Arhiva oznaka: srebrenik

Jutros je u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno.

Temperature zraka izmjerene u 08:00 sati (°C): Bjelašnica 6; Drvar 12; Bihać, Ivan-sedlo i Livno 13; Banja Luka, Bugojno, Jajce i Sanski Most 14; Doboj, Sarajevo, Tuzla i Zenica 15; Bijeljina i Gradačac 16; Trebinje 19; Mostar i Neum 20°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 946hPa, za 1hPa je veći od normalnog i ne mijenja se.

Danas u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Malo kiše može pasti prije podne i sredinom dana u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima. U Hercegovini umjerena naoblaka. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24°C, na jugu zemlje do 28°C.

U Sarajevu pretežno oblačno. Najviša dnevna temperatura zraka oko 22°C. 

U srijedu, 29. septembra 2021. godine, u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Padavine u Bosni se očekuju krajem dana i u ranim jutarnjim satima u četvrtak. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24°C, na jugu zemlje do 26°C.

U četvrtak, 30. septembra 2021. godine, u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno sa kišom i pljuskovima. Od jutarnjih sati padavine u Bosni, a od sredne dana prema poslijepodnevnim satima i u Hercegovini. Vjetar slab sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 19°C, na jugu zemlje od 21 do 25°C.

U petak, 1. oktobra 2021. godine, u Bosni prije podne pretežno oblačno vrijeme. Smanjenje oblačnosti u drugoj polovini dana. U Hercegovini umjerena naoblaka. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 12°C, na jugu zemlje do 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 21°C, na jugu zemlje od 21 do 25°C.

Objava Danas kiša i oblačno vrijeme: Objavljena prognoza do petka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U skladu sa ranije utvrđenim Programom rasporeda sredstava sa potrošačke jedinice Kapitalni izdaci za korisnike budžetskih sredstava za 2021.godinu Vlada TK odobrila je 300.009,00 KM Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona za potrebe nabavke specijalističke opreme.

Objava Za opremanje policije Vlada TK izdvaja 300 hiljada KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Osoba koja je u Federaciji BiH počela raditi prije pet ili deset godina u penziju će najvjerojatnije moći tek s navršenih 67 godina, piše Večernji list BiH.

Sadašnja penzija

Naime, u ovom entitetu ozbiljno se razmišlja o pokretanju inicijative da se dobna granica za odlazak u penziju pomakne za dvije godine, odnosno sa 65 na 67 godina. Riječ je o inicijativi koja će zasigurno naići na svoje poklonike, ali i one koji će argumentirati njezine negativne strane. U posljednjih desetak godina većina evropskih zemalja pokrenula je penzijske reforme koje uključuju različite mjere za poboljšanje održivosti penzijskog sistema. U okviru reformskih poteza predviđeno je produljenje radnog vijeka u idućih dvadesetak godina.

Većina novih članica Evropske unije drži se granice od 65 godina, pri čemu neke tu granicu tek trebaju dosegnuti nakon 2033. godine. Tako neke zemlje još uvijek nisu podigle starosni prag na 65 godina, što je Federacija BiH napravila novim Zakonom o MIO usvojenim prije nešto više od tri godine. – Uvjet za odlazak u starosnu penziju je 65 godina života i minimalno 15 godina staža osiguranja, odnosno 20 godina penzijskog staža – navodi se u ovom zakonu. Iako su članice Europske unije, u Bugarskoj i Češkoj će tek 2037. stupiti na snagu produljenje radnog vijeka na 65 godina. Podizanje dobi na 67 i više godina propisale su stare članice Evropske unije u kojima je životni vijek dulji i uvjeti rada znatno povoljniji.

Pritom zakonodavci u pravilu nisu postavili fiksnu granicu, već su eventualnu promjenu uvjeta penzionisanja vezali uz stanje na tržištu rada, kretanje očekivanoga životnog vijeka i druge promjenljive parametre. Primjerice, Finska od 2027. predviđa pomicanje granice za starosnu penziju na čak 70 godina, ali će konačno rješenje ovisiti o kretanju životnog vijeka, prosječnoj dobi izlaska s tržišta rada i dostupnoj razini penzija. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prema analizi Agencije za statistiku BiH, procijenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za stanovništvo ove zemlje iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godine za žene). Uzmemo li u obzir da je prosječan životni vijek muškaraca u BiH 74,4 godine, znači da će prosječni penzioner koji je u penziju otišao sa 65 godina u njoj uživati svega 9,4 godine. Ako se prag za odlazak u penziju poveća, tada će taj muškarac u penziji biti svega 7,4 godine.

Prelazno razdoblje

Zbog duzeg životnog vijeka žene iz BiH koje su u penziju otišle sa 65 godina u njoj će prosječno uživati 14,4 godine. Žene u Srbiji odlaze u starosnu penziju sa 62 godine. Prosječni životni vijek žena u toj zemlji je 78 godina, dakle, u njoj će prosječno uživati 16 godina. Prosječni životni vijek muškaraca u Srbiji je 73 godine, a u starosnu penziju odlaze sa 65 godina. Prema navedenim podacima, prosječni muškarac u Srbiji u starosnoj penziji uživat će osam godina, dakle, godinu i četiri mjeseca manje nego njegovi kolege u BiH. Pravo na starosnu penziju u RH stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina penzijskog staža. U prelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu penziju prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Tako ove godine žene u RH idu u penziju sa 62 godine i devet mjeseci, a dogodine sa 63 godine života.

IZVOR:VECERNJI.BA

Objava Uskoro inicijativa da se u Federaciji u penziju ide sa 67 godina starosti pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Teški oblik covida-19 mogao bi prevariti imuni sistem i potaknuti ga na proizvodnju antitijela koja imaju potencijal napadati zdravo tkivo i izazvati upalne bolesti, upozorili su znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Nature Communications.

Otkrili su autoantitijela u uzorcima krvi otprilike 50 posto od 147 hospitaliziranih pacijenata s covidom-19, koje su proučavali, ali u manje od 15 posto od 41 zdravog dobrovoljca. Od 48 pacijenata s covidom-19 istraživači su uzimali uzorke krvi tokom nekoliko dana, uključujući dan prijema u bolnicu, što im je omogućilo da prate razvoj autoantitijela. “U roku od sedmicu dana … oko 20 posto tih pacijenata razvilo je nova antitijela na vlastito tkivo kojih nije bilo na dan kada su primljeni”, rekao je voditelj studije dr. Paul Utz sa Sveučilišta Stanford.

Pozvao je ljude da se cijepe. “Ne možete unaprijed znati da ćete imati blagi oblik covida-19”, rekao je. “Ako ipak dobijete teški oblik, mogli biste završiti s problemima ostatak života jer bi virus mogao potaknuti autoimunu reakciju”, rekao je. “Nismo dovoljno dugo proučavali nijednog pacijenta da bismo znali jesu li ta autoantitijela još uvijek prisutna godinu ili dvije kasnije”, dodao je, ali je napomenuo da je razvoj autoimune bolesti moguć.

Objava Otkrivena još jedna dugotrajna posljedica teškog oblika korone pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ustavni sud Republike Srpske je danas utvrdio da vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda nije povrijeđen Zakonom o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakonom o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika, jer se jednako odnose na sve građane.

“Osporena normativna rješenja nemaju nacionalnu dimenziju i podjednako se odnose na sve građane Republike Srpske, bez obzira na nacionalnu pripadnost”, saopćeno je iz Ustavnog suda Republike Srpske. U saopćenju se ističe da navedeni akti ne utječu izravno, ni neizravno, na identitet nijednog konstitutivnog naroda u Republici Srpskoj te tako ni na identitet bošnjačkog naroda, a činjenica da osporeni akti ne sadrže normativna rješenja u smislu zahtjeva Kluba delegata bošnjačkog naroda ne može biti predmet zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je ova zakonska rješenja 30. jula ove godine. Nakon toga su, da bi zakoni stupili na snagu, morali biti usuglašeni na sjednici zajedničkog povjerenstva NSRS-a i Vijeća naroda, međutim, do toga nije došlo, zbog čega i jesu proslijeđeni Ustavnom sudu RS-a na potvrđivanje.

Objava Ustavni sud RS-a donio odluku, nepriznavanje Inzkovog zakona stupa na snagu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednjoj sedmici broj pacijenata zaraženih koronavirusom koji su na respiratoru stalno raste u Federaciji Bosne i Hercegovini i trenutno iznosi 46, rekao je Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

U navedenom periodu je umrlo 89 osoba.

Situacija je različita od kantona do kantona, najveća incidenca obolijevanja od infekcije COVID-19 na 100.000 stanovnika je u Sarajevskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

U Bosanskopodrinjskom, Tuzlanskom kantonu i u zapadnoj Hercegovini, incidenca je povećana u odnosu na raniji period. Broj testiranja je zadovoljavajući u Sarajevskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Oko 31 do 33 posto osoba u Bosni i Hercegovini je vakcinisano trenutno protiv koronavirusa, kazao je također Čerkez uz napomenu da se u narednom periodu očekuje veći broj vakcinisanih jer se očekuje 600.000 doza proizvođača Pfizer, od toga 400.000 za Federaciju.

Od 545 osoba koje su u bolnicama u FBiH zbog zaraze koronavirusom, 44 je na invazivnoj ventilaciji. Među hospitaliziranima, 42 su vakcinisani, a uglavnom su to stariji ljudi.

Kao ključne razloge za zabrinjavajuću smrtnost od koronavirusa, Čerkez prvenstveno navodi što broj vakcinisanih nije na potrebnom nivou, zatim što u kantonima nije rasporođeno dovoljno ljekara dogovarajuće specijalnosti, ali i to što zdravstveni sistem nije potpuno lišen politike.

Čerkez je najavio sastanak u narednom periodu na federalnom nivou o tome da li će za ulazak u pojedine objekte biti obavezno pokazivati potvrde o vakcinaciji ili negativne rezultate testiranja na koronavirus ili potvrde o prebolovanom COVID-u.

Zastupnička rasprava o prvoj tački dnevnog reda današnje sjednice Predstavničkog doma je u toku, a odnosi se na epidemiološku situaciju u FBiH, s prijedlogom naredbi i preporuka Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

Već na početku rasprave, kada je zastupnica Alma Kratina, napominjući da je Lana Prlić, također zastupnica, doživjela online napade jer je apelovala na potrebnu vakcinaciju stanovništva, pokrenuto je pitanje diskriminiranja onih koji javno pozivaju na vakcinaciju, ali i onih, kako je kazao jedan zastupnik, koji neće da se vakcinišu zbog nedoumica i zabrinutosti za vlastito zdravlje.

Objava Pandemija / Goran Čerkez: Sve više ljudi na respiratoru, za sedam dana umrlo 89 osoba pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijene hrane u BiH svakodnevno rastu i svakog mjeseca morate se odricati nečega jer ne možete kupiti od plaće koje slabo ili nikako ne rastu.

Iz udruženja potrošača i iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH tvrde da su trgovci ponovo počeli da prave manja pakovanja određenih namirnica po istoj cijeni, kako bi, na neki način, prikrili poskupljenje.

Potrošači su ogorčeni, ali ne mogu ni na koji način utjecati na poskupljenja, osim da se odriču nekih proizvoda koje više ne mogu kupiti.

Entitetske agencije i Agencije za statistiku BiH uredno bilježe povećanje cijena hrane, ulja, mesa, riže, pekarskih proizvoda, brašna, šećera, soli, jaja…

Uporedili smo podatke Agencije za statistiku Federacije BiH o potrošačkim cijenama u junu 2020. godine sa potrošačkim cijenama u junu 2021. godine.

Objava Cijene hrane u BiH svakodnevno rastu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Danas se u Njemačkoj održavaju parlamentarni izbori što znači da Nijemci biraju novi saziv Bundestaga. Pred novom vlasti su brojni izazovi od klimatskih promjena, preko pandemije do jačanja ekonomije i nadmudrivanja sa svjetskim rivalima.

ored samih izbora najznačaniji momenat jeste da Angela Merkel nakon 16 godina dominantne vladavine odlazi s mjesta kancelarke.

Više od 60 miliona Nijemaca imat će mogućnost da bira parlamentarce u donjem domu saveznog parlamenta – Bundestagu, a već je počelo glasanje poštom. Donji dom ima najmanje 598 mjesta, a ponekad i više. Nedugo po zatvaranju biračkih mjesta trebalo bi biti poznato koja stranka je dobila najveći broj glasova, a nešto kasnije će se znati i ko će biti kancelar.

Objava Više od 60 miliona Nijemaca danas bira novu vlast pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u julu ove godine prešla je iznos od 1.000 konvertibilnih maraka, a prema podacima Agencije za statistiku BiH, u posljednjoj deceniji porasla je za 161 KM, što je znatno manje u odnosu na rast prosječne plate u susjednim državama, javlja Anadolu Agency.

Prosječna neto plata po zaposlenome u pravnim osobama u BiH u drugoj polovini 2011. godine iznosila je 819 KM (419 eura), do kraja 2020. je povećana na 966 KM (494 eura), dok je u prvoj polovini ove godine njen prosjek iznosio 980 KM (501 euro), što je za period od 10 godina ukupan rast u iznosu od 161 KM (82 eura).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u julu je prvi put premašila četvorocifreni iznos, te je iznosila 1.002 KM (512 eura), i to najviše zahvaljujući prosječnoj plati u entitetu Republika Srpska koja je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, nakon oporezivanja iznosila 1.019 KM. U entitetu FBiH prosječna neto plata u julu iznosila je 995 KM i bila je za četiri KM niža u odnosu na juni.

Kada je riječ o zemljama regiona, prosječna plata u Srbiji je u junu ove godine iznosila 65.070 dinara (553 eura), dok je u istom mjesecu 2011. godine iznosila 39.322 dinara (334 eura), što je rast od 219 eura u posljednjoj deceniji.

U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama za juli 2021. godine iznosila 7.046 kuna (940 eura). Prosječna neto plata u Hrvatskoj 2011. godine bila je za 215 eura niža u odnosu na današnju i iznosila je 5.441 kunu (725 eura).

Također, rast plata u BiH u posljednjih deset godina nije pratio rast troškova života.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za četvoročlanu porodicu, u julu 2021. godine iznosila je 2.070,79 KM (1.059 eura), a prema ranije objavljenim podacima, vrijednost potrošačke korpe u 2011. bila je 1.569 KM (802 eura). Na osnovu ovoga se može zaključiti da je potrošačka korpa u BiH za deset godina poskupjela za više od 500 KM (255 eura).

Porodice u BiH su najviše novca u julu trošile na prehranu 44,2 posto, za stanovanje i komunalne usluge 15 posto, na odjeću i obuću 14,5 posto, te za tekuće održavanje domaćinstva 7,2 posto, naveli su iz Saveza sindikata.

Objava Prosječna plata u BiH za 10 godina porasla za 161 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najmanje tri obećavajuća antivirusna lijeka koja bi mogla spriječiti simptome i ograničiti prijenos Covid-19 nalaze se u kliničkim ispitivanjima.

Stručnjaci smatraju da najviše obećava lijek kompanija Merck & Co. i Ridgeback Biotherapeutics nazvan Molnupiravir. To je proizvod koji se testira u Seattleu.

Dva druga su iz Pfizera, poznata kao PF-07321332 te AT-527, antivirusni lijek koji proizvode Roche i Atea Pharmaceuticals, piše NBC News.

“Oralni antivirusni lijekovi imaju potencijal ne samo skratiti trajanje Covid-19, već imaju i potencijal ograničiti prijenos na ljude u vašem domaćinstvu ako ste bolesni”, rekao je Timothy Sheahan, virolog sa Univerziteta Sjeverna Karolina – Chapel Hill.

Antivirusi su već neophodni za liječenje drugih virusnih infekcija, uključujući hepatitis C i HIV. Jedna od najpoznatijih je Tamiflu, široko propisana pilula koja može skratiti trajanje gripe i smanjiti rizik od hospitalizacije ako se daje brzo.

Lijekovi, razvijeni za liječenje i sprečavanje virusnih infekcija kod ljudi i životinja, djeluju različito ovisno o vrsti. Međutim, oni se mogu koristiti za jačanje imunološkog sistema u borbi protiv infekcija, blokiranje receptora tako da virusi ne mogu ući u zdrave stanice ili smanjiti količinu aktivnog virusa u tijelu.

Objava Tablete za liječenje korone mogle bi biti dostupne za nekoliko mjeseci pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Studentski parlament UNTZ- a objavio je da su protesti koji su bili najavljeni za ponedjeljak 27.09.2021. godine otkazani, jer su iz MUP -a TK dobili Obavještenje o zabrani održavanja protesta.

Saopćenje Studentskog parlamenta prenosimo u cjelosti:

– S obzirom da smo blagovremeno i u skladu s procedurama prijavili proteste za ponedjeljak putem pisarnice MUP-a TK-a, jučer i danas smo pozivani na razgovore u službene prostorije MUP-a, gdje nam je naloženo da  proteste ne možemo održati, odnosno da za održavanje istih nemamo saglasnost. U toku današnjeg dana kolegica Omersoftić je provela dva sata u službenim prostorijama, gdje joj je uručeno i rješenje o zabrani održavanja protesta.

Shodno navedenom, protesti se otkazuju na način na koji su najavljeni, za daljnje korake bit ćete obavješteni od strane članova Predsjedništva SPUT-a, odnosno predsjednika Studentskih vijeća matičnih fakulteta.

Svjesni smo da postoje određene opstrukcije iz različitih krugova, ali od naših ciljeva ne odustajemo. Razočarani smo u sistem, gdje pred očima gledamo održavanje manifestacija u kojima učestvuje više hiljada ljudi bez ikakvih sankcija, dok se studentima uskraćuju osnovna prava na slobodu i izražavanje mišljenja.

Izvor: RTV Slon/Studentski parlament UNTZ

Objava Studentima UNTZ -a zabranjeni protesti! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini je 589 osoba (jučer 852) pozitivno na koronavirus.

Testirano je ukupno 2.663 uzorka (jučer 3.457 ).

U ovom vremenskom periodu od posljedica COVID-19 preminule 32 osobe (jučer 26): u FBiH 18 (13 jučer), u RS 11 (11 jučer) i u Brčko distriktu tri (jučer dvije).

U Federaciji BiH su zabilježena 294 (jučer 420 ) pozitivna slučaja, u RS-u 270  (jučer 396), a u Brčkom evidentirano 25 novozaraženih osoba (jučer 36).

Federacija BiH

U protekla 24h, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su ukupno 1.902 uzorka, od čega su 294 pozitivna na SARS-CoV-2.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima/županijama u Federaciji BiH, osim u Posavskom.

Do sada je testirano ukupno 848 966 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 149 622 osobe.

U protekla 24h u Federaciji BiH preminulo je 18 osoba i to iz Unsko-sanskog, Srednjobosanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog, Tuzlanskog i Kantona Sarajevo, dok je 11 smrtnih ishoda prijavljeno retroaktivno

Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 5 917.

RS

Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u RS u pоsljеdnja 24 sata, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru RS, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. Аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 761 lаbоrаtоriјskоg uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 270 оsоbа.

Rаdi sе о 123 muškаrаcа i 147 žеnа, оd kојih је 60 mlаđе, 141 srеdnjе i 69 stаriје živоtnе dоbi.

Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 65 iz Bаnjа Lukе, 42 iz Biјеljinе, 17 iz Trеbinjа, 14 iz Lаktаšа, 12 iz Prnjаvоrа, pо 11 iz Dоbоја i Čеlincа, pо dеvеt iz Knеžеvа i Kоzаrskе Dubicе, оsаm iz Priјеdоrа, sеdаm iz Bilеćе, pо šеst iz Mоdričе i Fоčе, pеt iz Zvоrnikа, pо čеtiri iz Brоdа i Višеgrаdа, pо tri iz Mrkоnjić Grаdа, Pеtrоvа, Ugljеvikа, Šаmcа i Šipоvа, pо dvа iz Brаtuncа, Grаdiškе, Kоstајnicе, Kоtоr Vаrоšа, Nоvоg Grаdа i Čајničа i pо јеdnа iz Bеrkоvićа, Vukоsаvljа, Dеrvеntе, Istоčnе Ilidžе, Lоpаrа, LJubinjа, Milićа, Nоvоg Gоrаždа, Оštrе Lukе, Pаlа, Srpcа, Srеbrеnicе i Tеslićа.

U pоsljеdnjа 24 sata, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS priјаvljеno je 11 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о šеst muškаrаcа i pеt žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, оd kојih su tri оsоbе iz Bаnjаlukе i pо јеdnа iz Biјеljinе, Gаckа, Nоvоg Grаdа, Grаdiškе, Ugljеvikа, Zvоrnikа, Pеtrоvа, Brоdа.

Dо sаdа је u RS pоtvrđеnо 73.645 slučајeva virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 4.142 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

U RS-u, tеstirаnо је ukupnо 316.825 оsоbа.

Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u RS-u је 723, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru RS 324, а u оstаlim bоlnicаmа 399. Nа rеspirаtоru је 68 оsоbа (45 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru RS, 23 u оstаlim bоlnicаmа).

U RS-u pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 8.412 оsоbа, saopćeno je iz entitetskog Instituta za javno zdravstvo.

Brčko distrikt 

Danas je u Brčko distriktu BiH registrovano 25 novih slučajeva zaraze virusom korona. Preminule su tri osobe.

Objava Novi COVID bilten za BiH koji treba da nas zabrinjava pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pripadnici Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) ušli su jutros u prostorije Granične policije BiH u Sarajevu. 

Saznajemo da su zbog sumnje u koruptivne aktivnosti tokom prijema kadeta uhapšene tri osobe.

Hapšenja su obavljena po nalogu Tužilaštva BiH, a dvije osobe su uhapšene iz Granične policije BiH.

Kako je naš portal saznao, uhapšeni su Đorđe Kusmuk, Ivica Sabljo i Rejhan Raković.

Kako smo saznali, privedeni su članovi Komisije za prijem kadeta u Graničnu policiju BiH.

“Poznata je i osoba koja je njima dostavljala spiskove sa kandidatima. Riječ je osobi incijala D. K. “, saznao je naš portal.

Iz SIPA-e je za portal Radiosarajevo.ba kazano kako njihovi službenici postupaju u Graničnoj policiji uz podršku partnerskih agencija i to u Kantonu Sarajevo (KS) i Srednjebosanskog kantonu (SBK).

“Tri osobe su privedene. Osumnjičeni se terete za zloupotrebe položaja, primanje poklona i drugih oblika koristi, primanje nagrade radi trgovine utjecaja”, kazala je Jelena Miovčić, glasnogovornica SIPA-e.

Kako saznajemo za prijem kadeta traženo je između 15.000 i 20.000 maraka.

Prema saznanjima portala Radiosarajevo.ba pet članova je bilo u Komisiji za prijem kadeta u Graničnu policiju.

U Komisiji su bili još dva člana iz Ministarstva sigurnosti BiH. 

RADIOSARAJEVO.BA

Objava Uhapšeni pripadnici Granične policije zbog sumje u koruptivne aktivnosti tokom prijema kadeta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon održanih izbora krajem aprila i pobjede Socijalističke partije na čelu s Edijem Ramom, uslijedilo je nekoliko mjeseci sastavljanja Vlade. Priča je završila uspostavom i izglasavanjem, a specifična je zbog toga što od 16 ministara, čak 12 njih su žene. “Borba protiv spolne diskriminacije i obiteljskog nasilja ostaje vrlo otvorena i daleko od toga da je dobivena”, rekao je Rama.

Vladu je prihvatilo 77 od 140 zastupnika, čineći tako većinu. Nova Vlada sastojat će se od 16 ministara i Ramom kao čelnikom i premijerom države, piše tportal.hr.

Da je Albanija odlučna u svojem nastojanju da što prije uđe u Europsku uniju, ovim potezom postaje svima jasno. Dok se veće i razvijenije države EU i svijeta bore s ravnopravnošću spolova i uključivanjem žena u politiku ili liderske pozicije, uključujući samu EU, ova mala balkanska država zaista ulazi u povijest. Ramova se nova Vlada sastoji od čak 70.5 posto žena, a zanimljivo vodstvo je odobreno sa 77 glasova nasuprot 53 protivljenja.

Olta Xhaçka – vanjska politika i europska posla

Olta Xhaçka ministrica je za vanjsku politiku i europska posla. Završila je diplomski studij Političkih znanosti i međunarodnih odnosa te poslijediplomski studij javne uprave na Sveučilištu Clark u Massachusettsu, SAD. Rođena je u Tirani i ima 42 godine. Od septembra 2017. do januara 2021. obnašala je dužnost ministrice obrane i pridaje joj se u zaslugu modernizacija obrambenih snaga. Predsjednica je Foruma žena socijalista, a njeno područje interesa su spona ravnopravnost, zaštita maloljetnica i socijalna pitanja.

Delina Ibrahimaj – finansije i ekonomija

Delina Ibrahimaj čelna je osoba Ministarstva financija i ekonomije. Rođena je Tirenjanka i ima 38 godina. Stekla je zvanje bakalara za Menadžment i međunarodnu ekonomiju, magistrica je Znanosti generalnog menadžmenta na Sveučilištu “Luigi Bocconi” u Milanu. U Rimu je polazila doktorski studij te postala doktorica bankarstva i finansija. Tokom svoje karijere radila je na nizu uvođenju niza antikorupcijskih mjera. Od 2016. do 2019. radi kao generalna direktorica zavoda za statistiku, a do 2021. kao generalna direktorica za poreze.

Belinda Balluku – infrastruktura i energija

Belinda Balluku nastavlja obnašati dužnost ministrice infrastrukture i energije, poziciju na kojoj se nalazi od 2019 godine. Diplomirala je Ekonomski razvoj na Harvard Kennedy School. Stekla je i diplomu iz Menadžmenta u Miamiju. Osim toga, 1999. je studirala pravo na Atenskom tehnološkom institutu u Grčkoj. Ova 47-godišnjakinja je specijalizirana za zračnu sigurnost, telekomunikacije, ljudske resurse, lokalnu samoupravu i vođenju društvenih institucija.

Evis Kushi – obrazovanje, sport i mladi

Evis Kushi ima 46 godina i rođena je u Elbasanu, a u novoj Vladi bit će ministrica obrazovanja, sporta i mladih. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Tirani, a doktorirala u Engleskoj, na Univerzitetu Staffordshire. Doktorirala je na području ekonomije i turizma. Profesorica je na tiranskom Poljoprivrednom sveučilištu. Do trenutka kada je imenovana za ministricu bila je zamjenica predsjednika parlamenta Grupa Socijalističke partije.Tečno govori engleski, francuski i italijanski jezik.

Elva Margariti – kultura

Elva Margariti nastavlja na dosadašnjoj poziciji ministrice kulture, a njen se rad posebno istaknuo za vrijeme potresa 2019. godine. Magistrica je arhitekture proizašla sa Sveučilišta u Firenzi, u Italiji, a njeno područje interesa su projektiranje, prekvalifikacije te revitalizacija izgrađenog okoliša i bioarhitektura. Usavršavala se u Šangaju. Ima 41 godinu.

Milva Ekonomi – životni standard

Milva Ekonomi je nova ministrica za standarde i usluge. Završila je visoko obrazovanje na Poljoprivrednom sveučilištu, a ima i MBA sa Sveučilišta u Tirani. Usavršavala se u području ekonomske i socijalne statistike te menadžmenta u Zavodu za statistiku rada u SAD-u, u Eurostatu sa sjedištem u Luksemburgu te u talijanskom Istatu. U januaru 2020. postaje predsjednica Odbora za ekonomiju i finansije, a od dembra 2020. do preuzimanja svoje pozicije u novoj Vladi, obnašala je dužnost ministrice agrikulture i ruralnog razvoja.

Ogerta Manastirliu – zdravlje i društvena dobit

Ogerta Manastirliu, nova ministrica zdravlja i društvene dobrobiti, ima 43 godine, a nosi titulu doktorice znanosti u području analitičke kemije i okoliša. Diplomirala je na Prirodno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Tirani, gdje je jedno vrijeme i predavala kao vanjski predavač. Članica je Izvršnog odbora Socijalističke partije. Radila je kao stručnjak za upravljanje i koordinaciju socijalne politike i ljudskih resursa za različite nacionalne i međunarodne organizacije, poput UNFPA-e, Fondacije Friedrich Ebert. Od 2017. djeluje kao zamjenica predstavnika okruga Tirane u albanskom parlamentu.

Mirela Kumbaro Furxhi – turizam i okoliš

Mirela Kumbaro Furxhi obnašat će dužnost ministrice turizma i okoliša. Dosad je radila kao profesorica lingvistike i interkulturalnih studija. Završila je preddiplomski studij na Sveučilištu u Tirani, na Fakultetu povijesti i filologije. Nastavila je svoje obrazovanje u Parizu, u Francuskoj, te se vratila u Tiranu kako bi postala doktorica znanosti. U prošla dva mandata Ramove Vlade, bila je ministrica kulture, a 2017. joj je francusko ministarstvo kulture dodijelilo titulu “Počasne časnice u umjetnosti i kulturi” za poseban doprinos albansko-francuskoj saradnji.

Bora Muzhaqi – mladi i djeca

Bora Muzhaqi odsad će biti ministrica za mlade i djecu. Do preuzimanja nove uloge bila je savjetnica državnog ministra za zaštitu poduzetništva i članica Povjerenstva za regulaciju i nadzor. Bila je porezni savjetnik za EY i PwC, analitičar kompenzacija u Odjelu za ljudske resurse pri Citibanku u Londonu te afatičarka za integraciju u EU pri Ministarstvu obrane. Diplomirala je u Londonskoj Školi za ekonomiju i političku nauku. Tečno govori 4 strana jezika – engleski, italijanski, njemački i turski.

Edona Bilali – zaštita poduzetništva

Edona Bilali nova je ministrica za zaštitu poduzetništva. Sa svoje 32 godine stekla je diplomu Poslovna administracije pri Univerzitetu u Tirani, završila je stručni magisterij iz marketinga na Univerzitetu u Tirani, i stekla licencu trenera od Kölnskog instituta za ekonomska istraživanja. Kandidatkinja je za doktorski studij na Univerzitetu primijenjenih nauka u Austriji. Predavala je na fakultetima u Tirani i Durrësu. Profilirala se kao poslovni trener, stručnjakinja za ljudske resurse i stručnjakinja za nabavu pri Ministarstvu finansija.

Elisa Spiropali – odnosi s parlamentom

Elisa Spiropali u Ramovoj će vladi nastaviti biti ministrica za odnose s parlamentom, kao što je bila od 2019. godine. Ova 38-godišnjakinja nakon dvije godine srednje škole u Tirani odlazi na školovanje u Kanadu, kao jedna od 5 najboljih srednjoškolaca u Albaniji. Diplomirala je na području ekonomije i politike, a obrazovanje je nastavila u Sussexu, u Velikoj Britaniji, na području Europske ekonomske politike. Njena specijalnost su efikasnost u upravljanju, borba protiv neformalnosti i visoka izvedba u izvršavanju zadataka.

Frida Krifca – agrikultura i ruralni razvoj

Frida Krifca nova je ministrica agrikulture i ruralnog razvoja. Prije toga provela je četiri godine kao generalna direktorica u Agenciji za poljoprivredni i ruralni razvoj. Studirala je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tirani, a magistrirala poslovnu administraciju na Fakultetu za poslovnu administraciju na Univerzitetu Akron, Ohio.

12 ministrica i 4 ministra

Osim 12 navedenih ministrica, Vladu će činiti i premijer Edi Rama, Arben Ahmetaj – potpredsjednik Vlade i ministar za program obnove i reforme, Niko Peleshi – ministar obrane, Bledar Çuçi – ministar unutarnjih poslova i Ulsi Manja – ministar pravosuđa.

Više informacija kao i fotografije ministrica pogledajte OVDJE.

Objava Albanija izglasala prvu vladu kojom dominiraju žene: Evo ko su nove ministrice pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kolovoz je suh, a frekvencija vozila umjerenog intenziteta, izuzev dionica u gradskim centrima gdje je u jutarnjim satima promet vozila pojačan.

Magla mjestimično smanjuje vidljivost na dionicama koje prolaze kroz kotline i uz riječne tokove. Vozačima skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja i molimo za opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu.

Na autoputu A-1 zbog radova na dionici Sarajevo sjever-Podlugovi, saobraća se dvosmjerno, suprotnom trakom od zone radova.

U tunelu Crnaja (Konjic-Jablanica), saobraća se naizmjenično-jednom trakom, uz regulaciju semaforima.

Na putu Tuzla-Kalesija (zbog radova u tunelu Čaklovići), saobraćaj se obustavlja od 22 do 06 sati i preusmjerava na alternativni pravac preko Dubrava. Tokom dana, putnička vozila iz smjera Tuzle saobraćaju kroz tunel, a iz smjera Kalesije obilaznicom oko tunela. Teretna vozila se i tokom dana usmjeravaju na put preko Dubrava.

Usporeno, zbog radova, saobraća se i na putnim pravcima Grude-Ljubuški i Stolac-Hutovo.

Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta na magistralnom putu Brod na Drini-GP Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila obustavljen saobraćaj.

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta, saopćeno je iz BIHAMK-a

Objava Stanje na putevima / Pojačana frekvencija vozila: Radovi na nekoliko dionica pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.