, kamioni su istrošeni ,stalno je prisutna prijetnja da se odvoz otpada prekine, da budemo zatrpani u smeću, da toplana ne radi, da grad bude prljav, ceste kada pada snijeg neočišćene.
Neznanje i nebriga kako preduzeća tako i nekih ljudi iz Vijeća i iz Gradske uprave su doveli do tih problema. Propisano je planiranje , realizacija i na kraju izvještavanje. U toku planiranja se definišu sve bitne stvari koje trebaju održati normalan nivo funkcionisanja i poslovanja, nakon toga se traže propisane saglasnosti od Vijeća i Gradske uprave a od kojih će zavisiti finansijski rezultat, u toku poslovne godine ukoliko dođe do nekih nepredviđenih situacija menadžment vrši reviziju i izmjenu plana, blagovremeno reaguje i svoje poslovanje odgovornim radom drži u okvirima uspješnog. Na kraju, javnost koja ima interes da u JP sve funkcioniše kroz izvještaje dobija informacije kako je sve prošlo .
Kod nas se do sad planiralo većinom da se zadovolji forma a i kad se dobro planiralo na bitne stvari za poslovanje nisu se dobijale saglasnosti ili su postavljana određena pravila ovom preduzeću koja nisu baš u interesu ili čak idu na štetu preduzeća .
Npr. ako menadžment izračuna i isplanira da troškovi u toku godine na 7000 korisnika sluga odvoza komunalnog otpada iznose 8 KM, od vijeća traži saglasnost da cijena bude 9 KM a trenutna je 6 KM nedavanje ove saglasnosti automatski znači mjesečni gubitak od 14000 KM-a sad zamislite kad ovo potraje dvije ili tri godine.
Tu je i primjer odvoza smeća preko 80 km kamionima koji za to nisu namjenjeni, paušalno regulisani odnosi kada je u pitanju upravljanje parkinzima i toplanom , zavrzlame oko projekta i dozvola kada je pijaca u pitanju, nepostojanje zemljišta za instaliranje opreme za reciklažu, smanjenje kapaciteta gradskog groblja. Za mene je to neznanje i nebriga.
Nadam se da me neki čitajući ovo neće pogrešno razumjeti ali smatram da je došlo vrijeme da stvari posložimo onako kako treba.
Koje stvari treba promijeniti u tekućoj godini?
- U tekućoj godini treba raditi na povećanju broja korisnika kako usluga gradske toplane tako i korisnika usluga odvoza smeća. - Također moramo započeti i sa pripremanjem uslova i obezbjeđenjem resursa za selektivno odlaganja otpada i reciklaže istog. - Nabaviti opremu za brz pretovar te vozila adekvatna za odvoz otpada na udaljene deponije. - Potrebno je revidirati i promijeniti odluke i uslove pod kojima su dati parkinzi i toplana na upravljanje,a kako bi se zaštitila i imovina grada kao i interesi preduzeća i kako bi se na kraju poboljšale usluge i smanjile gužve i nepotrebna parkiranja u užem dijelu grada. - Zajedno sa građanima i gradskom upravom izvršiti čišćenje i uklanjanja bar dijela divljih deponija, tražiti sankcionisanje onih koji ih stvaraju i kontinuirani inspekcijski nadzor svih koji žive na prostoru Grada Srebrenika a koji nisu u sistemu odvoza otpada. - Potrebno je kontinuirano usklađivati cijene usluga rastu troškova. - Kroz redukciju rashoda, pisanjem projekata i iz poslovnog rezultata kontinuirano obnavljati vozni park, - Povećavati plate radnicima. - Možda početkom godine izvršiti i nabavku jedne savremene perilice ulica kao iz linka https://www.recyclingbristol.com/what-is-a-road-sweeper-how-do-they-work/ - Kontinuirano raditi na podizanju svijesti građana o njihovim obavezama i načinu kako se otpad odlaže, koje vrste otpada se kako i pod kojim uslovima odlažu.
I kako ovo sve uraditi u jednoj godini ?
- Ove godine angažmanom radnika komunalnog bez ijednog izlaska inspekcije broj korisnika je povećan za oko 300 domaćinstava, uz saradnju sa nadležnom inspekcijom i uz medijsku potporu ovaj broj naredne godine može biti duplo veći. - Kada je gradska toplana u pitanju -adekvatno ulaganje u distributivnu mrežu od strane grada , izmjena cijene ili subvencija priključne takse . - Zajedno sa gradskom upravom pisati projekte i iznalaziti sredstva kojim bi se nabavila oprema i potrebni prostori za selektivno prikupljanje otpada i reciklažu, oprema za adekvatan pretovar i odvoz na udaljene deponije. - Pošto smo trenutno u procesu izrade plana za 2023. godinu u isti smo uvrstili planiranu promjenu cijena kao i koštanja određenih usluga koje plaća Grad iz Budžeta te Gradu poslali prijedloge za izmjene cijena, stavki u Budžetu te djelimično i odluka koje se tiču parkinga i od tog ovisi i dalji razvoj i rješavanje problema. - U procesu smo izrade i određenih normativa i pravila kada je u pitanju potrošnja goriva, drvne sječke , rezervnih dijelova čime ćemo sigurno smanjiti i troškove. - Kada je u pitanju perilica ulica mislim da se jednim kombinovanim modelom kroz donacije privrednika, iz sredstava grada i putem kampanje prikupljajem sredstava mogu obezbijediti uslovi i odmah početkom 2023. kupiti ova perilica jer svi se često volimo hvaliti drugima kako je Srebrenik kraljevski grad, kako ga svi volimo, kako je grad sa turističkim potencijalom ,a svima nam je jasno da tu perilicu Komunalno samo ne može kupiti ,a da pranje cisternama (pogotovo u vrijeme nestašice vode) i metenje metlom nije rješenje.
A gdje vidite JP 9 Septembar u 2025-oj godini?
U 2025. godini ? Pa zavisi :
Ako se odnos nas kao pojedinaca kao i Gradskog vijeća promijeni i počnemo više poštovati i voliti zajednicu i okolinu u kojoj živimo samim tim rad i poslovanje ovog preduzeća može biti za primjer, bez problema sa platama koje su iznad prosječne, zadovoljnim radnicima i vrhunskim uslugama.
Ako taj odnos ne promijeni, poslovni i politički potezi mogu ugroziti postojanje ovog preduzeća, ukidanje 50 radnih mjesta, građane ostaviti bez usluga i na kraju stvoriti ogromne probleme, ekološku katastrofu.
Od koga očekujete, ne samo verbanu podršku ?
Od svih onih koji razmišljaju žive i rade normalno, imaju normalno rezonovanje stvari i koji su na kraju na bilo koji način vezani i mogu uticati na rad i poslovanje ovog preduzeća.
Dovoljno je da objektivno sagledaju stvari i razmisle kad trebaju nešto da glasaju,urade,donesu neku odluku ili prokomentarišu rad ovog preduzeća. Prije svega toga neka zamisle jednog komunalnog radnika koji na +40 C ili na kiši ide za polupokvarenim kamionom,tovari kantu iz koje se po cipelama i nogama prosipaju tečni i ustajali sadržaji ili presječenu bačvu u kojoj je preko 40 kg i u kojoj je sav naš otpad…
Decembarske poslovne prilike u kontekstu broja prevezenih putnika nisu išle na ruku Međunarodnom aerodromu u Sarajevu koji je zabilježio pad broja opsluženih osoba, dok je tuzlanska zračna luka u posljednjem mjesecu prošle godine oborila svoj rekord.
Međunarodni aerodrom u Sarajevu u decembru ove godine zabilježio je pad broja prevezenih putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je suprotno tome zračna luka u Tuzli oborila svoj rekord s rastom od čak 104 posto.
Naime, sa sarajevskog aerodroma u decembru ove godine opsluženo je okvirno 67 hiljada putnika, što je u odnosu na isti mjesec 2021. manje za blizu 4,5 posto, kada je ostvaren broj od njih 70.200.
Nasuprot tome, Međunarodni aerodrom u Tuzli u posljednjem mjesecu prošle godine, opslužio je 52.151 putnika, što predstavlja najveći broj u decembru od osnivanja ove zračne luke i povećanje od 104 posto u odnosu na isti mjesec 2021., kada su imali prevezene 25.473 osobe.
U kontekstu tuzlanskog aerodroma, odličnom poslovnom rezultatu doprinijela je promjena poslovne politike kompanije Wizz Air, koja je s 1. novembrom prošle godine zvanično zatvorila svoju bazu u Sarajevu, značajnije usmjerivši djelovanje u Tuzli, povećanjem broja letova na postojećim destinacijama. Također, u tom mjesecu svoje poslovanje iz Tuzle uspostavila je u aviokompanija Ryanair, koja je uvela letove na tri destinacije.
Povećanje broja prevezenih putnika iz Tuzle, osjetilo se već u prvim danima novembra, a i taj mjesec bio je na kraju rekordan za tamošnju zračnu luku. Naime, s tuzlanskog aerodroma u pretposljednjem mjesecu 2022. godine ukupno je prevezen 50.651 putnik. KLIX
Objava Aerodrom u Tuzli u decembru oborio rekord pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Godišnja inflacija u eurozoni pala je u decembru na 9,2 posto. Ovo je drugi uzastopni pad inflacije, nakon nivoa od 10,1% objavljenog u novembru. Prema podacima Eurostata, razlog za poboljšanje ekonomske situacije je stabilizacija cijena energenata.
Rast potrošačkih cijena pao je ispod simboličnih 10% prvi put od oktobra, kada je nakon godinu i po dana neprekidnog rasta dostigao rekordnih 10,6%.
Pad inflacije bio je čak i brži nego što su analitičari očekivali. Usporavanje rasta cijena odnosi se samo na energetski sektor (električna energija, plin, nafta, itd.). Ova komponenta indeksa inflacije ostaje jedna od najvećih godišnjih pokazatelja, uprkos porastu od samo 25,7% u decembru, što je bolje od novembarskog rasta od 34,9%, prema podacima Evropskog statističkog ureda.
Nastavlja se nagli rast cijena hrane (uključujući alkohol i duhan), uz godišnji rast od 13,8% u eurozoni (u novembru je ta cifra bila na nivou od 13,6%), piše Euronews.
Nastavljen je i rast cijena industrijskih proizvoda (6,4%), kao i rast cijena usluga (4,4%).
Među 19 zemalja eurozone (Hrvatska je 1. januara 2023. postala 20. država koja je pristupila jedinstvenoj valuti), najniža godišnja stopa inflacije u decembru je zabilježena u Španiji – 5,6%, a slijede Luksemburg (6,2%) i Francuska (6,7%). Inflacija potrošačkih cijena dostigla je 9,6% u Njemačkoj i 12,3% u Italiji.
Prema generalizovanim podacima Eurostata, najveće stope su registrovane u baltičkim zemljama – Letoniji (20,7%), Litvaniji (20%) i Estoniji (17,5%). KLIX
Objava Inflacija u eurozoni usporava se brže nego što su analitičari očekivali pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U periodu od januara do novembra 2022. turisti su ostvarili 1.361.324 posjete u Bosni i Hercegovini, što je više za 53,5 posto, i 2.990.960 noćenja, što je više za 43,2 posto u odnosu na isti period 2021.
Po podacima Agencije za statistiku BiH, broj noćenja domaćih turista viši je za 14,2 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 69 posto u odnosu na isti period 2021.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 37,6 posto dok je 62,4 posto učešće stranih turista.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (14,5 posto), Hrvatske (13,5 posto), Slovenije (šest posto), Njemačke (5,3 posto), Turske (pet posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (4,9 posto) i Saudijske Arabije (4,3 posto), što je ukupno 53,5 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 46,5 posto noćenja.
Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je Kuvajt sa prosječnim zadržavanjem od 3,8 noći, Irska i Iran sa po 3,3 noći, te Francuska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat sa po tri noći.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 93,7 posto. FENA
Objava Najviše turista u BiH u prošloj godini stiglo iz Srbije i Hrvatske pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.
