Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih koronavirusom u svijetu premašio je 400.000, navodi se u izvještaju američkog Univerziteta Johns Hopkins.
Međutim, stručnjaci kažu da taj broj ne pokazuju stvarno stanje jer mnogi koji su umrli nisu testirani na virus, prenosi Associated Press.
Do ovog broja je došlo u nedjelju, dan nakon što je brazilska vlada prestala objavljivati ukupni broj smrtnih i zaraženih slučajeva. Kritičari su taj potez nazvali pokušajem da se sakrije pravi bilans bolesti koja hara najvećom zemljom Latinske Amerike.
Posljednji zvanični podaci kazuju o više od 34.000 smrtnih slučajeva povezanih s virusom, što Brazil čini trećom zemljom u svijetu po broju umrlih od COVID-19, iza Sjedinjenih Država i Velike Britanije.
U svijetu je virusom zaraženo najmanje 6,9 miliona ljudi, navodi se u izvještaju sa Univerziteta Johns Hopkins.
U SAD-u je bilo gotovo 110.000 potvrđenih smrtnih slučajeva povezanih s virusom, a Evropa je zabilježila više od 175.000 umrlih. (FAKTOR)
Objava Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u svijetu premašio 400 hiljada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Hrvatska će tokom ljetnih mjeseci formalno zatražiti ulazak u bankovnu uniju i ERM II, čekaonicu za ulazak u eurozonu, u kojoj mora provesti najmanje dvije i po godine.
Vlada Hrvatske bi uskoro trebala obavijestiti evropske institucije o provedbi svih mjera, a ECB bi trebao upoznati zemlje članice eurozone o rezultatima procjene kvaliteta imovine pet hrvatskih banaka.
Njihov pozitivan odgovor očekuje se do sredine jula, piše Jutarnji list, a nakon toga procedura nalaže slanje formalnog zahtjeva za ulazak u ERM II i uspostavu bliske saradnje između HNB-a i ECB-a. Sudeći prema neslužbenim informacijama, taj bi proces trebao biti i završen idućih mjeseci.
Kada Hrvatska uđe u ERM II, to ponajprije znači određivanje tečaja po kojem će se u budućnosti obaviti zamjena domaće valute (kune) za euro, kao i raspon dopustivih fluktuacija oko središnjeg pariteta.
Ako Hrvatska ostvari prvi korak na putu prema euru, novo pitanje koje se otvara je koliko će ostati u tečajnom mehanizmu i kada će euro zaista ući u svakodnevnu upotrebu. Iskustva ostalih zemalja pokazuju da taj period može varirati od dvije i po godine, koliko je trebalo Sloveniji, do 11 godina, koje je u tečajnom mehanizmu provela Litvanija od 2004. do 2015. godine. (KLIX)
Objava Hrvatska od jula dobija zeleno svjetlo za uvođenje eura pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Zbog krize izazvane koronavirusom, u Bosni i Hercegovini će 35.000 do 85.000 osoba postati siromašno, a većina tih ljudi nije obuhvaćena nikakvim programom državne pomoći.
Ovo je zaključak koji se navodi u dokumentu Svjetske banke “Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19”, u dijelu nazvanom “Siromaštvo i dobrobit domaćinstava”, prenosi Biznisinfo.
– Usporavanje zbog globalne pojave COVID-19 i prateći potencijalni gubitak radnih mjesta i zarade će vjerovatno imati kratkoročni efekt na siromaštvo – navodi se u dokumentu.
Simulacije pokazuju da će potrošnja u BiH vjerovatno pasti za 3,5 do 6,7 procenata.
– U zavisnosti od toga da li će kriza trajati jedan ili dva kvartala, oko 35.000 do 85.000 osoba će vjerovatno postati siromašno. Prije pandemije je siromaštvo među radnicima u najviše pogođenim sektorima iznosilo oko 9 procenata. Međutim, ta će se stopa vjerovatno povećati na 11 procenata u scenariju 1 i na 15 procenata u scenariju 2 – stoji u analizi.
Nisu obuhvaćeni programima
Zabrinjavajuće je, kako se dodaje, da preko 60 procenata onih koji će vjerovatno postati siromašni zbog COVID-19 krize, trenutno nije obuhvaćeno nikakvim programom socijalne zaštite.
Primjera radi, veliki broj siromašnih bit će među naprijavljenim radnicima koji ostaju bez posla ili dijela primanja, a koji ne ispunjavaju uslove da dobiju naknadu s biroa ili bilo kakvu drugu pomoć.
Inače, prag siromaštva za BiH po ovom dokumentu iznosi 205 KM mjesečnih prihoda po osobi. Za ostale države regiona navodi se prag od 5,5 dolara po osobi na dan.
Kriza će vjerovatno dovesti do prekida i dijelom preokreta nedavno ostvarenog napretka (u smanjenju siromaštva) u cijelom regionu.
Gubitak posla i doznaka
– Iako su COVID-19 pogođeni svi, siromašni i ugroženi mogu biti naročito pogođeni jer oni imaju slabiji pristup uslugama i manje ušteđevine i mehanizama za prevazilaženje poteškoća – zaključuju autori. (RTV SLON)
Objava U BiH do 85.000 siromašnih zbog korone pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Razgovor sa Huseinom Lelićem, predsjednikom Skupštine opštine od1969. do 1978. godine, za čijeg mandata se Srebrnik najsnažnije razvijao…pokrenut Ogus, konzerviran stari grad i urađen projekat njegove revitalizacije…
” Druga mi je tuga opet vezana za Srebrnik, a to je narušena urbanistička slika grada, jer još onda je bila urađena urbanizacija grada, gdje je svaka kuća bila ucrtana sa prilazima. Niko nije nikoga smio zaklanjati, nisu se kuće smjele graditi bez dovoljno kvadrata, ići u visinu dokle ko hoće … ” – Husein Lelic
Ševak: Od čega, i kako je krenula ta priča oko Otvorenog grada umjetnosti?
Lelić: To je slučajno ispalo, sasvim slučajno, kao što se to i inače u životu često dešava. Mene je telefonom iz Tuzle nazvao profesor Ekmečić, mogla bi to biti 1974. godina, kad je formirana u Tuzli Galerija jugoslavenskog portreta. Mevludin Ekmečić je kao direktor te Galerije u tom telefonskom razgovoru izrazio želju da on sa tim svojim gostima, a sve su to bili umjetnici, uglavnom slikari, dođu i posjete naš Stari grad. Ja sam njemu rekao nek dođu, meni će bit drago da se toliko umjetnika jednog dana nađe u Srebreniku. Kad su oni došli ja sam njima rekao:”Sad ćemo popiti kafu, a vas ću zamolit, ako prihvatite ovaj moj prijedlog, da odemo i da vidimo taj grad, pa kad ga pogledamo vratićemo se na ručak.” Oni su prihvatili i mi smo se, pošto je tada jedinozaprega mogla uz Bjelića brdo, uputili na Gradinu kroz Ćojluk. Bilo nas je tridesetak, a među ostalim tu je bila i Fatima Hadžialići njen muž Mustafa. Ona je tada bila predsjednica Socijalističkog saveza i član CK SK BiH i poslanik u Republičkoj skupštini. S tog našeg puta na Gradinu pamtim i jednu šalu..
Nezir Čorbić, zvani Slikar, kaže svom kolegi iz Beograda:”Vidiš, sad si ti s nama u jednom od sjedišta bosanskog kraljevstva koje nije nikad bilo kneževina, jest pašaluk, jest ejalet, ali nikad samo kneževina kao što je to bila Srbija!“
Kad smo se vratili, onako umorni, na ručak u naš Motel (tek je bio otvoren), tu se u jednom ugodnom razgovoru rodila ideja da se oformi jedna likovna kolonija koja bi se poslije širila i na druge umjetnosti i vještine…
Zatim tu je bio prijeko potreban most prema glavnom ulazu, dovesti struju, konzervirati Stari grad. Sve je to sasvim ozbiljno shvaćeno.
Projekat za revitalizaciju Grada je uradio Zavod za zaštitu spomenika BiH, konzerviranje grada je radila jedno preduzeće iz Dubrovnika, drveni most su gradili provjereni majstori uz prethodni projekat… Srebrnik je sa etnoselom okolo trebao da bude nešto poput Počitelja…
Ševak: Kako prođe ta prva manifestacija OGUS-a, zašto taj program revitalizacije Grada nije realizovan, jesu li razlozi materijalne prirode, ili je nešto drugo u pitanju?
Lelić: Prva manifestacija OGUSa je bila avgusta mjeseca 1977. god., ali njezino otvaranje nije bilo na Gradini već pred Motelom. Sljedeće godine smo mi poručili jedan program koga je radio Jan Beran i on je izveden na Gradini. Bio je to divan čovjek, reditelj i snimatelj koji je svojim kadrovima toliko popularizovao našu tvrđavu. A sve je to trebalo da ide u fazama. U toj prvoj fazi je urađen putni prilaz i konzerviranje Grada, izgradnja Doma kulture se vezala u jednu fazu zbog toga što se sav taj posao oko Starog grada vezao za kulturu, umjetnost, zanatstvo …tako je 1975. godine formirano i Kulturno-umjetničko društvo Mehmed Ibrahimović. Sve je to vezano za OGUS. U tom smjeru je te programe i sam u Gradinu trebalo stalno dograđivati. To je trebalo da svake godine bude bogatije i da se zahuktava i iz kulturne da prerasta i u turističku atrakciju…
Ševak: U mentalitetu Srebrničana ima nešto što nas čini drukčijim u odnosu na susjedne opštine, nekakva defi citarnost koja se manifestuje i u defi citarnosti u širokoj lepezi na polju materijalne kulture, u nedostatku jedne “čaršijske duše”, javnog mišljenja, kulturnih događanja, jedne razvijene potrebe za kulturom …
Lelić: Evo razloga! U svom pravom značenju Opština Srebrnik pastoji od 1. jula 1958. godine, jer prije toga opština Srebrnik je pripadala okolnim srezovima: gračaničkom, gradačačkom, tuzlanskom i brčanskom srezu. Problem je što se u ta sela nije ništa ulagalo, tu su, primjera radi, bile samo 4 osnovne škole, putevi nikakvi, sama je to sirotinja bila …To je sve krenulo od onog ‘’idem na stanicu’’, tu je od sve vlasti prvo postojao Mjesni narodni odbor, to su bila tri-četiri čovjeka koji su nadzirali i usmjeravali poslove srezova, a onda su od maja 1952. formirani Narodni odbori. Poslije je od narodnih odbora Špionice, Srebrnika, i dijelova narodnog odbora (opštine) Tinja, i to 1. septembra godine formirana opština, tzv. komuna, da bi, kao što rekoh, 1. jula 1958. bila formirana opština Srebrnik, ovakva kakva jest. Ovo o čemu govorim su bile reforme sistema i one su dovele ovakve, mislim dopredratne strukture opština i zakonom je tada ustoličena i naša opština. Dakle, to je svega 50 godina “odrastanja”, to je malo i za čovjeka, a kamoli za grad i njegove potrebe. Mogu u ovom kontekstu ispričati jednu priču koja se tiče moga predstavljanja Srebrnika i onoga što sam oduvijek smatrao najvažnijim. Ranih sedamdesetih je bila velika proslava na Sutjesci i nama je bilo najavljeno da će u Srebrniku odmarati 3 autobusa Beograđana, da ih treba primiti i održati kratak govor i predstaviti Opštinu. Nisam znao o čemu da im govorim, a da to njima ima nekog smisla – Srebrnik u odnosu na Beograd… I zamisli ja sam njima govorio o razvoju obrazovanja i kulture. Rekao sam da je Srebrnik nekada imao 4 osnovne škole sa po jednom učionicom, sa kombinovanom nastavom i po jednim učiteljem, to je, do 1945. godine, bilo 4 škole i 4 učitelja i negdje oko 300 učenika. Zahvaljujući programima opismenjavanja, opredjeljenju društva da se eliminiše nepismenost, tada je imao 300 prosvjetnih radnika, kao nekad učenika…
Ševak : Čuli smo da je u vremenu vašeg mandata kao predsjednika Opštine bilo sve pripremljeno da se gradi srednja škola, i lokacija, i projekti, i finansije … Sada, kada “Mješovita srednja škola ima preko 1800 učenika, i preko 100 profesora, kada se prosto guši u nedostatku prostora, to ima posebnu važnost. Zašto do toga nije došlo?
Lelić: To je jedna od mojih tuga kad je u pitanju Srebrnik, a nije jedina da se razumijemo. Znam da ničiji život nije samo od radosti, ali ovo je meni, uistinu, dirljiva priča. Zato što mi otkriva vrijeme u kome se nije tjerao lični interes, već ono što je čovjeka činilo sretnim. Projekat za tu školu je radila jedna apsolventica arhitekture iz Tuzle koja je to radila da bi udovoljila svojoj kreativnosti i pitala je ‘’da li mogu da dam svojoj mašti na volju’’. Ona je to toliko dobro isprojektovala. U podrumima su bile radionice za učenike i kabineti. Učionice su bile na tri sprata, a mogla je da se dograđuje i horizontalno i vertikalno…Imala je dva krila, imala je amfi teatar, hol je toliko bio velik da je mogao primiti čitavu smjenu. Gradnja je trebala početi te 1978. godine, ali sam zamoljen da gradnja počne godinu kasnije. Da sam znao da će se to izmaknuti to bi bilo početo pa makar ja, kao u onoj legendi o našoj Gradini, morao biti ugrađen u njezine temelje. A fiskulturna dvorana je bila predviđena uz srednjoškolski centar i po projektu je mogla imati tri sale po potrebi, imala je pokretne zidove, a i tribine za 4000 gledalaca. Tu su se mogle izvoditi sportske manifestacije najvišeg ranga … Druga mi je tuga opet vezana za Srebrnik, a to je narušena urbanistička slika grada, jer još onda je bila urađena urbanizacija grada, gdje je svaka kuća bila ucrtana sa prilazima. Niko nije nikoga smio zaklanjati, nisu se kuće smjele graditi bez dovoljno kvadrata, ići u visinu dokle ko hoće … to me unesrećuje kad pomislim na Srebrnik, a nema dana kad ne mislim.
Ševak: Ostala je priča o vašoj borbi oko broja izgradnje škola u našoj Opštini po tadašnjem Društvenom dogovoru o izgradnji 1000 škola u BiH. To je bilo toliko uspješno u smislu kapaciteta tih škola da od tada naša Opština nije dobila ni jednu novu školu, (osim što je srednjoj školi uzeto zemljište tj. njezin park,a ona dograđena), a to je vrijeme od gotovo 40 godina.
Lelić: Moram ispričati još jednu priču koja dokazuje moje uvjerenje da je odnos prema obrazovanju i kulturi zapravo temeljni odnos prema čovjeku i njegovom progresu. To je jedno od mojih sjećanja koje me čini sretnim i mislim da može pomoći svakome ko može i hoće da doprinese razvoju svoga mjesta. Nama je republički plan bio predvidio samo dvije škole sa po 12 učionica, od te dvije mi smo imali jednu, što je sada srednjoškolski centar. Kad sam ja taj društveni plan dobio i kad je zakazan sastanak za potpisivanje, za tri-četiri dana, ja napišem prigovor i u njemu napomenem da ja taj plan neću potpisat. Ne znam kako ovo onome ko to sluša izgleda sada, jer ja jesam tih, al’ jesam i tvrdoglav. Taj prigovor ja napišem na nekoliko stranica i kažem da nama treba 8 škola sa po 12 učionica i sve obrazložim i pošaljem na sve strane, između ostalih i Centralnom komitetu. Pošto je to bio kratak rok ja sam na nekoliko mjesta otišao lično. Bio sam i napadan i optuživan da sam megaloman, ali su oni poslali i svoju jednu komisiju da teren obiđe i uvjerili se u te potrebe. Kad su vidjeli u Dubokom Potoku barake koje smo mi dobili iz Banja Luke, kad su vidjeli škole u Hrgovima, (kad gore nisi mogao automobilom, kad nije bilo ni mosta), u Seoni (škola u zgradi mekteba), zatim u Špionici … uglavnom je komisija to obavljala hodajući u čizmama. Ja sam i njima više puta ponavljao da ja taj prvi Društveni dogovor o izgradnji 1000 škola u BiH neću potpisati, kad on ne vidi probleme na mojoj opštini. Kad smo došli na to potpisivanje, svi predsjednici opština,( tu su i Hamdija Pozderac i Branko Mikulić), sve je to na nivou, al’ ja sam sa svojom odlukom bio čvrst i jednako onakav kakvim me je Bog stvorio – tih i tvrdoglav u odluci da to neću potpisati pa nek me objese. Kad sam došao na red da i ja to potpišem … i gledam ja te papire, vidim imaju aneksi u kojima su planirane sve škole koje smo mi za našu Opštinu tražili. Dakle, umjesto dvije, sada je tu osam škola, sve su udovoljili samo nisu za školu u karavlaškoj Maoči (poslije se ta škola napravila, to je ona što su u njoj sada vehabije). Kad sam to vidio ja lebdim od sreće, te 1970., kada je su u Bosni i Hercegovini postojale 103 opštine.
Ševak: Kako tu priču koju ste nam ispričali sad razumjeti. Šta bi to kao iskustvo trebalo da se prenese, prije svega na mlade, ili na sve nas koji sada živimo u Srebrniku, i naravno, ne samo Srebrniku pošto u tome treba tražiti jedno univerzalno i opšteljudsko značenje?
Lelić: Vidite, ja kad sam primio dužnost predsjednika opštine (od Mehmedalije Husarića), samo sam u latici našao ključ od kancelarije i spisak imena, kao posebnu zadaću, koja trebam zaposliti. Ja da ne bi bio kao on, svom sam nasljedniku (Saferu Hogiću), ostavio sasvim detaljan opis započetih a nedovršenih poslova, planiranih poslova itd., tu je i srednjoškolski centar, fiskulturna dvorana, finansije, šta je gdje s kim ugovoreno, to je sve po oblastima da ih ne nabrajam…A da podsjetim da mi nismo tada imali pošte. Mi smo u to vrijeme bili spojeni na jednoj žici, od Bukvika do Mramora, to je bila jedina naša komunikacija itd.
Ševak: Mogu li se te propuštene prilike i sve ono što Srebrnik nije, a moga bi biti, nekako objasniti, i s čime to povezati. Šta je zapravo to što čovjeku ne da da brže napreduje i da život doživljava punije?
Lelić: Čuruk pamet, kao jedan izraz, sam čuo od svoje majke. Ta čuruk pamet može biti kod mene, kod predsjednika vlade… kod svakoga ko ne vodi računa o čovjeku i o svojoj obavezi prema čovjeku, i onome za šta je neko zadužen. Radi se o tome da vi čovjeka ne trebate ni na šta tjerat, pogotovo u njegovom poslu. Vidite, u tim materijalima, koje sam ostavio iza sebe, sam planirao i srednju muzičku školu kao da sam znao da ima talenata, ona je ušla u srednjoročni plan. A još nešto, čovjek mora sebe biti svjestan, a vidjelo se da smo mi puni sirotinje.
Ševak: Da li je ta “čuruk pamet” kriva i za ovo sadašnje stanje našeg Starog grada koji u svakom posjetiocu izaziva divljenje i istovremeno žaljenje što taj prostor ne nudi više?
Lelić: Apsolutno! Neka mi oproste čitaoci što nisam spomenuo one koji su u tim godinama njegovog konzerviranja i pokretanja aktivnosti, oko Ogusa, dali svoj ogromni doprinos. Na te akcije izgradnje puta, struje, kanala do releja i ostale infrastrukture išlo se sa pjesmom i oduševljenjem. To su bili omladinci Gornjeg i Donjeg Srebrnika, Dželikana, Ćojluka … Ljudi koji su imali kuće ispod Gradine su jednostavno ustupili zemljište za put, a nastranu što su bili u tolikoj opasnosti dok se put pravio. Zašto ovo govorim? Upravo zato da bih kazao da ništa od tih silnih projekata i trošenja novca neće biti ako se to ne bude radilo na način da je to opšteprihvaćeno, što znači po svemu jasno i čisto. To dalje znači da se taj prostor mora urbanizirat, uradit sva infrastruktura, od pristupa preko vode i kanalizacije, sa maksimalnom zastupljenošću ekoloških zahtjeva. Stari Grad mora biti okosnica razvoja tog našeg grada, oko njega mora opet postojati prsten puteva, kao što je to bilo u srednjem vijeku. Ima ta dokumentacija, nek je gospoda urbanisti pronađu i iščitaju, a ne da se samo bave urbanističkim nakaradama. Nekima sam ja rekao što mislim o njihovom radu, a glavno je da mnogi ne bi, kad bi se gledala odgovornost, radili to što rade, jer neodgovornost u svom poslu i to je čuruk pamet, a takva pamet što uradi za minut trebaju godine i desetljeća da se ispravi.
Razgovarao: Sadil Mehmedović – preneseno iz lista Ševak iz 2011
Objašnjenje pojma :
čuruk – neko ko je nezdrav, neispravan, lažan. čuruk u prenesenom značenju je neko ko je nepouzdan, smušen, glup.
►Ibrahim Bajraktarević – Braja je prvi stanovnik Srebrnika koji je rođen poslije 22. juna 1958. godine
Dakle, prvi poslije teritorijalnog ustroja opštine Srebrnik… Diplomirani arhitekta, čovjek čija se sudbina višestruko isplela sa sudbinom grada. Sa njim razgovaramo o urbanističkoj slici grada koja mu nije sasvim po volji, dalje nam priča: “Ja sam se tog 26.juna 1958..godine rodio u kući mog djeda Selima Sofića. Nisam baš u kući. Majci je, i tim ženama bilo neugodno zbog djeda da se porađa u kući pa je izašla na meraju, pred kuću, i tu me rodila. Gore sam ostao dok me majka dojila, ali opet ne znam koliko je to tačno jer me zadugo dojila – vjerujem da je to bilo 2 do 3 godine. Tako je to prije bilo. Vjerujem da mi je iz tih okolnosti ostala ljubav prema prirodnom i prirodi.
Planiranje grada i izradu projektne dokumentacije prvi je pokrenuo Husein Lelić, on je prvi imao viziju grada, urbanih zona, gdje se šta može graditi, te da se za Srebrnik grad uradi urbanistički projekat. To je rezultiralo ono starom maketom grada koja je dugo stajala u urbanizmu, a radio je jedan istaknuti urbanista iz Beograda. To je za urbanizaciju grada dosta značilo.
Poslije su se gradili regulacioni planovi, tako su se proširivale granice grada. Daljnu urbanizaciju grada, tj regulacione planove je radio prof. Hamidović Muhamed, sa arhitektonskog fakulteta u Sarajevu…Planirati izgradnju u prijašnjim vremenima je bilo lakše jer su bili poznati nosioci razvoja, koji su imali svoje planove. Sad je teško izuzetno pravit plan jer su subjekti usitnjeni, nosioci razvoja nejasni i više nema organizovane strukture.
Ibrahim Bajraktarevic – Braja
To prije nije mogao svako radit, a sad ih opština ne reguliše dovoljno, i tu se radi o bahatosti pojedinaca. Struka i inspekcije nisu toliko jaki da to mogu zaustaviti. Limiti koji bi to morali regulisati ne postoje. Više ti ne možeš pretpostaviti šta će se u gradu graditi, pogotovo se ne može znati ko će šta poželjeti. Onaj ko ima pare “pazaišćili” nešto i teško ćeš ga spriječiti u tome. Naša je sreća što smo mi tek grad u razvoju i nismo zarobljeni starom gradnjom.
Biće prava šteta ako ne napravimo lijep grad za ovo vrijeme, sa svim standardima jer gradimo s “ledine”. Samo trebamo ojačati te službe urbanističke i inspekcijske i one koje planiraju. Mi smo mali grad i nama ne trebaju velike zgrade…
Sutra će, prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, biti pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Prije podne padavine u Hercegovini, Krajini i na zapadu Bosne, a poslije podne i tokom noći u većini područja. Vjetar u Bosni slab promjenljivog smjera, a u Hercegovini umjeren jugo. Jutarnja temperatura od 13 do 19, na sjeveru do 22, a dnevna od 19 do 25 °C.
U utorak oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 13 do 19, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 26 stepeni.
I u srijedu će biti oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 20, a dnevna od 22 do 28 stepeni.
U četvrtak umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Padavine uglavnom poslije podne ili tokom noći. Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 22 do 28 stepeni.
Objava Do četvrtka u BiH oblačno s kišom, pljuskovima i grmljavinom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Prema pisanju Nijemaca UEFA planira u Lisabonu ugostiti “Final Eight” turnir kako bi se okončala sezona 2019/2020. Učesnici četvrtfinala Lige prvaka igrali bi završni turnir, a sve utakmice bi se igrale u Lisabonu. Umjesto dosadašnje dvije utakmice (domaća i gostujuća) igrala bi se samo jedna.
Lisabon je prema pisanju Bilda pobijedio u konkurenciji Frankfurta, Moskve i Istanbula. Portugal je među državama koje su najmanje pogođene pandemijom koronavirusa pa bi utakmicama mogli prisustvovati i gledatelji.
Lisabon je izabran i zbog toga što ima moderne stadione “Estadio Da Luz” i “Jose Alvalade”, a koji su napravljeni za EURO koji je održan 2004. godine.
Prema pisanju Nijemaca bit će odigrani preostali revanš susreti osmine finala Lige prvaka, a onda bi osam najboljih u Lisabonu igralo za titulu prvaka Evrope. Ovu informaciju još uvijek nije potvrdila krovna kuća evropskog nogometa – UEFA.
Domaćin finala Lige prvaka za sezonu 2019/2020. trebao je biti Istanbul. (KLIX)
Objava Bild: Liga prvaka riješit će se završnim turnirom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U protekla 24 sata u UKC – u Tuzla testirana su 162 uzorka na korona virus od kojih je devet pozitivnih na COVID – 19.
Radi se o tri osobe muškog spola, srednje životne dobi, četiri osobe ženskog spola srednje životne dobi i dva ženska djeteta. Svi novozaraženi vežu se za novi klaster Živinice. Svi pacijenti su stabilni, asimptomatski i nalaze se u kućnoj izolaciji.
U Tuzlanskom kantonu trenutno je 27 osoba aktivno zaraženih korona virusom.
Objava Devet novozaraženih koronavirusom u TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ovogodišnji Plan upisa učenika u prvi razred srednjih škola Tuzlanskog kantona urađen je i na bazi mišljenja i prijedloga školskih odbora srednjih škola, gradskih i općinskih vijeća, Kantonalne službe za zapošljavanje i Kantonalne privredne komore, tako da u značajnom dijelu predstavlja i odgovor na potrebe tržišta rada Tuzlanskog kantona.
„Plan upisa za školsku 2020/2021. omoguava upis za 5516 učenika. Ovakav Plan upisa koji predviđa 1440 mjesta više u srednjim školama u odnosu na broj učenika koji završavaju osnovnu školu omogućit će učenicima, a njih je ove godine 4075 da nastav eobrazovanje u nekoj od srednjih škola Tuzlanskog kantona“ – kazala je Fahreta Brašnjić, ministrica obrazovanja TK.
Prilikom izrade Plana upisa za narednu školsku godinu pored ostalih pokazatelja, Minsitarstvo se vodilo i brojem upisanih odjeljenja u tekućoj godini i u skladu s tom uradilo i određene korekcije, ističe ministrica Brašnjić.
„Još je bitno naglasiti da će konkurs za upis u srednje škole biti objavljen 8. juna u jednim od dnevnih novina, na web stranici Ministarstva, ali i na web stranicama škola. Prvi upisni rok je planiran od 8. do 12. juna, dok bi drugi upisni rok po trenutnim projekcijama trebao da bude od 15. do 22. juna, u zavisnosti od škola“ – istakla je ministrica.
Vlada je, na danas održanoj sjednici, dala saglasnost na Listu deficitarnih zanimanja na osnovu koje će se stipendirati učenici prvih razreda srednje škole na području Tuzlanskog kantona za školsku 2020/21. godinu.
„Prema današnjoj odluci, deficitarna zanimanja na području našeg kantona su zavarivač, zidar-fasader-izolater, krojač, konobar, kuhar, plinski i vodoinstalater, autoelektričar, stolar, tapetar i rukovalac rudarske mehanizacije površinskog kopa“ – naglasila je Brašnjić.
Učenici koji u školskoj 2020/21. godini upišu prvi razred srednjih škola sa Liste deficitarnih zanimanja moći će aplicirati na Konkurs za dodjelu stipendija učenicima prvih razreda srednjih škola koji su upisali deficitarna zanimanja u školskoj 2020/2021. godini.
S ciljem motivacije učenika da upišu neko od deficitarnih zanimanja, Vlada je Budžetom Tuzlanskog kantona za 2020. godinu planirala 80.000,00 KM za stipendiranje ovih učenika srednjih škola. (RTV SLON)
Objava Sutra će biti objavljen konkurs za upis u srednje škole pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Danas je održana maratonska 5. sjednica Gradskog vijeća Srebrenik koja je trajala punih 12 sati.
Opširna rasprava obavljena je o izvještaju o izvršenju Budžetu Grada Srebrenika sa izvještajima o troškovima tekuće budžetske rezerve za 2019. godinu. Dosta primjedbi upućeno je na pojedine budžetske stavke, a nakon dugotrajne rasprave ovaj dokument nije dobio potrebnu vijećničku podršku.
Jedna od najbitnijih tačaka dnevnog reda bilo je i razmatranje rješenja o imenovanju gradskog pravobranioca, a na tu poziciju imenovan je Muharem Selimović.
Potvrđen je prijedlog odluke i rješenje o imenovanju predsjednika i članova Komisije za utvrđivanje prometne vrijednosti nepokretnosti i prava, kao imenovanje nadzornog odbora u Javnom reduzeću Vodovod i kanalizacija d.o.o. Srebrenik.
Imenovani su i novi upravni odbori u JU Centar za kulturu i informisanje, Centar za edukaciju i obrazovanje odraslih Srebrenik, a također imenovani su i članovi privremenog upravnog odbora JU za odgoj i obrazovanje djece predškolskog uzrasta.
Usvojen je i prijedlog Odluke o dodjeli gradskih priznanja i stimulativnih mjera, kao i prijedlog Odluke o uvjetima i načinu opterećenja nekretnina na lokalitetu privredne zone “Tinja Gornja” i Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP).
Nakon 18 obrađenih tačaka dnevnog reda, sjednica je prekinuta oko 22:00 sata i nastavak je najavljen za narednu subotu, a za tada je predviđeno nekoliko bitnih tačaka kao što su razmatranje informacija o aktuelnoj problematici u JKP 9. septembar, problemima u JU Centar za socijalni rad itd.
Objava Maratonska 5. sjednica Gradskog vijeća Srebrenik – Nastavak za 7 dana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Po zahtjevu Studentskog parlamenta UNTZ , u ponedjeljak 8. juna održat će se sastanak u Uredu premijera TK o temi izmjena Zakona o visokom obrazovanju, koje se tiču bezuslovnog prelaska.
Studentski parlament UNTZ obavještava sve studente predstavnike studentskih vijeća u okviru SPUT-a da su dužni prisustvovati sastanku u Univerzitetskoj dvorani, koji će se održati u ponedjeljak u poslijepodnevnim satima u skladu sa epidemiološkim mjerama nadležnih.
Zbog izuzetosti dvorane za održavanje ispita, termin sastanka će biti naknadno objavljen.
O svemu navedenom Studentski parlament UNTZ će se posebno očitovati po okončanju cjelokupnog procesa. (RTV SLON)
Objava U ponedjaljak sastanak o bezuslovnom prelasku studenata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Agencija za bankarstvo FBiH donijela je odluku kojom je moratorij na kredite produžen za još dva mjeseca.
Ovu informaciju za Klix.ba je potvrdio direktor Agencije za bankarstvo Jasmin Mahmuzić.
On je kazao da je moratorij produžen u skladu s najavama u vezi sa proglašenjem stanja nesreće koje je nedavno ukinuto, te da će Agencija nastaviti pratiti situaciju na terenu i vidjeti šta je optimalno za privredu.
U slučaju da se stanje u privredi ne popravi postoji otvorena opcija da se odgoda plaćanja rata kredita odnosno moratorij produži ponovo.
Produženjem prava na moratorij za otplate kredita daje se mogućnost bankama i klijentima da dogovore odgovarajući modalitet izmirenja kreditnih obaveza na obostrano zadovoljstvo.
Moratorij na kreditne obaveze mjera je koja je izazvala najveće zanimanje građana u BiH, a na nju su mogli računati svi oni koji su pogođeni pandemijom koronavirusa, a imali su obaveze prema bankama, mikrokreditnim organizacijama i leasing društvima. (KLIX)
Objava Moratorij na kredite u Federaciji BiH produžen za još dva mjeseca pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U protekla 24 sata u UKC – u Tuzla testirana su 182 uzorka od kojih su tri pozitivna na COVID – 19.
Radi se o osobi muškog spola, srednje životne dobi, jednoj osobi ženskog spola srednje životne dobi i djetetu. Svi novozaraženi su iz istog domaćinstva i vežu se za novi klaster Živinice. Kako je potvrđeno iz Ministarstva zdravstva sve novozaražene osobe su bez simptoma bolesti.
U Tuzlanskom kantonu trenutno je 18 osoba aktivno zaraženih korona virusom. (RTV SLON)
Objava Troje novozaraženih u TK, ukupno 18 aktivno zaraženih pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U posljednja 24 sata evidentirana su dva nova pozitivna slučaja zaraze korona virusom u TK. ”Radi se o dvije osobe ženskog spola iz Živinica. Po do sada dostupnim informacijama, najvjerovatnije se radi o novoformiranom klasteru. Prikupljaju se informacije i uzorkuju prvi kontakti,” saopćili su iz ministarstva zdravstva TK.
U posljednja 24 sata testirane su 152 osobe, dok je do sada ukupno testirano 9,852 osoba na području Tuzlanskog kantona. Od 27.03.2020. godine do danas 101 osoba je bila pozitivna na COVID-19.
Izvor: RTV Slon
Objava Dvoje novozaraženih korona virusom u Živinicama, testirane 152 osobe pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler uručio je medicinsku opremu Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla.
Medicinska oprema uključuje respirator za intenzivnu njegu i anesteziju, kao i veću količinu zaštitnih odijela i maski. Nabavku opreme je finansirala Evropska unija u okviru programa pomoći za hitne medicinske potrebe BiH u odgovoru na COVID-19, ukupne vrijednosti 7 miliona eura, kojeg provodi UNDP BiH.
Nakon toga, ambasador Sattler otvara novu zgradu Općinskog suda u Tuzli koja je izgrađena sredstvima Evropske unije.
Ukupna pomoć EU za saniranje zgrada sudova i tužilaštava u cijeloj BiH iznosi 20 miliona eura, s ciljem podrške jačanju vladavine prava u BiH.
Izvor: BHRT
Objava Sattler uručio medicinsku opremu UKC Tuzla pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju
