Arhiva oznaka: srebrenik

Za razliku od prethodnih, ove godine cijena cigareta ostaje ista.

Ipak, proizvođači i veliki distributeri cigareta imaju mogućnost povećati maloprodajne cijene, ali o tome moraju obavijestiti Upravu za neizravno oporezivanje mjesec dana ranije.

Za razliku od proteklih godina kada su svakog januara maloprodajne cijene cigareta bile veće, godišnje od 10 do 20 feninga usljed povećanja akciza, ove godine po tom osnovu nema korekcija.

“Naravno to praktično ne sprečava da bilo kada u toku godine podignu cijene ukoliko se odluče u skladu sa svojom poslovnom politikom ali mjesec dana minimum prije novih cijena moraju obavijetsiti UIO. Mi u ovom trenutku još uvijek nemamo najave bilo kakvog povećanja cijene cigareta što znači da za sada cijena ostaje takva i da neće biti poskupljenja”, rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Nešto veća biće akciza na duvan te će umjesto dosadašnjih 130 iznositi 133,20KM po kg.

I pored visokih cijena, koje smo dosegli usljed usklađivanja oporezivanja sa akciznom politikom EU, pušači se uglavnom ne odriču cigareta, a cvjeta crno tržište.

Za paklicu cigareta koju pušač plati 5KM država uzme čak 4,47. Za proporcionalnu akcizu 42%, za fiksnu 1,65Km plus PDV.

Prema procjenama, u BiH nelegalno tržište cigareta postoji u gotovo istoj mjeri kao i legalno te i pored visokih akcize država gubi prihode po tom osnovu. Uprava za indirektno oprezivanje ove godine zaplijenila je cigarete vrijedne 5,5 miliona KM namijenjene crnom tržištu.

“Zaključak analize je da bi se trebalo još jednom razmisliti o visini cijena da se one na neki način ujednače sa visinom akciza i ukupnim opterećenjem u zemljama okruženja jer ako imate različite nivoe opterećenja na taj način stimulišete crno tržište”, pojasnio je Saša Grabova, Udruženje ekonomista “SWOT”.

Poresko opterećenje na cigarete u BiH je 90%, dok je u zemljama regiona 80%. Ekonomisti podsjećaju i da je susjedna Hrvatska imala rok da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskom legislativom u toj oblasti tri godine nakon što je postala punopravna članica EU.

RTV Slon/ Akta.ba

Objava U BiH neće doći do poskupljena cigareta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Početak 2022. godine zbog povećane veleprodajne cijene, skuplji je plin i za domaćinstva. Već naredni mjesec korisnike plina u Kantonu Sarajevo očekuju računi veći za oko 10 posto, a čak i 30 posto ako Vlada KS-a ne nastavi subvenciju poskupljenja iz novembra prošle godine. 

U godini koja je iza nas poskupjeli su hrana, piće, gorivo, usluge stanovanja, prijevoza.

Životne namirnice znatno su skuplje u odnosu na januar 2021. godine. Primjer enormnog poskupljenja je krompir čija je cijena za 200 posto skuplja. U januaru 2021. godine kilogram kromira iznosio je 0,40 KM, a danas oko 1,20 KM. 

Tabela cijena

Ulje – 2 KM (2021.) – 3,40 (2022.)
Kafa 500 g  – 6,50 KM (2021.) – 8 KM (2022.)
Pileći file – 7,80 KM (2021.) – 10 KM (2022.)
Šećer – 1,20 KM (2021.) – 1,65 KM (2022.)
Brašno 25 kg – 19,20 KM (2021.)  – 24,50 KM (2022.)

Koliko je situacija zabrinjavajuća, pokazuje i statistika. Naime, prema analizi Eurostata, agencije za statistiku Evropske unije, BiH je prema kupovnoj moći građana na pretposljednjem mjestu, sa 33% prosjeka Evropske unije.

federalna.ba/Patria

Objava Nikad skuplji januar, vrtoglavi rast cijena u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Godina 2021. bila je puna neočekivanih preokreta za svjetska finansijska tržišta. Obilježili su je veliki poremećaji u lancu snabdijevanja i rekordno visoke cijene plina i hrane.

Panedmija koronavirusa je svjetsku ekonomiju 2020. godine bacila na koljena. U 2021. zabilježen je određen rast, a uz njega je stigla i inflacija koja je, kažu analitičari, sada na vrhuncu. Američka predviđanja su početkom godine bila inflacija od dva posto. Dogodila se ona od sedam posto, najviša u posljednjih 40 godina.

“Inflacija u Sjedinjenim Državama, ali i mnogim drugim zemljama je porasla na 40-godišnji maksimum, a vidimo da raste svuda. S njom će rasti i kamatne stope, a to će staviti još veći fiskalni udarac na zemlje kojim je najviše potrebna pomoć”, istakao je António Guterres, generalni sekretar UN-a.

“Povećana inflacija u 2021. godini je uglavnom vođena osnovnim efektima iz cijena nafte iz prošle godine, koje su pojačane smanjenim rezervama prirodnog gasa i prijelaznih faktora. Prema našim projekcijama, inflacija će tokom 2022. godine pasti”, poručila je Kristalina Georgieva, generalna direktorica MMF-a.

Jedan od pokretača inflacije je rast cijena nafte, gasa, električne energije, hrane, a prošle godine su obarani svi rekordi. Cijene prirodnog gasa na globalnom nivou mjesecima su nekontrolirano rasle. Razloga je nekoliko, posljedice jasne.

“Nagla poskupljenja se ne smiju zanemariti. Nanose štetu našim građanima, a posebno najranjivijim domaćinstvima, umanjuju konkurentnost, te pridonose inflacijskom pritisku. Neupitno je da moramo poduzeti političke mjere”, kazala je Kadri Simson, komesarka EU za energetiku.

Uz inflaciju, te rast cijena energenata, 2021. su obilježili i poremećaji u lancima snabdijevanja. Stotine brodova sedmicama je čekalo da iskrca kontejnere s teretom u lukama širom svijeta. Za poremećaje u redu plovidbe kontejnerskih brodova nije kriva samo pandemija koronavirusa već i nedovoljan broj lučkih radnika, ali i vozača kamiona. Roba je čekala, troškovi dostave vrtoglavo rasli.

Sve to je dolijevalo ulje na vatru globalnog rasta cijena. Nedostatak vozača kamiona u Velikoj Britaniji je prouzrokovao i nestašicu goriva na benzinskim pumpama. S tim velikim problemom Britanci su muku mučili danima.

“Zbog visokih cijena nafte, problema s prijevozom i logističkih problema, roba ne može doći na odredišta. Imate nedostatak energenata, nedostatak sirovog materijala, ustvari, nedostatak gotovih industrijskih proizvoda”, pojašnjava analitičar Francis Lun.

Vlade su u pandemiji izdašno trošile javna sredstva da bi podržale plaće radnika i poslodavce, a sada mnoge od njih žele stegnuti kaiš. Procjenjuje se da će globalno javna potrošnja u 2022. pasti za 2,5 posto, što je oko pet puta više nego što su iznosile mjere štednje koje su usporile oporavak od velike finansijske krize 2008. godine.

“Ukupno, stvari izgledaju prilično dobro, ali naravno, postoje opasnosti. Jedna je da koronavirus nije još pod kontrolom. Ne znamo koliko će štete nanijeti posljednja varijanta omikron, ali mogla bi biti velika”, istakao je analitičar Charles Ballard.

Sasvim je jasno da će na ekonomiju i dalje utjecati pandemija koronavirusa, posebno novi soj omikron, za koji se jedino zna da je zarazniji od prethodnih.

federalna.ba

Objava Prošlu godinu obilježile rekordno visoke cijene plina i hrane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Izmjenom postojeće Odluke, Vlada FBiH je do 30.6.2022. godine produžila provođenje mjera za smanjenje troškova električne energije domaćinstvima i stimulaciji energetske efikasnosti.

Naime, osnovnom Odlukom iz 2011. godine je precizirano da će se subvencije iskazivati na računima za utrošenu električnu energiju, počevši od 1.8.2011. godine i do kraja 2012. godine, ili do roka kojeg Vlada Federacije BiH naknadno odredi. To Vlada periodično i čini.

Objava Produženo subvencioniranje električne energije do kraja juna pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Za deset mjeseci 2021. godine kroz Međunarodni aerodrom Tuzla prošla su 251.774 putnika. Podaci za novembar i decembar prošle godine za sada nisu dostupni.

Najviše putnika za deset mjeseci 2021. godine bilo je tokom augusta, kada je sa aerodroma otputovalo ili na Međunarodni aerodrom Tuzla doputovalo 48.630 putnika.

U cijeloj 2020. godini kroz tuzlanski aerodrom prošla su 228.603 putnika.

I dalje rekordna godina po broju putnika ostaje 2019. godina kada je zabilježeno skoro 600 hiljada putnika.

Objava Više od 250 hiljada putnika za deset mjeseci otputovalo ili doputovalo na tuzlanski aerodrom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog epidemiološke situacije, od danas su pooštreni uslovi za ulazak u Crnu Goru, pa više nije dovoljno imati negativan test već je potrebna i covid potvrda, saopćeno je iz crnogorskog Ministarstva zdravlja.

Crnogorski državljani i stranci mogu ući preko svih graničnih prelaza, uz posjedovanje jednog od dva dokaza iz covid potvrde.

Prvi dokaz je da je osoba potpuno vakcinisana propisanim brojem doza vakcina protiv koronavirusa i da od druge doze vakcine nije prošlo više od šest mjeseci, a drugi je da je osoba preboljela Covid-19, prenose crnogorski mediji.

U oba slučaja, kako je saopćeno iz Ministarstva zdravlja, mora se posjedovati ili negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata ili brzi antigenski koji nije stariji od 48 sati.

Državljani Crne Gore i stranci sa privremenim boravkom mogu ući u zemlju bez ovih dokaza, ali uz određivanje samoizolacije u trajanju od 10 dana, koju je moguće prekinuti najranije nakon tri dana poslije negativnog PCR testa. KLIX

Objava Od danas pooštreni uslovi za ulazak u Crnu Goru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iako se Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, još uvijek suočava s posljedicama izazvanim pandemijom koronavirusa, zemlja je tokom 2021. godine ostvarila značajno bolji izvozni bilans nego prethodnih godina.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je u periodu januar – novembar 2021. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 12,9 milijardi maraka,, što je za 34,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

U istom periodu, uvoz je iznosio 19,4 milijardi KM, što je za 26,5 posto više u odnosu na prvih 11 mjeseci prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,55 milijardi KM.

Raste i uvoz

Tokom protekle decenije Bosna i Hercegovina konstantno bilježi porast izvoza, ali isto tako i uvoza mnogih proizvoda iz drugih zemalja.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz BiH 2012. godine iznosio je 7,8 milijardi KM, a uvoz oko 15,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,5 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,4 milijardi KM.

Objava Izvoz iz BiH za deset godina porastao za pet milijardi KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Danas je gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović upriličio tradicionalni novogodišnjim svečani prijem za predstavniike boračkih udruženja, predstavnike osnovnih škola,političkih partija, udruženja penzionera i druge predstavnike javnog,vjerskog,kulturnog i sportskog života u Srebreniku.

Istaknuti su rezultati postignuti u razvoju ove lokalne zajednice u protekloj godinu i najavljeni najznačajniji projekti i prioriteti u narednoj godini.

Gradonačelnik Omerović gostima i građanima  Srebrenik je zaželio sretnu ui uspješnu 2022. Godinu, a nakon današnjeg svečanog prijema u prostorijama Doma kulture u Srebreniku upriličeno je i prigodno druženje gostiju.

Objava Novogodišnji prijem u Srebreniku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Legendarni frontmen grupe “Azra” Branimir Džoni Štulić, objavio je dvostruki album na svom YouTube kanalu i iznenadio fanove širom regiona za novogodišnje praznike.

Na albumu „Splet“ nalaze se njegove nove, ali i stare pjesme grupe Azra: „Globus“, „Bide My Time“, „Poziv na ples“, „I to se događa ponekad“, „Zaprška“, „Sunčana strana ulice“ i mnoge druge.

Reakcija fanova nije izostala, ljudi su oduševljeni ovim poklonom za Novu godinu.

“Uz ovo ću dočekat Novu. Ufff koji gušt. Lipo u kući i nek trešti najdraža muzika”, “Hvala, Džoni, na ovome!”, “Kako nas nas brat obraduje, i to za doček, svaka čast Džoni !! Izmami mi kez na licu momentalno”, samo su neki od komentara na YouTubeu.

Objava Džoni Štulić fanove počastio dvostrukim albumom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Federacije BiH donijela je Uredbu kojom se propisuje metodologija utvrđivanja iznosa najniže plaće i usklađivanje najniže plaće.

Najniža plaća u smislu ove uredbe je najniži mjesečni iznos plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, a utvrđuje se u neto iznosu.  U iznos najniže plaće ne ulaze uvećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora, rad u dane praznika ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Najniža plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje srazmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Najniža neto plaća ne može iznositi manje od 55 posto prosječne mjesečne neto plaće u FBiH. Vlada Federacije BiH će odlukom, u skladu s članom 78. stav (1) Zakona o radu, utvrditi iznos najniže plaće za 2022. godinu. Utvrđeni iznos najniže plaće se primjenjuje na plaću za januar 2022. godine i sve naredne mjesece do 31.12.2022. godine, a nakon toga se usklađuje jednom godišnje u rokovima i na način propisan uredbom.

Pravo na najnižu plaću, utvrđenu prema odredbama ove uredbe, imaju svi radnici koji rade u Federaciji, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca. Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti najnižu plaću samo u slučaju kada je plaća radnika po kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu, niža od najniže plaće utvrđene ovom uredbom.

Poslodavac ne može koristiti najnižu plaću koju utvrđuje Vlada ovom uredbom, niti najnižu satnicu koja bi se izračunala na osnovu najniže plaće, kao ni bilo koju obračunsku jedinicu koja bi se izvela na osnovu utvrđene najniže plaće, za obračun plaće, naknade ili bilo kojeg drugog davanja radniku čija je plaća viša u odnosu na najnižu plaću, utvrđenu ovom uredbom.

Najniža plaća za narednu kalendarsku godinu se usklađuje do kraja tekuće godine, na način da se usklađivanje vrši u visini zbira 50 posto procenta porasta potrošačkih cijena i 50 posto procenta porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u tekućoj godini za period januar – septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Najkasnije do 31. decembra tekuće godine, Vlada odlukom usklađuje visinu najniže plaće za narednu godinu, što će prvi put biti izvršeno za 2023. godinu, a nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem. U slučaju da Vlada ne postigne dogovor nakon konsultacija sa ESV-om, minimalna plaća za narednu godinu ne može biti niža od iznosa koji je bio utvrđen odlukom za prethodnu godinu.

U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da bi najniža plaća, utvrđena u skladu sa ovom uredbom, u 2022. godini iznosila 543 KM neto (55 posto od 987 KM – prosječne neto plaće u periodu januar – septembar 2021. godine). Ovakvom uredbom štiti se socijalna sigurnost radnika, pojednostavljen je poslodavcu obračun iznosa najniže plaće jer se iznos najniže plaće utvrđuje odlukom Vlade u tekućoj godini i primjenjuje se u cijeloj narednoj godini, za razliku od dosadašnjeg načina utvrđivanja najniže plaće posebno za svaki mjesec, ovisno o broju radnih sati tog mjeseca. Kao prednost istaknut je i pojednostavljen sistem nadzora Porezne uprave FBiH kao i nadležnih inspekcija.

Objava Najniža plata od naredne godine 543 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Federacije BiH je usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 27.12.2021. godine, te naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje su donesene s rokom važenja od 14 dana računajući od 30.12.2021. godine, kao dana početka njihove primjene.

Vladama kantona, odnosno kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva, naređeno je uvođenje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini, uz redovno obavještavanje Kriznog štaba FMZ-a.

“Vladama kantona preporučeno je da, u skladu sa epidemiološkom situacijom na području kantona, procjeni rizika, kao i dokumenta „Javnozdravstveni kriteriji za prilagodbu javnozdravstvenih i društvenih mjera u kontekstu COVID-19“ uvedu Pravilo vakcinisan/a, prebolio/ljela, testiran/a (VPT) za područje kantona i o istom izvijeste Krizni štab FMZ-a”, navode iz Vlade FBiH.

Krizni štab FMZ-a zadužen je da prati epidemiološku situaciju na području Federacije BiH, kao i uvođenje i provođenje Pravila vakcinisan/a, prebolio/ljela, testiran/a (VPT) za područje kantona, te ukoliko ocijeni potrebu predlaganja jedinstvenih mjera na području Federacije BiH u vezi Pravila VPT o tome izvijesti Vladu FBiH radi donošenja mjere.

Ovaj štab zadužen je da, prije isteka roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te Vladi dostavi prijedlog novih.

U danas prezentiranoj informaciji Kriznog štaba FMZ-a je, uz ostalo, navedeno da je u 51. sedmici u odnosnu na prethodnu zabilježen rast broja novih potvrđenih slučajeva COVID-19, sedmodnevne incidence i broja pacijenata na respiratoru. U padu je ukupan broj hospitaliziranih pacijenata i smrtnih slučajeva.

Na nivou Federacije BiH sedmodnevna incidenca iznosi 102 slučaja na 100.000 stanovnika, a u posljednjih sedam dana viša od prosječne zabilježena je u Bosansko-podrinjskom, Sarajevskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnoherecegovačkom i Posavskom kantonu.

Prema najnovijim podacima, dosad je u FBiH dato 1.056.531 vakcina protiv COVID-19, od čega se na prvu dozu odnosi 535.365 (29,73 posto), na drugu 492.789 (27,37 posto), te na treću 28.377 (1,58 posto).

U informaciji je navedeno i da je ovaj praznični period krajem godine, povezan s društvenim okupljanjima, putovanjima i međugeneracijskim miješanjem vodi dodatnom riziku od širenja Delta varijante i pojave i širenja Omicron varijante virusa. Prioritet treba biti povećanje obuhvata imunizacijom osoba koje nisu još vakcinisane, svih dobnih skupina, naročito ranjivih, starijih osoba i zdravstvenih radnika.

N1

Objava Vlada FBiH produžila mjere, kantonima se preporučuje uvođenje VPT pravila pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška pojačana je frekvencija u oba smjera, kao i na graničnom prijelazu Bosanski Brod. Gužve su zabilježene i na graničnom prijelazu Orašje i graničnom prijelazu Šepak.

Zbog radova u tunelu Crnaja (Konjic-Jablanica) tokom dana saobraća se naizmjenično-jednom trakom, dok se u noćnim satima (23:30 do 04:30 sati) saobraćaj obustavlja.

Zbog radova u tunelu Skela, na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela (krug fabrike Metaling).

Objava Vozači naoružajte se strpljenjem ukoliko idete preko granice: Velike gužve na ovim graničnim prijelazima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.