Evropska agencija za lijekove primila je zahtjev za davanje uvjetnog odobrenja za stavljanje u promet protuvirusnog lijeka remdesivir za liječenje bolesti COVID-19 te je formalno započela s njegovom ocjenom.
Ocjena koristi i rizika primjene remdesivira provodi se u skraćenom vremenskom roku te bi mišljenje moglo biti izdano za nekoliko sedmica, ovisno o kvaliteti dostavljenih podataka te mogućoj potrebi za dodatnim informacijama, stoji na stranicama Helmeda (Agencije za lijekove i medicinske proizvode)
Tijekom postupne ocjene, Povjerenstvo za humane lijekove ( Committee for Medicinal Products for Human Use, CHMP) ocijenilo je podatke o kakvoći i proizvodnji, preliminarne podatke iz nekoliko kliničkih studija i prateće podatke iz programa doborovoljnog davanja. Na kraju prvog ciklusa postupne ocjene CHMP je pozvao podnositelja zahtjeva da dostavi dodatne podatke zajedno sa zahtjevom za davanje uvjetnog odobrenja za stavljanje lijeka u promet.
Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (engl. Pharmacovigilance and Risk Assessment Committee, PRAC) usporedno je dovršilo inicijalnu ocjenu preliminarnog plana upravljanja rizikom, koji je predložio podnositelj zahtjeva, a koji predviđa mjere za prepoznavanje, karakterizaciju i minimiziranje rizika primjene lijeka.
Povjerenstvo za pedijatriju (PDCO) ubrzano je izdalo mišljenje o planu pedijatrijskog ispitivanja u kojem je opisano kako lijek treba razviti i proučiti za primjenu u djece, u skladu s ubrzanim rokovima za lijekove za COVID-19, te je odluka usvojena.
Ako dodatni podaci u zahtjevu za uvjetno odobrenje budu dostatni za zaključak CHMP-a kako koristi primjene lijeka remdesivir nadmašuju njegove rizike u liječenju bolesti COVID-19, pa će se u saradnji s Evropskom komisijom raditi na ubrzanju procesa donošenja odluka i davanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet od strane Evropske komisije koje je valjano u svim državama članicama EU.
Remdesivir je protuvirusni lijek koji se istražuje za liječenje bolesti COVID-19. Pokazao je in vitro aktivnost protiv različitih RNA virusa, uključujući virus SARS-CoV-2 te je prvobitno razvijen za liječenje bolesti uzrokovane virusom ebole.
Iako remdesivir još nema odobrenje za stavljanje u promet u EU-u, bolesnicima je ovaj lijek dostupan kroz klinička ispitivanja te u sklopu dobrovoljnog davanja lijekova.
Remdesivir razvija tvrtka Gilead Sciences, Inc. te se primjenjuje infuzijom (drip) u venu.
Dnevni avaz
Objava Evropska Agencija za lijekove primila zahtjev za davanje uvjetnog odobrenja za lijek protiv korone pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Vahid Jusufović, direktor Univerzitetsko-kliničkog centra u Tuzli, u izjavi za „Avaz“ rekao je kako je poništio konkurs za prijem radnika na mjesto medicinska sestra – tehničar. Naime, nakon što je objavljena lista uspješnih kandidata javnost je bila zgrožena činjenicom da se na šestom mjestu nalazi ime i prezime Amara Mustedanagića, ranije osuđivane osobe koja je u decembru prošle godine bila sudionik saobraćajne nesreće u kojoj je smrtno stradao Ismar Subašić (22).
Mustedanagić je, podsjećanja radi, nakon saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom uhapšen i proveo je mjesec u pritvoru Kazneno-popravnog zavoda Tuzla.
– Odlučio sam da poništim konkurs jer sam na to imao pravo. Smatram da sam pravilno postupio. U ovako renomiranoj ustanovi ne može raditi osuđivana osoba. Konkurs će biti obnovljen – kazao je za „Avaz“ direktor Jusufović.
Mustedanagić je, podsjećanja radi, nakon saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom uhapšen i proveo je mjesec u pritvoru Kazneno-popravnog zavoda Tuzla.
Kantonalno tužilaštvo TK još uvijek vodi istragu, a do sada nije podignuta optužnica. Mustedanagić se nalazio za volanom automobila Golf kojim je na cesti pored Mercator centra udario Subašića.
Nakon udara Mustedanagić se nije zaustavio i nastavio je vožnju. Ranije je osuđivan zbog pokušaja ubistva i odležao je kaznu u trajanju od dvije godine.
U međuvremenu je UKC Tuzla raspisao konkurs za prijem medicinskih sestara – tehničara, a Mustedanagić se prijavio i poslije izvršenog bodovanja i usmenog ispita završio na šestom mjestu sa 38,81 bodova.
U dokumentaciji nije bilo potrebno dostaviti uvjerenje o nekažnjavanju tako da se Mustedanagić mogao prijaviti na konkurs. Direktor UKC-a je nakon dobivenih saznanja o Mustedanagiću odlučio da konkurs poništi.
Izvor: Avaz
Objava Poništen konkurs: Osuđivana osoba ne može raditi u UKC-u pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U Sarajevu je u organizaciji Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva održan radni sastanak predstavnika kriznih štabova kantonalnih ministarstava zdravstva i predstavnika zavoda za javno zdravstvo kantona.
”Naša borba unutar javnozdravstvenog sistema sa COVID-19 je počela još krajem januara, i od tog dana koji izgleda tako daleko, do danas smo svi zajedno mnogo toga prošli. Sve to vrijeme zdravstveni sistem, predvođen profesionalcima iz područja javnog zdravlja, i uz asistenciju drugih institucija uključenih u odgovor na COVID-19 je neprestano djelovao i radio. Danas možemo reći da smo u prvom valu izbjegli crni scenarij širenja koronavirusa koji nažalost nisu izbjegle i neke mnogo razvijenije i bogatije zemlje od naše”, kazao je u uvodnom obraćanju federalni ministar zdravstva dr. Vjekoslav Mandić.
Potcrtao je kako su izbjegnuti crni scenarij te i trenutno zadovoljavajuća situacija prije svega ”rezultat rada zdravstvenog sektora, u prvom redu epidemiologa i javnozdravstvenih radnika na terenu koji su u protekla 4 mjeseca radili danonoćno, te i sada rade dok traje ovaj sastanak”:
”To je rezultat rada svih naših zdravstvenih institucija, ustanova i zdravstvenih radnika, pravodobno uvedenih restriktivnih mjera, rada inspektora na graničnim prijelazima, kao i rada policajaca koji su obavljali nadzor nad osobama u izolaciji. Rezultat je to i naših građana koji su se pridržavali propisanih mjera, kao i medija koji su dali doprinos i sve vrijeme objavljivali i javnosti prenosili propisane mjere i preporuke i svih onih koji su radili kako bi svi ostali koji su u jednom trenutku bili u izolaciji imali osnovne potrepštine za život”, kazao je, te dodao da je to i rezultat rada svih drugih institucija izvan zdravstvenog sistema koje su dale doprinos u odgovoru na COVID-19:
”U konačnici – to je rezultat rada kriznih štabova svih ministarstava zdravstva, rezultat vašeg neprocjenjivog angažmana u ovoj borbi, to je vaš rezultat”, poručio je na početku sastanka dr. Mandić, upozorivši da je pred svima još puno posla:
”Kao što znate, nije gotovo. Svi zajedno smo svjesni mogućnosti pogoršanja situacije, kao i sindroma sagorijevanja onih koji su iznijeli prvi val. Moramo nastaviti raditi i djelovati nesmanjenim intezitetom. Ne smijemo se opustiti i moramo se fokusirati na daljnje aktivnosti i jačanje kapaciteta javnozdravstvenog odgovora na COVID-19”.
Glavna tema sastanka bila je odgovor na pandemiju COVID-19 u FBiH, bilo je govora o hronologiji poduzetih mjera vezano za pojavu COVID-19, trenutnoj epidemiološkoj situaciji u FBiH, iskustvima u odgovoru na COVID-19 na nivou kantona kao i prijedlogu aktivnosti u narednom periodu. Kako je rečeno, naredni period uz redovne aktivnosti biće iskorišten za još bolje organiziranje, prikupljanje iskustava i pripremu odgovora u zavisnosti na daljnji razvoj situacije, a kao jedna od mogućih mjera spomenuta je i mogućnost proglašenja stanja epidemije.
”Epidemija je mogla biti proglašena i ranije, ali stanje nesreće koje je bilo proglašeno je praktično zamijenilo tu mjeru. Imamo zahtjeve dva kantona, očekuje se i treći i time će biti ispoštovani preduslovi i sa time ćemo moći da još efikasnije nastavimo naše djelovanje”, kazao je dr. Goran Čerkez nakon sastanka, dodajući da će uz sve planirane aktivnosti uz ulogu kriznih štabova i ministarstava zdravstva u budućem periodu velika uloga, kao i tokom ranijeg perioda, biti na stanovništvu:
”Jako je bitno da se svi odgovorno ponašamo i da jedni druge podstičemo da tako radimo. Mi smo dovoljno puta ponovili šta svi trebamo raditi, ljudi to u najvećoj mjeri to poštuju, i jako je važno da se svi posvetimo provođenju mjera da bismo imali situaciju onakvu kakvu želimo”, dodao je.
Prim.dr Nermin Avdić, direktor Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona kazao je da će i pored trenutne povoljne epidemiološke situacije i u budućnosti dolaziti do pojave žarišta na određenim prostorima i ulazak virusa, te da se treba kontinuirano raditi na preveniranju:
”Mjere koje su trenutno na snazi će sigurno dalje ostati, održavamo ih i one se u slučaju potrebe mogu i pojačati. Na ovom sastanku smo razmotrili sve opcije, razmijenili iskustva da vidimo koje bismo mjere trebali eventualno smanjiti, a koje pojačati. Prijedlog s kantona je da se proglasi epidemija u Federaciji iz razloga što bismo tada imali lakše i brže djelovanje u slučaju pojave većeg broja oboljelih, zakonska regulativa bi nam omogućila da brže djelujemo, brže provedemo mjere i da ih provodimo na samim kantonima ili u određenim općinama gdje nam se to javi”, pojasnio je dr. Avdić.
Ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona dr. Dajana Čolić kazala je kako je situacija u ovom kantonu u kojem se pojavilo žarište trenutno pod kontrolom:
”Epidemiološke ekipe su na terenu, prikupljaju kontakte, uzimaju se uzorci i naši uposlenici u Zavodu za mikrobiologiju neprestano rade nova testiranja, čekamo rezultate i pratićemo kako će se situacije dalje odvijati. U svakom slučaju bi nam uvođenje epidemije olakšalo naš daljnji rad i postupanje. Ne možemo se vratiti na stanje prirodne nesreće, ali proglašenje epidemije bi nam svakako dosta pomoglo”, kazala je dr. Čolić.
Ministar zdravstva Zeničko-dobojskog kantona dr. Adnan Jupić kazao je kako je i u Zeničko-dobojskom kantonu epidemiološka situacija stabilna, iako se radi o kantonu koji bilježi najveći broj oboljelih, ali ne i najveću incidencu u odnosu na broj stanovnika. Napomenuo je da je specifičnost ovog kantona to što je 80-90 odsto svih oboljelih iz tri privredna subjekta te potcrtao važnost pridržavanja mjera zaštite:
”Potrebno je pojačati inspekcijski nadzor i da ljudi koji organizuju posao u privatnim ili državnim firmama povedu računa o pridržavanju epidemioloških mjera jer ovo se može desiti u bilo kojem kantonu. To se sigurno ne bi desilo da su provedene i poštovane sve mjere. Trenutni kapaciteti u ovom kantonu su takvi da mogu odgovoriti svim eventualijama”, potcrtao je.
Naredbom Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva koja je na snazi od 31.05. dozvoljeno je kantonalnim štabovima ministarstava zdravstva uvođenje i restriktivnijih mjera spram procjene epidemiološke situacije u kantonu odnosno općini, uz prethodnu saglasnost Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, te je na sastanku ponovo potcrtana mogućnost i potreba djelovanja na nivou kantona i lokalnih zajednica u cilju saniranja pojedinačnih žarišta. RTV SLON
Zbog pogoršane epidemiološke situacije na području TK izazvane virusom COVID-19, od danas su ponovo obustavljene posjete u JU Dom penzionera Tuzla.
”Sve informacije o našim korisnicima njihovi srodnici i skrbnici mogu dobiti na brojeve telefona 062/932-785 (VIBER), te 035/270-002. Korisnicima možete donositi neophodne namirnice (hrana i higijenske potrepštine) koje će naši radnici uredno primiti na recepciji, te nakon dezinfekcije dostaviti njima u sobe. Posjete se obustavljaju do daljnjeg”, navode iz JU Dom penzionera Tuzla.
Objava Ponovo obustavljene posjete u JU Dom penzionera Tuzla pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Upis u prvi razred srednje škole teče po planu u MSŠ Srebrenik, koju su oživjeli svšeni osnovci iz Srebrenika i susjednih mjesta. Prema riječima direktora MSŠ Srebrenik Mehmedalije Smajlovića , za školsku 2020./2021. godinu planiran je upis u 1 odjeljenje gimnazije, 7 odjeljenja tehničke i 7 odjeljenja stručne škole. Prvi upisni rok je počeo 08. juna i trajaće do 12. juna. Od tehničkih škola učenicima su na raspolaganju sljedeća zanimanja: mašinski tehničar za kompjutersko projektovanje, mašinski tehničar operator za CNC mašine, ekonomski tehničar, poslovno – pravni tehničar, tehničar računarstva. A od stručnih: automehaničar, zavarivač, vozač motornih vozila, električar, kuhar, frizer i trgovac.
Obzirom da su osnovnu školu na području grada Srebrenika završila 403 učenika, te da je upisnim planom predviđen prijem oko 350 učenika, u MSŠ Srebrenik vjeruju da će u potpunosti ispuniti ovogodišnji plan.
Drugi upisni rok je:
za gimnaziju od 15. – 17. juna
za tehničku školu od od 15. – 19. juna
za stručnu školu od 15. – 22. juna.
Direktor MSŠ Srebrenik
Učenici devetog razreda osnovne škole koji su upućeni na popravni ispit u avgustovskom roku i učenici koji se ne upišu u prvom i drugom upisnom roku, mogu se upisati u srednju školu do 25. avgusta i to u škole koje poslije drugog upisnog roka ne budu primile planirani broj učenika.
Kako bi se spriječilo širenje virusa, u MSŠ Srebrenik su poduzete sve potrebne preventivne mjere, a učenici su obavezni, prilikom ulaska u školu nositi maske, te izvršiti dezinfekciju ruku i obuće.
Napominjemo da je Vlada TK dala saglasnost na Listu deficitarnih zanimanja na osnovu koje će se stipendirati učenici prvih razreda srednje škole na području Tuzlanskog kantona za školsku 2020/21. godinu.
Prema ovoj odluci, deficitarna zanimanja na području našeg kantona su zavarivač, zidar-fasader-izolater, krojač, konobar, kuhar, plinski i vodoinstalater, autoelektričar, stolar, tapetar i rukovalac rudarske mehanizacije površinskog kopa.
Učenici koji u školskoj 2020./21. godini upišu prvi razred srednjih škola sa Liste deficitarnih zanimanja moći će aplicirati na Konkurs za dodjelu stipendija učenicima prvih razreda srednjih škola koji su upisali deficitarna zanimanja u školskoj 2020./2021. godini.
S ciljem motivacije učenika da upišu neko od deficitarnih zanimanja, Vlada je Budžetom Tuzlanskog kantona za 2020. godinu planirala 80.000,00 KM za stipendiranje ovih učenika srednjih škola.
Objava Upis u MSŠ Srebrenik protiče planiranom dinamikom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija je danas na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kazao da će sredstva za lokalne izbore u BiH, dio koji osigurava Vijeće ministara BiH, biti obezbijeđena ili kroz budžet ili posebnom odlukom.
Poslaničko pitanje u vezi sa osiguravanjem sredstava za provođenje lokalnih izbora postavila je poslanica Mirjana Marinković-Lepić iz Naše stranke.
Marinković-Lepić je također citirala predsjedavajućeg Tegeltiju, koji je ranije izjavio da „izbori mogu biti raspisani i sredstva obezbijeđena“.
Također je podsjetila na izjavu Tegeltije i „obećanja da Vijeće ministara ima mogućnost da donese potrebnu odluku, da se osiguraju sredstva za provođenje izbora, apelujući istovremeno na CIK BiH da nastavi sve izborne radnje koje su neophodne za provođenje lokalnih izbora, a da problem finansiranja ostavi Vijeću ministara BiH“.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je kazao da i dalje stoji na tom stanovištu, te da se se izbori, po njegovom mišljenju, moraju održati u ovoj godini.
”Sredstva za izbore, onaj dio koji osigurava Vijeće ministara BiH bit će obezbijeđena ili kroz budžet, što sam siguran da će biti, ili posebnom odlukom za šta postoji zakonski osnov da se donese”, naveo je Tegeltija.
Dodao je da postoji pripremljena odluka koju je pripremio kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH, u slučaju da ne bude usvojen budžet institucija BiH u odgovarajućem trenutku.
”Naš plan je bio da se budžet do kraja maja uputi u proceduru. Na žalost, još nije upućen jer su u posljednjem trenutku došli zahtjevi prema Ministarstvu finansija BiH za izmjenu određenih budžetskih korisnika. Zbog toga je pomjereno usvajanje budžeta na Vijeću ministara BiH. Sljedeće sedmice, na sjednici Vijeća ministara bit će budžet institucija BiH za 2020. godinu. Unutar tog budžeta bit će planirana sredstva i za održavanje lokalnih izbora 2020. godine”, kazao je Tegeltija.
Izvor: RTV Slon
Objava Tegeltija: Sredstva za lokalne izbore će biti obezbijeđena pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Nakon što su porasle cijene nafte na svjetskim tržištima poslije dogovora Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih partnera da produže postojeći sporazum o smanjenju proizvodnje nafte za dodatnih mjesec dana, u protekla dva dana su stigli zahtjevi za povećanjem cijene goriva i u Federaciji BiH.
Kako je iz Ministarstva trgovine FBiH potvrđeno za AA, na njihovu adresu već stižu zahtjevi za promjenom cijena goriva.
“Jučer i danas smo primili nekoliko zahtjeva. Tačnije, danas smo imali ukupno devet zahtjeva za povećanje cijene goriva, a jučer oko 75. U petak ćemo imati dosta jasniju sliku o ukupnom broju zahtjeva“, rekli su iz Odsjeka za cijene pri Ministarstvu trgovine FBiH.
Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj su također od ponoći značajno porasle tako da je prosječni spremnik benzina skuplji za 8,5 (1,13 eura), a dizela za 7,5 kuna (1 euro).
Podsjetimo, cijene sirove nafte porasle su u ponedjeljak nakon što su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni partneri u subotu postigli dogovor da produže postojeći sporazum o smanjenju proizvodnje nafte za dodatnih mjesec dana.
OPEC, Rusija i partneri dogovorili su u subotu produženje rekordnog smanjenja proizvodnje nafte do kraja jula, nakon što su se cijene sirove nafte udvostručile u posljednja dva mjeseca zahvaljujući njihovim naporima da s tržišta povuku skoro 10 posto globalne proizvodnje. (RTV SLON)
Objava Zahtjevi za povećanjem cijena goriva pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Vlada TK je danas usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici za područje Tuzlanskog kantona za 2019. godinu. Multisektorska saradnja u realizaciji ciljeva Akcionog plana i postignuti rezultati doprinijeli su smanjenju prijava nasilja u porodici u Tuzlanskom kantonu u 2019. godini u odnosu na 2018. godinu za 99 prijava, odnosno za 21,29%. To jasno pokazuje da je realizacijom mjera i aktivnosti Akcionog plana, kako normativnih, edukativnih i promotivnih, tako i usluga zaštite i podrške za žene i djecu žrtve nasilja u porodici tokom 2019. godine ostvaren značajan iskorak.
Doneseni su potrebni podzakonski akti za primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i usvojen je Nacrt Zakona o zaštiti porodice sa djecom u Federaciji BiH, što je značajan pomak u donošenju propisa koji utiču na regulisanje i standardizaciju pružanja usluga za pojedince i porodice žrtve nasilja. Zahvaljujući multisektorskoj saradnji, realizirane su edukacije policijskih službenika i uposlenika Uprave policije MUP TK-a, uposlenika centara za socijalni rad, osnovnih i srednjih škola i zdravstvenih ustanova. Evidencija nasilja u porodici vrši se po jedinstvenoj metodologiji unošenjem podataka u bazu koja je formirana od strane Gender centra Federacije BiH. Ova baza podataka se trenutno nalazi u nadležnosti Federalne uprave policije i službenici Uprave policije MUP-a TK-a permanentno vrše unos podataka. Kroz promociju nenasilničkog ponašanja i provedene kampanje, edukacije učenika, nastavnika i roditelja, distribuiranje promotivnog materijala i medijskih informacija dat je značajan doprinos u borbi protiv nasilja u porodici, podizanju svijesti, promociji nenasilničkog ponašanja i unapređenju položaja žrtava nasilja.
Objava TK: Smanjen broj prijava nasilja u porodici pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Rezultati turističkog sektora u aprilu ove godine, potvrđuju da pandemija koronavirusa ostavlja posljedice na ekonomiju u cijelom svijetu, a posebno na sektor turizma.
Kao i u drugim zemljama i širom BiH su uglavnom zatvoreni gotovi svi hoteli i drugi turistički objekti, zbog blokade granica ograničeno je kretanje i ulazak stranaca, čime je zaustavljeno, a u nekim firmama i potpuno ugašeno poslovanje.
Uz hotele, turističke agencije posljedice pandemije odrazile su se i na kompanije iz oblasti prijevoza putnika.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH u Bosni i Hercegovini turisti su u aprilu 2020. ostvarili 1.539 posjeta, što je manje za 94,3 posto u odnosu na mart 2020. i za 98,9 posto manje u odnosu na april 2019. godine.
Turisti su u aprilu u BiH ostvarili 7.851 noćenje, što je manje za 88,4 posto u odnosu na mart 2020. i za 97,3 posto manje u odnosu na april 2019. godine.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 70,6 posto dok je 29,4 posto bilo učešće stranih turista. U strukturi noćenja stranih turista u aprilu 2020. najviše noćenja ostvarili su turisti iz Kuvajta (17,3 posto), Srbije (16,5 posto), Saudijske Arabije (12,6 posto), Hrvatske (7,4 posto), Kine (6,5 posto) i Rusije (5,5 posto) što je ukupno 65,8 posto.
U periodu januar – april 2020. turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 178.458 posjeta, što je manje za 53,3 posto i 431.821 noćenje, što je manje za 47,3 posto u odnosu na isti period 2019. godine. Broj noćenja domaćih turista manji je za 40,4 posto, dok je broj noćenja stranih turista manji za 50,5 posto u odnosu na isti period 2019. godine.
Objava U aprilu samo 1,5 hiljada turista, otvaranje granica nada za turistički sektor pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Nakon što je danas saopćeno kako je u Zavodu za mikrobiologiju Univerzitetsko – kliničkog centra Tuzla obrađen je 201 uzorak od čega je pet nalaza bilo pozitivno na COVID-19 u međuvremenu obrađeni su i novi uzorci te je potvrđeno pet novih slučajeva zaraze koronavirusom. Kako je saopćio Krizni štab Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona jedna jedna osoba je sa područja Tuzle i dovodi se u vezu sa otkrivenim klasterom Tuzla odnosno (Živinice – Tešanj), dvije osobe su sa područja Srebrenika i dvije osobe su iz Lukavca i dovode se u vezu sa novootkrivenim klasterom u Živinicama. Svi podaci su kako je saopćeno proslijeđeni Domovima zdravlja u navedenim općinama zbog obrade kontakata. Podsjetimo, ranije danas je saopćeno kako je na uzorak od 201 testiranja potvrđeno također pet slučajeva zaraze COVID-19. Sa novih pet slučajeva u Tuzlanskom kantonu trenutno su 54 aktivna slučajeva zaraze.
Objava Pet novih slučajeva zaraze koronavirusom na TK-a od toga dva u Srebreniku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na jutros održanom sastanku Krizni štab Ministarstva zdravstva TK donio je sljedeće zaključke:
Kada je u pitanju praktična i druga nastava koja se održava unutar zdravstvenih ustanova na području Tuzlanskog kantona, ista se može obavljati uz prethodno PCR testiranje participanata na Korona virus.
Krizni štab Ministarstva zdravstva traži od Medicinskog fakulteta, kao i srodnih obrazovnih ustanova čiji polaznici imaju praktičnu nastavu i Univerziteta u Tuzli da nastavnom osoblju dostavi neophodni minimum prektične nastave potreban za legalno okončanje nastavnog procesa u tekućoj akademskoj godini, a sa ciljem što kraćeg zadržavanja studenata u zdravstvenim ustanovama, a zbog pogoršanja higijensko- epidemiološke situacije.
Nalaže se menadžmentu JZU UKC Tuzla da zbog pojave pozitivnih slučajeva u ovoj ustanovi zadrži trenutni nivo aktivnosti- 30%.
Krizni štab Ministarstva zdravstva TK, što adekvatnijeg odgovora na pojavu novooboljelih, ovlašćuje menadžment JZU UKC Tuzla da ubuduće promptno reagira po pitanju poduzimanja preventivnih i drugih mjera, uz informisanje Kriznog štaba Ministarstva.
Nalaže se svim zdravstvenim ustanovama na području Tuzlanskog kantona, bez obzira na oblik vlasništva, da pacijente predviđene za operativne zahvate obavezno testiraju PCR metodom tokom preoperativne pripreme.
Kada je u pitanju javno zdravstvo uzorkovanje vrše nadležne HES domova zdravlja.
Krizni štab Ministarstva zdravstva TK upozorava menadžmente i uposlenike svih zdravstvenih ustanova na području kantona na obavezu korištenja lične zaštitne opreme tokom svakodnevnog rada.
Krizni štab Ministarstva zdravstva TK apeluje na sve zdravstvene radnike u svim zdravstvenim ustanovama na području Kantona da se, ukoliko uoče pojavu simptoma sličnih infekciji sa Covid-19 kod sebe i članova svojih domanćinstava, bez odlaganja telefonom jave HES nadležnog doma zdravlja ili matične ustanove, koji će procijeniti dalje potrebne korake.
Krizni štab Ministarstva zdravstva TK upozorava građane, ustanove, institucije, privredna i druga društva, sve poslodavce na području Tuzlanskog kantona na obavezu korištenja ličnih zaštitnih sredstava- maske, u zatvorenim javnim prostorima, kao i pri okupljanju na otvorenim javnim prostorima, što je dio preporuka i naredbi federalnog ministarstva zdravstva.
Krizni štab Ministarstva zdravstva TK će, ukoliko dođe do daljnjeg pogoršanja epidemiološke situacije na području TK, predložiti ponovno uvođenje svih potrebnih restriktivnih mjera za koje je ovlašten Naredbom Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva od 29.05.2020. godine.
Stoga pozivamo građane Tuzlanskog kantona na pridržavanje svih mjera koje su na snazi da bismo izbjegli dodatno usložnjavanje epidemiološke situacije na području Tuzlanskog kantona
Krizni štab Ministarstva zdravstva TK traži od svih nadležnih institucija da poduzmu dodatne mjere u smislu kontrole korištenja lične zaštitne opreme tj. maski u zatvorenim javnim prostorima, kao i pri okupljanju većeg broja osoba na otvorenim javnim prostorima.
Stavlja se van snage Zaključak broj: 13/1-33-2027-31-1/20 od 04.06.2020. godine, kojim se traži od JZU UKC Tuzla da nastavi sa prijemom pacijenata bez testiranja na korona virus.
Objava U UKC Tuzla nastavljen 30 postotni režim rada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih koronavirusom u svijetu premašio je 400.000, navodi se u izvještaju američkog Univerziteta Johns Hopkins.
Međutim, stručnjaci kažu da taj broj ne pokazuju stvarno stanje jer mnogi koji su umrli nisu testirani na virus, prenosi Associated Press.
Do ovog broja je došlo u nedjelju, dan nakon što je brazilska vlada prestala objavljivati ukupni broj smrtnih i zaraženih slučajeva. Kritičari su taj potez nazvali pokušajem da se sakrije pravi bilans bolesti koja hara najvećom zemljom Latinske Amerike.
Posljednji zvanični podaci kazuju o više od 34.000 smrtnih slučajeva povezanih s virusom, što Brazil čini trećom zemljom u svijetu po broju umrlih od COVID-19, iza Sjedinjenih Država i Velike Britanije.
U svijetu je virusom zaraženo najmanje 6,9 miliona ljudi, navodi se u izvještaju sa Univerziteta Johns Hopkins.
U SAD-u je bilo gotovo 110.000 potvrđenih smrtnih slučajeva povezanih s virusom, a Evropa je zabilježila više od 175.000 umrlih. (FAKTOR)
Objava Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u svijetu premašio 400 hiljada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Hrvatska će tokom ljetnih mjeseci formalno zatražiti ulazak u bankovnu uniju i ERM II, čekaonicu za ulazak u eurozonu, u kojoj mora provesti najmanje dvije i po godine.
Vlada Hrvatske bi uskoro trebala obavijestiti evropske institucije o provedbi svih mjera, a ECB bi trebao upoznati zemlje članice eurozone o rezultatima procjene kvaliteta imovine pet hrvatskih banaka.
Njihov pozitivan odgovor očekuje se do sredine jula, piše Jutarnji list, a nakon toga procedura nalaže slanje formalnog zahtjeva za ulazak u ERM II i uspostavu bliske saradnje između HNB-a i ECB-a. Sudeći prema neslužbenim informacijama, taj bi proces trebao biti i završen idućih mjeseci.
Kada Hrvatska uđe u ERM II, to ponajprije znači određivanje tečaja po kojem će se u budućnosti obaviti zamjena domaće valute (kune) za euro, kao i raspon dopustivih fluktuacija oko središnjeg pariteta.
Ako Hrvatska ostvari prvi korak na putu prema euru, novo pitanje koje se otvara je koliko će ostati u tečajnom mehanizmu i kada će euro zaista ući u svakodnevnu upotrebu. Iskustva ostalih zemalja pokazuju da taj period može varirati od dvije i po godine, koliko je trebalo Sloveniji, do 11 godina, koje je u tečajnom mehanizmu provela Litvanija od 2004. do 2015. godine. (KLIX)
Objava Hrvatska od jula dobija zeleno svjetlo za uvođenje eura pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Zbog krize izazvane koronavirusom, u Bosni i Hercegovini će 35.000 do 85.000 osoba postati siromašno, a većina tih ljudi nije obuhvaćena nikakvim programom državne pomoći.
Ovo je zaključak koji se navodi u dokumentu Svjetske banke “Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19”, u dijelu nazvanom “Siromaštvo i dobrobit domaćinstava”, prenosi Biznisinfo.
– Usporavanje zbog globalne pojave COVID-19 i prateći potencijalni gubitak radnih mjesta i zarade će vjerovatno imati kratkoročni efekt na siromaštvo – navodi se u dokumentu.
Simulacije pokazuju da će potrošnja u BiH vjerovatno pasti za 3,5 do 6,7 procenata.
– U zavisnosti od toga da li će kriza trajati jedan ili dva kvartala, oko 35.000 do 85.000 osoba će vjerovatno postati siromašno. Prije pandemije je siromaštvo među radnicima u najviše pogođenim sektorima iznosilo oko 9 procenata. Međutim, ta će se stopa vjerovatno povećati na 11 procenata u scenariju 1 i na 15 procenata u scenariju 2 – stoji u analizi.
Nisu obuhvaćeni programima
Zabrinjavajuće je, kako se dodaje, da preko 60 procenata onih koji će vjerovatno postati siromašni zbog COVID-19 krize, trenutno nije obuhvaćeno nikakvim programom socijalne zaštite.
Primjera radi, veliki broj siromašnih bit će među naprijavljenim radnicima koji ostaju bez posla ili dijela primanja, a koji ne ispunjavaju uslove da dobiju naknadu s biroa ili bilo kakvu drugu pomoć.
Inače, prag siromaštva za BiH po ovom dokumentu iznosi 205 KM mjesečnih prihoda po osobi. Za ostale države regiona navodi se prag od 5,5 dolara po osobi na dan.
Kriza će vjerovatno dovesti do prekida i dijelom preokreta nedavno ostvarenog napretka (u smanjenju siromaštva) u cijelom regionu.
Gubitak posla i doznaka
– Iako su COVID-19 pogođeni svi, siromašni i ugroženi mogu biti naročito pogođeni jer oni imaju slabiji pristup uslugama i manje ušteđevine i mehanizama za prevazilaženje poteškoća – zaključuju autori. (RTV SLON)
Objava U BiH do 85.000 siromašnih zbog korone pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Razgovor sa Huseinom Lelićem, predsjednikom Skupštine opštine od1969. do 1978. godine, za čijeg mandata se Srebrnik najsnažnije razvijao…pokrenut Ogus, konzerviran stari grad i urađen projekat njegove revitalizacije…
” Druga mi je tuga opet vezana za Srebrnik, a to je narušena urbanistička slika grada, jer još onda je bila urađena urbanizacija grada, gdje je svaka kuća bila ucrtana sa prilazima. Niko nije nikoga smio zaklanjati, nisu se kuće smjele graditi bez dovoljno kvadrata, ići u visinu dokle ko hoće … ” – Husein Lelic
Ševak: Od čega, i kako je krenula ta priča oko Otvorenog grada umjetnosti?
Lelić: To je slučajno ispalo, sasvim slučajno, kao što se to i inače u životu često dešava. Mene je telefonom iz Tuzle nazvao profesor Ekmečić, mogla bi to biti 1974. godina, kad je formirana u Tuzli Galerija jugoslavenskog portreta. Mevludin Ekmečić je kao direktor te Galerije u tom telefonskom razgovoru izrazio želju da on sa tim svojim gostima, a sve su to bili umjetnici, uglavnom slikari, dođu i posjete naš Stari grad. Ja sam njemu rekao nek dođu, meni će bit drago da se toliko umjetnika jednog dana nađe u Srebreniku. Kad su oni došli ja sam njima rekao:”Sad ćemo popiti kafu, a vas ću zamolit, ako prihvatite ovaj moj prijedlog, da odemo i da vidimo taj grad, pa kad ga pogledamo vratićemo se na ručak.” Oni su prihvatili i mi smo se, pošto je tada jedinozaprega mogla uz Bjelića brdo, uputili na Gradinu kroz Ćojluk. Bilo nas je tridesetak, a među ostalim tu je bila i Fatima Hadžialići njen muž Mustafa. Ona je tada bila predsjednica Socijalističkog saveza i član CK SK BiH i poslanik u Republičkoj skupštini. S tog našeg puta na Gradinu pamtim i jednu šalu..
Nezir Čorbić, zvani Slikar, kaže svom kolegi iz Beograda:”Vidiš, sad si ti s nama u jednom od sjedišta bosanskog kraljevstva koje nije nikad bilo kneževina, jest pašaluk, jest ejalet, ali nikad samo kneževina kao što je to bila Srbija!“
Kad smo se vratili, onako umorni, na ručak u naš Motel (tek je bio otvoren), tu se u jednom ugodnom razgovoru rodila ideja da se oformi jedna likovna kolonija koja bi se poslije širila i na druge umjetnosti i vještine…
Zatim tu je bio prijeko potreban most prema glavnom ulazu, dovesti struju, konzervirati Stari grad. Sve je to sasvim ozbiljno shvaćeno.
Projekat za revitalizaciju Grada je uradio Zavod za zaštitu spomenika BiH, konzerviranje grada je radila jedno preduzeće iz Dubrovnika, drveni most su gradili provjereni majstori uz prethodni projekat… Srebrnik je sa etnoselom okolo trebao da bude nešto poput Počitelja…
Ševak: Kako prođe ta prva manifestacija OGUS-a, zašto taj program revitalizacije Grada nije realizovan, jesu li razlozi materijalne prirode, ili je nešto drugo u pitanju?
Lelić: Prva manifestacija OGUSa je bila avgusta mjeseca 1977. god., ali njezino otvaranje nije bilo na Gradini već pred Motelom. Sljedeće godine smo mi poručili jedan program koga je radio Jan Beran i on je izveden na Gradini. Bio je to divan čovjek, reditelj i snimatelj koji je svojim kadrovima toliko popularizovao našu tvrđavu. A sve je to trebalo da ide u fazama. U toj prvoj fazi je urađen putni prilaz i konzerviranje Grada, izgradnja Doma kulture se vezala u jednu fazu zbog toga što se sav taj posao oko Starog grada vezao za kulturu, umjetnost, zanatstvo …tako je 1975. godine formirano i Kulturno-umjetničko društvo Mehmed Ibrahimović. Sve je to vezano za OGUS. U tom smjeru je te programe i sam u Gradinu trebalo stalno dograđivati. To je trebalo da svake godine bude bogatije i da se zahuktava i iz kulturne da prerasta i u turističku atrakciju…
Ševak: U mentalitetu Srebrničana ima nešto što nas čini drukčijim u odnosu na susjedne opštine, nekakva defi citarnost koja se manifestuje i u defi citarnosti u širokoj lepezi na polju materijalne kulture, u nedostatku jedne “čaršijske duše”, javnog mišljenja, kulturnih događanja, jedne razvijene potrebe za kulturom …
Lelić: Evo razloga! U svom pravom značenju Opština Srebrnik pastoji od 1. jula 1958. godine, jer prije toga opština Srebrnik je pripadala okolnim srezovima: gračaničkom, gradačačkom, tuzlanskom i brčanskom srezu. Problem je što se u ta sela nije ništa ulagalo, tu su, primjera radi, bile samo 4 osnovne škole, putevi nikakvi, sama je to sirotinja bila …To je sve krenulo od onog ‘’idem na stanicu’’, tu je od sve vlasti prvo postojao Mjesni narodni odbor, to su bila tri-četiri čovjeka koji su nadzirali i usmjeravali poslove srezova, a onda su od maja 1952. formirani Narodni odbori. Poslije je od narodnih odbora Špionice, Srebrnika, i dijelova narodnog odbora (opštine) Tinja, i to 1. septembra godine formirana opština, tzv. komuna, da bi, kao što rekoh, 1. jula 1958. bila formirana opština Srebrnik, ovakva kakva jest. Ovo o čemu govorim su bile reforme sistema i one su dovele ovakve, mislim dopredratne strukture opština i zakonom je tada ustoličena i naša opština. Dakle, to je svega 50 godina “odrastanja”, to je malo i za čovjeka, a kamoli za grad i njegove potrebe. Mogu u ovom kontekstu ispričati jednu priču koja se tiče moga predstavljanja Srebrnika i onoga što sam oduvijek smatrao najvažnijim. Ranih sedamdesetih je bila velika proslava na Sutjesci i nama je bilo najavljeno da će u Srebrniku odmarati 3 autobusa Beograđana, da ih treba primiti i održati kratak govor i predstaviti Opštinu. Nisam znao o čemu da im govorim, a da to njima ima nekog smisla – Srebrnik u odnosu na Beograd… I zamisli ja sam njima govorio o razvoju obrazovanja i kulture. Rekao sam da je Srebrnik nekada imao 4 osnovne škole sa po jednom učionicom, sa kombinovanom nastavom i po jednim učiteljem, to je, do 1945. godine, bilo 4 škole i 4 učitelja i negdje oko 300 učenika. Zahvaljujući programima opismenjavanja, opredjeljenju društva da se eliminiše nepismenost, tada je imao 300 prosvjetnih radnika, kao nekad učenika…
Ševak : Čuli smo da je u vremenu vašeg mandata kao predsjednika Opštine bilo sve pripremljeno da se gradi srednja škola, i lokacija, i projekti, i finansije … Sada, kada “Mješovita srednja škola ima preko 1800 učenika, i preko 100 profesora, kada se prosto guši u nedostatku prostora, to ima posebnu važnost. Zašto do toga nije došlo?
Lelić: To je jedna od mojih tuga kad je u pitanju Srebrnik, a nije jedina da se razumijemo. Znam da ničiji život nije samo od radosti, ali ovo je meni, uistinu, dirljiva priča. Zato što mi otkriva vrijeme u kome se nije tjerao lični interes, već ono što je čovjeka činilo sretnim. Projekat za tu školu je radila jedna apsolventica arhitekture iz Tuzle koja je to radila da bi udovoljila svojoj kreativnosti i pitala je ‘’da li mogu da dam svojoj mašti na volju’’. Ona je to toliko dobro isprojektovala. U podrumima su bile radionice za učenike i kabineti. Učionice su bile na tri sprata, a mogla je da se dograđuje i horizontalno i vertikalno…Imala je dva krila, imala je amfi teatar, hol je toliko bio velik da je mogao primiti čitavu smjenu. Gradnja je trebala početi te 1978. godine, ali sam zamoljen da gradnja počne godinu kasnije. Da sam znao da će se to izmaknuti to bi bilo početo pa makar ja, kao u onoj legendi o našoj Gradini, morao biti ugrađen u njezine temelje. A fiskulturna dvorana je bila predviđena uz srednjoškolski centar i po projektu je mogla imati tri sale po potrebi, imala je pokretne zidove, a i tribine za 4000 gledalaca. Tu su se mogle izvoditi sportske manifestacije najvišeg ranga … Druga mi je tuga opet vezana za Srebrnik, a to je narušena urbanistička slika grada, jer još onda je bila urađena urbanizacija grada, gdje je svaka kuća bila ucrtana sa prilazima. Niko nije nikoga smio zaklanjati, nisu se kuće smjele graditi bez dovoljno kvadrata, ići u visinu dokle ko hoće … to me unesrećuje kad pomislim na Srebrnik, a nema dana kad ne mislim.
Ševak: Ostala je priča o vašoj borbi oko broja izgradnje škola u našoj Opštini po tadašnjem Društvenom dogovoru o izgradnji 1000 škola u BiH. To je bilo toliko uspješno u smislu kapaciteta tih škola da od tada naša Opština nije dobila ni jednu novu školu, (osim što je srednjoj školi uzeto zemljište tj. njezin park,a ona dograđena), a to je vrijeme od gotovo 40 godina.
Lelić: Moram ispričati još jednu priču koja dokazuje moje uvjerenje da je odnos prema obrazovanju i kulturi zapravo temeljni odnos prema čovjeku i njegovom progresu. To je jedno od mojih sjećanja koje me čini sretnim i mislim da može pomoći svakome ko može i hoće da doprinese razvoju svoga mjesta. Nama je republički plan bio predvidio samo dvije škole sa po 12 učionica, od te dvije mi smo imali jednu, što je sada srednjoškolski centar. Kad sam ja taj društveni plan dobio i kad je zakazan sastanak za potpisivanje, za tri-četiri dana, ja napišem prigovor i u njemu napomenem da ja taj plan neću potpisat. Ne znam kako ovo onome ko to sluša izgleda sada, jer ja jesam tih, al’ jesam i tvrdoglav. Taj prigovor ja napišem na nekoliko stranica i kažem da nama treba 8 škola sa po 12 učionica i sve obrazložim i pošaljem na sve strane, između ostalih i Centralnom komitetu. Pošto je to bio kratak rok ja sam na nekoliko mjesta otišao lično. Bio sam i napadan i optuživan da sam megaloman, ali su oni poslali i svoju jednu komisiju da teren obiđe i uvjerili se u te potrebe. Kad su vidjeli u Dubokom Potoku barake koje smo mi dobili iz Banja Luke, kad su vidjeli škole u Hrgovima, (kad gore nisi mogao automobilom, kad nije bilo ni mosta), u Seoni (škola u zgradi mekteba), zatim u Špionici … uglavnom je komisija to obavljala hodajući u čizmama. Ja sam i njima više puta ponavljao da ja taj prvi Društveni dogovor o izgradnji 1000 škola u BiH neću potpisati, kad on ne vidi probleme na mojoj opštini. Kad smo došli na to potpisivanje, svi predsjednici opština,( tu su i Hamdija Pozderac i Branko Mikulić), sve je to na nivou, al’ ja sam sa svojom odlukom bio čvrst i jednako onakav kakvim me je Bog stvorio – tih i tvrdoglav u odluci da to neću potpisati pa nek me objese. Kad sam došao na red da i ja to potpišem … i gledam ja te papire, vidim imaju aneksi u kojima su planirane sve škole koje smo mi za našu Opštinu tražili. Dakle, umjesto dvije, sada je tu osam škola, sve su udovoljili samo nisu za školu u karavlaškoj Maoči (poslije se ta škola napravila, to je ona što su u njoj sada vehabije). Kad sam to vidio ja lebdim od sreće, te 1970., kada je su u Bosni i Hercegovini postojale 103 opštine.
Ševak: Kako tu priču koju ste nam ispričali sad razumjeti. Šta bi to kao iskustvo trebalo da se prenese, prije svega na mlade, ili na sve nas koji sada živimo u Srebrniku, i naravno, ne samo Srebrniku pošto u tome treba tražiti jedno univerzalno i opšteljudsko značenje?
Lelić: Vidite, ja kad sam primio dužnost predsjednika opštine (od Mehmedalije Husarića), samo sam u latici našao ključ od kancelarije i spisak imena, kao posebnu zadaću, koja trebam zaposliti. Ja da ne bi bio kao on, svom sam nasljedniku (Saferu Hogiću), ostavio sasvim detaljan opis započetih a nedovršenih poslova, planiranih poslova itd., tu je i srednjoškolski centar, fiskulturna dvorana, finansije, šta je gdje s kim ugovoreno, to je sve po oblastima da ih ne nabrajam…A da podsjetim da mi nismo tada imali pošte. Mi smo u to vrijeme bili spojeni na jednoj žici, od Bukvika do Mramora, to je bila jedina naša komunikacija itd.
Ševak: Mogu li se te propuštene prilike i sve ono što Srebrnik nije, a moga bi biti, nekako objasniti, i s čime to povezati. Šta je zapravo to što čovjeku ne da da brže napreduje i da život doživljava punije?
Lelić: Čuruk pamet, kao jedan izraz, sam čuo od svoje majke. Ta čuruk pamet može biti kod mene, kod predsjednika vlade… kod svakoga ko ne vodi računa o čovjeku i o svojoj obavezi prema čovjeku, i onome za šta je neko zadužen. Radi se o tome da vi čovjeka ne trebate ni na šta tjerat, pogotovo u njegovom poslu. Vidite, u tim materijalima, koje sam ostavio iza sebe, sam planirao i srednju muzičku školu kao da sam znao da ima talenata, ona je ušla u srednjoročni plan. A još nešto, čovjek mora sebe biti svjestan, a vidjelo se da smo mi puni sirotinje.
Ševak: Da li je ta “čuruk pamet” kriva i za ovo sadašnje stanje našeg Starog grada koji u svakom posjetiocu izaziva divljenje i istovremeno žaljenje što taj prostor ne nudi više?
Lelić: Apsolutno! Neka mi oproste čitaoci što nisam spomenuo one koji su u tim godinama njegovog konzerviranja i pokretanja aktivnosti, oko Ogusa, dali svoj ogromni doprinos. Na te akcije izgradnje puta, struje, kanala do releja i ostale infrastrukture išlo se sa pjesmom i oduševljenjem. To su bili omladinci Gornjeg i Donjeg Srebrnika, Dželikana, Ćojluka … Ljudi koji su imali kuće ispod Gradine su jednostavno ustupili zemljište za put, a nastranu što su bili u tolikoj opasnosti dok se put pravio. Zašto ovo govorim? Upravo zato da bih kazao da ništa od tih silnih projekata i trošenja novca neće biti ako se to ne bude radilo na način da je to opšteprihvaćeno, što znači po svemu jasno i čisto. To dalje znači da se taj prostor mora urbanizirat, uradit sva infrastruktura, od pristupa preko vode i kanalizacije, sa maksimalnom zastupljenošću ekoloških zahtjeva. Stari Grad mora biti okosnica razvoja tog našeg grada, oko njega mora opet postojati prsten puteva, kao što je to bilo u srednjem vijeku. Ima ta dokumentacija, nek je gospoda urbanisti pronađu i iščitaju, a ne da se samo bave urbanističkim nakaradama. Nekima sam ja rekao što mislim o njihovom radu, a glavno je da mnogi ne bi, kad bi se gledala odgovornost, radili to što rade, jer neodgovornost u svom poslu i to je čuruk pamet, a takva pamet što uradi za minut trebaju godine i desetljeća da se ispravi.
Razgovarao: Sadil Mehmedović – preneseno iz lista Ševak iz 2011
Objašnjenje pojma :
čuruk – neko ko je nezdrav, neispravan, lažan. čuruk u prenesenom značenju je neko ko je nepouzdan, smušen, glup.
Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju
