Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju
Proteklih dana regionalna javnost “zabavlja se” događajima iz Srbije gdje građani te zemlje prosvjeduju protiv eksploatacije litija u zapadnom dijelu države.
Naime, bez litija nema snažnih baterija koje se ugrađuju u električne automobile, ali ni litij-ionskih baterija za mobilne telefone i prijenosna računala bez kojih je današnji svijet praktički nezamisliv. Ove godine objavljena je informacija da će globalna potražnja za litijem rasti po stopi od 33,3% godišnje, a alternative mu, zasad, nema.
Navodi se i da su se Amerikanci ciljano tolike godine zadržali u Afganistanu upravo zbog velikih zaliha litija. A prosvjednici u Srbiji u strahu su kako bi planirani rudnik tvrtke Rio Tinto mogao onečistiti okoliš, šume, vode… Iz Rio Tinta tvrde kako poštuju najviše ekološke standarde za svoj projekt, piše Večernji list BiH.
Bogatstvo rudama
Dok se u Srbiji vode “borbe”, u BiH je, bar na terenu, mirno iako i ova zemlja, barem prema riječima stručnjaka, ima veće količine litija. Kemal Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, neposredno prije pandemije govorio je o velikoj količini litija ne samo u Srbiji nego i u BiH. – Riječ je o nalazištima ne samo u Podrinju nego i u cijeloj BiH.
Friedrich Katzer, jedan od najznačajnijih geologa u BiH, još u vrijeme Austro-Ugarske rekao je: “BiH je zemlja iznimno bogata rudama i mineralima”. Kada je u pitanju litij, ima ga i na području Domaljevac-Šamca, dijelu središnje Bosne – kazao je tada. Ovih dana istaknuo je kako se litij u BiH istražuje, ali neplanski te da cijeli proizvodni proces treba biti ekonomski opravdan.
O litiju u BiH pisao je i međunarodni analitički portal IntelliNews. Slovenski poduzetnik Andrej Rautner već je osnovao tvrtku za istraživanje litija u BiH, a u nju je uložio 11,8 miliona KM. – Pokušat ćemo se baviti rudarstvom ako dobijemo koncesije.
Sve je još na početku.
Istraživanje bi bilo u pograničnom području između BiH i Srbije – otkrio je ove godine Rautner. U mjesnoj zajednici Suvo Polje kod Bijeljine tvrde da litija pod zemljom itekako ima, međutim, Grad Bijeljina nije htio dati odobrenje za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litija i bora bijeljinskoj tvrtki Rodon jer ne postoji dovoljno informacija ni odgovarajući pravni temelj za izdavanje tražene suglasnosti.
Istraživanja su pak odobrena u Ugljeviku i Loparama. Najviše lokacija s litijem, prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a, nalazi se na području Zvornika. Tamošnji gradonačelnik za RSE kaže kako ni jedna sredina nije sretna kada se na njezinu terenu otvara rudnik, ali… – Bez kopanja ruda nema ni napretka – kaže i ističe da se ne bi bunio protiv eventualnog otvaranja rudnika u toj lokalnoj zajednici iako će za radove, kako tvrdi, pitati stanovnike.
I nije samo bh. litij zanimljiv. Fokus je i na zlatu, i to u Varešu, gdje bi posao u rudniku, a Vareš je i rudarski kraj, moglo dobiti 350 radnika ako je vjerovati vlasnicima Australcima.
Detaljne analize
Prvi čovjek općine Zdravko Marošević podsjeća da priča o zlatu u Varešu nije nikakva novost. – U Varešu je rudnik cinka, barita i olova, a ne zlata, ali zlato, srebro i bakar prateće su supstancije takvih ruda. Svi znamo da srebra i zlata ima. Ako budu to vadili, bit će to predmet novog ugovora – riječi su načelnika Maroševića. Zakotrljala se i priča oko Srebrenice i Bratunca, gdje su kanadski poduzetnici utvrdili kako su u zemljištu visoke vrijednosti olova, cinka i nikla.
Predrag Ilić iz Instituta za zaštitu životne sredine RS-a je nakon sveobuhvatne analize kazao da su sve granične vrijednosti zadovoljavajuće. U svim ovim najavama treba biti oprezan. Jer, da je bilo po najavama međunarodnih giganata, a i nekih domaćih političara, gorivo u BiH bilo bi nekoliko desetaka feninga po litri. Pogađate, velika najava da Shell dolazi crpiti naftu na kojoj BiH doslovno leži, zasad je i dalje bez konkretnih akcija. Kaže se – gdje ima dima ima i vatre pa nesumnjivo BiH ima resurse koji su potrebni današnjem svijetu iako je nepoznato o kojim je konkretno količinama riječ. Problem je u tome što je većina stvari kojima se ovdje barata dokumentacija iz vremena Austro-Ugarske. Istraživanja su uglavnom rađena u 19. i 20. stoljeću, a istraživanja nakon rata uglavnom nisu bila konkretna. Međutim, kada neke stvari budu jasnije, važno je da se država ne ponaša kao kmet, inače će joj stranci sve uzeti.
VECERNJI LIST
Objava Stranci osnivaju tvrtke u BiH, žele eksploatisati litij, zlato, srebro, cink… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Powered by www.Srebrenik.net
