Arhiva oznaka: srebrenik

Predsjedništvo BiH danas će se izjasniti o tri sporazuma koja bi trebalo da budu potpisana 3. novembra u Berlinu tokom Berlinskog procesa.

Ako ih ovo tijelo odbije, oni neće moći stupiti na snagu pa će biti doveden u pitanje i uspjeh Berlinskog procesa.

Radi se o sporazumu o slobodi kretanja s ličnom kartom na zapadnom Balkanu, sporazumu o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata i sporazumu o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu.

Savjet ministara BiH prekjuče je održao sjednicu na kojoj je traženo od Predsjedništva BiH da prihvati ove sporazume i da ovlasti Zorana Tegeltiju, predsjedavajućeg Savjeta ministara, da ih formalno potpiše u Berlinu.

“Sporazumi će nakon odobravanja biti upućeni u proceduru usvajanja i ratifikacije međunarodnih ugovora, u skladu sa propisima BiH. Potpisivanjem ovih sporazuma lideri zapadnog Balkana nastaviće jačati regionalnu saradnju važnu za svakodnevni život približno 18 miliona ljudi u regionu, olakšavanjem njihovih putovanja i stvaranjem uslova za povećanje mobilnosti stručnjaka, studenata, naučnika i akademskog osoblja”, navedeno je u saopštenju Savjeta ministara.

Kako saznaju “Nezavisne”, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, je nakon razgovora s Manuelom Zaracinom, specijalnim predstavnikom Njemačke za zapadni Balkan, pristao da se sporazumi potpišu pod uslovom da se poštuju institucije RS.

“Nezavisne” su, podsjećanja radi, u proteklom periodu više puta pisale o želji zvaničnog Berlina da oživi Berlinski proces, koji je startovao 2014. godine inicijativom bivše kancelarke Angele Merkel.

Predstojeći dugo najavljivani samit Berlinskog procesa, koji 3. novembra organizuje Olaf Šolc, njemački kancelar, zajedno sa Saveznom vladom te zemlje, biće prva prilika da se vidi iskrenost EU za evropske integracije zapadnog Balkana.

Kako smo pisali, Njemačka želi u ovu inicijativu utopiti “Otvoreni Balkan”, sličan proces koji su započele Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a koji ima podršku i SAD. Ukoliko ovi sporazumi budu potpisani u Berlinu, to će Berlinski proces vratiti na mapu i dati mu primat u odnosu na “Otvoreni Balkan”, koji će onda imati izbor ili da se uklopi u Berlinski proces, ili da prirodno odumre.

Inače, u regionu boravi i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, inače bivša ministarka odbrane Vlade Njemačke i bliska partijska koleginica Merkelove, a u najavi je potpisivanje nekoliko sporazuma s ovim zemljama. EU, naime, želi pomoći zemljama zapadnog Balkana u suzbijanju posljedica energetske krize, a u najavi je i potpisivanje novog sporazuma s Frontexom o menadžmentu granica.

Iz Ministarstva bezbjednosti juče je “Nezavisnim” rečeno da BiH i dalje nema potpisani sporazum s Frontexom jer je Narodna skupština RS prošle godine uložila veto, ali da će novi sporazum automatski zamijeniti stare sporazume koje su zemlje potpisale, pa postoji mogućnost da BiH uskoro potpiše novi sporazum s ovom evropskom agencijom za čuvanje evropskih granica, posebno kad su ilegalne migracije u pitanju.

Fon der Lajenova je juče u Skoplju rekla da je EU pripremila paket podrške za cijeli zapadni Balkan kako bi mu pomogla u suočavanju s energetskom krizom, a danas u Sarajevu će biti objavljeno koliko će sredstava pripasti BiH.

Zatler: Usvajanje pravilnika o Evropolu dobra vijest

Johan Zatler, šef Kancelarije EU u Sarajevu, juče je pozdravio odluku Savjeta ministara BiH o usvajanju Pravilnika o zajedničkoj kontaktnoj tački Evropolu u BiH.

“Ovo je dobra vijest da je BiH napravila važan korak ka potpuno operativnoj zajedničkoj kontaktnoj tački. Ohrabrujem da se preduzmu konačni koraci narednih sedmica ka efikasnijoj saradnji protiv prekograničnog kriminala”, naveo je Zatler juče na svom Twitter nalogu.

NEZAVISNE

Objava Hoćemo li uskoro putovati Balkanom samo sa ličnom kartom? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Posjedovanje obavezne zimske opreme bez obzira na vremenske uslove obavezno je u periodu od 01. novembra tekuće do 01. aprila naredne godine za sva motorna vozila izuzev svih motocikala (L kategorija) i traktora (T i C kategorije).

Zimska oprema podrazumijeva:

a) pneumatike za zimsku upotrebu (MS, M+S, M&S, Snow Winter i dr.) na svim točkovima vozila ili

b) pneumatike za zimsku upotrebu (MS, M+S, M&S, Snow Winter i dr.) na pogonskim točkovima i lance za snijeg, odnosno druge uređaje za povećanje trakcije pripravne za postavlјanje na najmanje dva pogonska točka ili

c) pneumatike za lјetnu upotrebu na svim točkovima s najmanjom dubinom profila od 4 mm i lance za snijeg, odnosno druge uređaje za povećanje trakcije pripravne za postavlјanje na najmanje dva pogonska točka.

Vreća pjeska i lopata za teretna vozila nisu više obavezni.

PRIPREMITE VOZILO ZA ZIMU

U zimskom periodu, niske temperature i česte i obilne padavine izuzetno nepovoljno utiču na motorna vozila, posebno kad su intenzivnije u upotrebi.
Zbog snijega ili poledice sistemi teže prenose snagu na podlogu, so nakupljena na cestama šteti podvozju i karoseriji, a niske temperature onemogućavaju normalan rad motora, crpe energiju iz akumulatora, a štete i svim ostalim komponentama vozila.

Stoga je neophodno adekvatno pripremiti i sebe i svoje vozilo za nadolazeću zimu.

Novčane kazne za neposjedovanje zimske i druge opreme:

40 KM za vozača po članu 238. st. 1. tačka 38.
500 KM za preduzeća ili drugo pravno lice po članu 234. stav 1. tačka 22.
500 KM za fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost prevoza po članu 234. Stav 2. tačka 22.

Među mjerama i isključivanje iz saobraćaja

Pored novčanih sankcija, sljedeće mjere mogu se poduzeti u slučaju ukazane potrebe, i to:

a) u skladu sa odredbama člana 170. istog zakona na određenom putu ili dijelu puta, u određene dane ili u određenom vremenskom periodu, mogu se propisati zabrane ili ograničenja saobraćaja za sve ili pojedine vrste vozila, ograničiti brzina kretanja vozila, ako su te zabrane ili ograničenja neophodni radi sprečavanja ili uklanjanja opasnosti za učesnike u saobraćaju, ili ako su u pitanju razlozi za nesmetani saobraćaj, odnosno ako se može opravdano očekivati da će saobraćaj biti posebno gust ili otežan,

b) odredbama člana 228. istog zakona, između ostalog, propisano je da će ovlašteno lice ako zatekne vozilo koje se kreće bez zimske opreme na dijelu puta i u vrijeme kad je zimska oprema obavezna, narediti vozaču da odmah prekine kretanje vozilom i otkloni neispravnost, ili da vozilo odveze do određenog mjesta gdje može da otkloni neispravnost, odnosno da vozilom nastavi kretanje na putu na kojem je kretanje te vrste vozila dozvoljeno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu, u suprotnom, ovlašteno lice isključit će vozilo iz saobraćaja i oduzeti potvrdu o registraciji vozila.

Objava Od 1. novembra obavezna zimska oprema pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalna vlada izmijenila je član 18c Uredbe o pomoći stanovništvu uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena, a u dijelu koji se odnosi na pomoć nezaposlenima, čime su kantonalne službe za zapošljavanje obavezane da najkasnije do 21. novembra Vladi FBiH dostave zahtjeve za isplatu jednokratne novčane naknade, uz konačni popis njenih korisnika za koje imaju valjan podatak o transakcijskom računu.

Na osnovu zahtjeva, Vlada će utvrditi konačan iznos sredstava za isplatu jednokratne novčane naknade koji će biti uplaćen svakoj od kantonalnih službi za zapošljavanje, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Nadležna kantonalna služba za zapošljavanje će, najkasnije do 20. decembra ove godine, isplatiti jednokratnu naknadu uplatom na transakcijske račune korisnika.

Ako kantonalna služba za zapošljavanje ne posjeduje podatak o transakcijskom računu ili taj podatak nije valjan (npr. naveden je pogrešan broj računa ili je on u međuvremenu zatvoren), osoba koje polaže pravo na naknadu je dužna, najkasnije do 4. novembra dostaviti nadležnoj kantonalnoj službi valjan podatak o svom transakcijskom računu, a ako to ne učini u navedenom roku, gubi pravo na jednokratnu novčanu naknadu. Kantonalna služba za zapošljavanje obavezna je, najkasnije do 15. januara 2023. godine, vratiti sredstva koja ne budu utrošena za isplate naknada.

Izmijenjena Uredba stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a ukupna sredstva za isplatu jednokratne novčane naknade bit će osigurane u Proračunu FBiH za 2022. godinu.

U obrazloženju izmjena navedeno je da je, nakon usvajanja paketa pomoći nezaposlenim osobama (Uredba o dopunama Uredbe o pomoći stanovništvu uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena), iako su predviđeni duži rokovi za prikupljanje informacija o bankovnim računima nezaposlenih osoba, uočeno da kantonalne službe za zapošljavanje nisu u mogućnosti na vrijeme prikupiti potrebne informacije, odnosno da postoji veći broj nezaposlenih osoba koji u predviđenim rokovima neće uspjeti dostaviti tražene podatke.

Upravo zato je cilj izmjena Uredbe omogućavanje više vremena nezaposlenim osobama za pribavljanje neophodnih podataka, stoji u saopćenju.

Objava Isplata jednokratne novčane pomoći nezaposlenima do 20. decembra pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijene energenata stalno rastu, urod kukuruza je loš, kao i kvalitet, zbog suše, kako u BiH tako i u okruženju, pa će se dobar dio pšenice morati koristiti kao stočna hrana, sve to podiže cijenu

Ne tako davno za vreću brašna bilo je dovoljno izdvojiti oko 15 KM. Danas vreća brašna od 25 kilograma u BiH košta više od 30 KM. Prema najavama, u RS se do kraja godine očekuje novo poskupljenje, a i pojedini proizvođači u FBiH najavljuju korekcije cijena u novembru.

Iz kompanije „Mlin – Majić“ za „Avaz“ kažu kako će doći do promjene cijene sredinom 11. mjeseca te da još nemaju informaciju koliko će poskupljenje biti.

– Razlog promjene nije samo poskupljenje goriva nego i drugih energenata, poput električne energije (zimska tarifa). Cijena pšenice na tržištima u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj, gdje nabavljamo sirovinu, stalno je u laganom porastu te je trenutno nema u većim količinama u prodaji. Odnosno, pšenice ima u dovoljnim količinama, ali se ne trguje. Što nas dovodi u situaciju da plaćamo višu cijenu, jer ne znamo šta nas očekuje u zimskom periodu – kazali su nam iz ove kompanije.

Prema riječima mlinara u RS, osnovni razlog za poskupljenje je rast cijena goriva. Iako je cijena pšenice koju uvozimo iz Mađarske od žetve do sada bila poprilično stabilna, zbog poskupljenja goriva se očekuje da će skočiti trošak prijevoza pšenice, a nakon toga i cijena brašna.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske i direktor preduzeća „Žitoprerada“ Prijedor, objašnjava razloge zbog kojih je poskupljenje brašna u entitetu RS neizbježno.

– Cijene energenata stalno rastu, urod kukuruza je loš, kao i kvalitet, zbog suše, kako u BiH tako i u okruženju, pa će se dobar dio pšenice morati koristiti kao stočna hrana, sve to podiže cijenu – kaže Kos.

Treći faktor, dodaje, jeste rat u Ukrajini.

– Sporo se izvozi žito koje ide preko Crnog mora brodovima. Ne završava gdje treba i nastaju poremećaji na svjetskom tržištu – naglašava.

Na pitanje koliko će poskupljenje iznositi, Kos odgovara:

– Pretpostavljam da ćemo do Nove godine podići cijenu od jedne do tri ili četiri marke za vreću brašna od 25 kilograma, standardni tip-500.

Ipak, prema riječima Snježane Kopačević iz mlina „Kopačević“, u Odžaku ne postoje naznake da će do kraja godine doći do poskupljenja brašna u Federaciji Bosne i Hercegovine.

– Jedino da se desi neka nepredviđena situacija, da bukne nešto. Što se nas tiče, trenutno nema poskupljenja brašna – ističe Kopačević.

Govoreći o povezanosti cijena goriva s cijenama brašna i pekarskih proizvoda, Kopačević ukazuje na jednu nedosljednost.

– Kad je brašno poskupjelo, cijene goriva su bile kao sad, oko 3,60 KM i niko nije spustio cijenu kad je gorivo pojeftinilo. Pa ni pekari ne spuste cijenu pekarskih proizvoda na onu prijašnju kada brašno pojeftini, tako da ne pije puno vode opravdanje da cijene rastu zbog rasta cijena goriva – mišljenja je.

Objava Stiže nam novo poskupljenje brašna?! “Niko ne spušta cijenu kad padne cijena goriva” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na današnji dan, 26. oktobra 1377. godine krunisan je ban Tvrtko I iz dinastije Kotromanića, čime je uspostavljena nezavisna srednjovjekovna  kraljevina Bosna.

 Od ove godine, a zahvaljujući Pravilniku o obilježavanju značajnijih datuma , ovaj datum obilježava se u svim osnovnim i srednjim školama na području Tuzlanskog kantona.

Simbolično u Srebreniku, kao jednom od najznačajnijih srednjovjekovnih bosanskih gradova i mjestu velike pobjede kralja Tvrtka nad Ugarskom vojskom, danas je u Prvoj osnovnoj školi upriličena centralna manifestacija obilježavanja dana krunisanja i sjećanja na srednjovjekovnu Bosnu za učenike osnovnih škola, uz prisustvo ministra obrazovanja i nauke u Vladi TK Ahmeda Omerovića.

Poručivši koliko je važno da učenici sistemski, na organiziran način i uz multidisciplinarni pristup obrađuju i sjećaju se srednjovijekovne Bosne, ministar Omerović je istaknuo da je riječ o datumu koji je odredila komisija u čijem su sastavu bili istoričari.

„Kralj Tvrtko I Kotromanić je značajan za razvoj bosnakohercegovačke državnosti generalno, posebno u srednjem vijeku kada je Bosna bila na vrhuncu svoje moći. Mi smo donijeli poseban propis u formi pravilnika kojim smo odredili koji su to značajni datumi koji će se obilježavati u osnovnim i srednjim školama. Definisali smo i na koji način će se obilježavati jer je važno da ovo dođe do svakog učenika, svake učionice a na ovaj način učenici će steći spoznaje i vidjeti koliko je srednjovijekovna Bosna važna i za državnost savremene Bosne i Hercegovine”, rekao je ovom prilikom ministar Omerović izrazivši nadu da će i ostali dijelovi Bosne i Hercegovine preuzeti ovaj način obilježavanja i osnaživanja svijesti o državnosti naše domovine.

Povodom obilježavanja Dana krunisanja kralja Tvrtka I Kotromanića, učenici Prve osnovne škole u Srebreniku pripremili su i jednu zanimljivu tematsku predstavu i kulturno-umjetnički program, a ova manifestacija svakako je jedan lijep način da se i najmlađi upoznaju sa značajem srednjovjekovne Bosne i njenog najvažnijeg vladara za višestoljetni kontinuitet bosanske države i državnosti.

Objava Prva osnovna škola Srebrenik: Obilježen Dan krunisanja kralja Tvrtka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Mustafe i Zehre Alajmović.

Njih Tužilaštvo u Zenici tereti za krivična djela prevare i pranje novca, kao i produženog krivičnog djela porezne utaje.

U optužnici se terete da su u vremenskom periodu od 01.01.2015. godine do 14.12.2021. godine u Brezi, zajednički i dogovorno, kao fizička lica i supružnici, s ciljem da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist, doveli lažnim prikazivanjem činjenica veliki broj fizičkih i pravnih lica u zabludu i držali ih u zabludi.

“Veliki broj fizičkih i pravnih lica je na štetu svoje imovine uplatio određena novčana sredstva na njihove devizne i transakcijske račune, kao i na njihove PAYPAL račune, tako što su putem društvenih mreža i svojih Facebook aplikacija na njihovo ime, te Facebook profila „Ko nema neka uzme, halal je“ i ostalih elektronskih medija pozivali veliki broj fizičkih i pravnih lica da vrše pojedinačne novčane uplate na ime humanitarne pomoći i donacija prvenstveno za liječenje Alajmović Zehre, te stipendija, zekata, kurbana i dr.”, navodi se u optužnici.

Kako ih optužnica tereti, umjesto na liječenje Zehre Alejmović, novac su trošili u druge svrhe.

“U stvarnosti prikupljana novčana sredstva trošili su u druge svrhe tako što su veće količine potrošili za privatne svrhe podizanjem novca na bankomatima, kartičnim plaćanjem u raznim marketima široke potrošnje na području BiH, zatim specijaliziranim prodavnicama tehničke robe, obuće, odjeće, benzinskim pumpama, naknade za online video igrice, popravak svog vozila, kao i druge utroške, umjesto za liječenje Alajmović Zehre za koju su prvenstveno tražili novčanu pomoć”, dodaje se.

Kako piše u optužnici, skrivali su ove činjenice od ljudi od kojih su tražili humanitarnu pomoć i od javnosti i time ih dovodili i držali u zabludi. Navodi se to da su znali da je taj novac pribavljen vršenjem krivičnog djela prevare.

U optužnici piše da su prevarom ukupno pridobili novčanu korist u iznosu od 948 hiljada KM.

“Od tog novca su na liječenje Alajmović Zehre i to u inostranstvu u R Hrvatskoj, utrošili novčani iznos od 6.383,05 KM, dok su ostatak novčanih sredstava prisvojili za sebe i utrošili za svoju korist i na opisani način, čega su bili svjesni što su i htjeli, pa su time pribavili za sebe protivpravnu imovinsku korist u ukupnom novčanom iznosu od 941.900,86 KM“, navodi se u optužnici. (Radiosarajevo)

Objava Potvrđena optužnica: Mustafa i Zehra Alajmović prevarom zaradili skoro milion KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zamjenica premijera Ukrajine Irina Vereščhuk uputila je apel građanima koji borave u inostranstvu da se ne vraćaju u Ukrajinu tokom zime kako bi sačuvali struju iz objekata koje su ruske snage teško oštetile.

– Moramo preživjeti zimu, ali, nažalost, mreže ne mogu preživjeti povećanu potražnju – poručila je ona u svom apelu građanima na ukrajinskoj televiziji, piše Associated Press.

– Ako je moguće, ostanite zasad u inostranstvu – dodala je.

Vereščuk je rekla da “prijetnja od granatiranja, hladnoće i gladi ostaje” osam mjeseci nakon što je ruska invazija prisilila milione Ukrajinaca da napuste svoje domove.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su ruske trupe uništile 30 posto ukrajinskih elektrana. U Ukrajini je na snazi redukcija električne energije te se opskrba strujom prekida najmanje četiri sata. FENA

Objava Ukrajina apeluje na svoje građane u inostranstvu da se ne vraćaju u zemlju ove zime pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada TK je na današnjoj sjednici prihvatila Informaciju o ostvarenim rezultatima poslovanja privrednih društava iz oblasti industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona za 2021. godinu.

Kako se u Informaciji navodi, obim industrijske proizvodnje u 2021. godini je u odnosu na 2020. godinu bio je veći za 2,8%. Većina djelatnosti je zabilježila rast obima proizvodnje u odnosu na 2020. godinu, sto je rezultat postepene normalizacije poslovanja poslije korona krize.

Također i vanjskotrgovinska razmjena u Tuzlanskom kantonu u 2021. godini je ostvarila rast od 24,3% u odnosu na 2020. godinu, s ukupnom nominalnom vrijednosti izvoza od nešto više od 2 milijarde KM.

U Tuzlanskom kantonu je s krajem 2021. godine evidentirano 103.508 zaposlenih i 70.301 nezaposlenih osoba. U odnosu na kraj 2020. godine, došlo je do rasta broja zaposlenih od 2,1% i pada broja nezaposlenih na evidencijama službe za zapošljavanje od 8,56%. Prosječna neto plaća je 955 KM i za 10,7% i veća u odnosu na prosječnu plaću iz 2020. godine.

Posmatrano po jedinicama lokalne samouprave, Tuzla kao administrativni i privredni centar Kantona ima najveći broj privrednih subjekata (1.423) u kojima su zaposlene 27.853 osobe. Najveći prihod od izvoza su ostvarile firme iz Lukavca u kojem je koncentrisana hemijska industrija (645 miliona KM), a slijede Gradačac i Gračanica u kojima su najrazvijenije metaloprerađivačka i industrija plastike, koje su među najznačajnijim izvoznim djelatnostima.

Analiza vodećih privrednih društava u TK iz oblasti industrije, energetike i rudarstva pokazuje da su ova preduzeća u 2021. godini ostvarili povećanje ukupnog prihoda u vrijednosti od 17% u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, ali i smanjene broja zaposlenih od 3%.

Objava Vanjskotrgovinska razmjena u TK u 2021. ostvarila rast od 24,3 posto u odnosu na 2020. godinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Imajući u vidu da je Oktobar „ Evropski mjesec cyber sigurnosti“  policijski službenici Uprave policije MUP-a TK-a (PU Srebrenik) su u sklopu aktivnosti na promociji društveno odgovorne kampanje “Sigurni na mreži”, dana 25.10.2022.godine, u gradskim ulicama Srebrenika, organizovali uličnu javnu kampanju te stim u vezi i podjelu promotivnog materijala (letaka) navedene kampanje. Na ovaj način su upoznavali građane sa najčešćim vidovima kompjuterskog kriminala, načinima zaštite, kao i načinom prijavljivanja istih policiji.

Podsjećanja radi, riječ je javnoj kampanji koju je Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona zvanično započela 4. aprila 2022. godine, a koja ima za cilj prevenciju izvršenja krivičnih dijela iz oblasti kompjuterskog kriminala i povećanje nivoa informacione sigurnosti privrednih subjekata i građana na području Tuzlanskog kantona, te podizanje svijesti o trenutnim trendovima u oblasti kompjuterskog kriminala, a usmjerena je prema tri ciljne grupe: pravna lica (privredna društva), fizička lica (građanstvo), te djecu – maloljetnike.

Ovom prilikom, upućen je i apel građanima da budu oprezni prilikom korištenja internet servisa i ustupanja svojih ličnih i poslovnih podataka, te pozivamo sve koji imaju saznanja o izvršenim krivičnim djelima iz oblasti kompjuterskog kriminala da ista prijave policiji, kao i svako drugo krivično djelo.

Objava PU Srebrenik: Promocija kampanje “Sigurni na mreži” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ambasadorica Republike Austrije u Bosni i Hercegovini Ulrike Hartmann, povodom Nacionalnog praznika njene zemlje 26. oktobra, uputila je poruke o prijateljstvu i tradicionalno plodonosnoj saradnji između Austrije i Bosne i Hercegovine te za neposrednu budućnost Bosne i Hercegovine.

– Politička stabilnost, a time i politička budućnost Bosne i Hercegovine su Austriji naročito u srcu – time konkretno mislimo na budućnost Bosne i Hercegovine kao jakog austrijskog partnera u Evropskoj uniji. Stoga ćemo poduzeti sve da ovu, ljudima, prirodnim ljepotama i resursima tako bogatu i lijepu zemlju, podržimo u ispunjavanju pretpostavki za prijem u Evropsku uniju i da joj se još tekuće godine dodijeli status zemlje kandidata za članstvo. Sama naša podrška ipak neće biti dovoljna. Bosna i Hercegovina isto tako treba da poduzme potrebne korake, da vrijednosti na kojima se temelji Evropska unija prihvati i implementira kroz svoje zakonodavstvo – navela je Hartmann, saopćeno je iz austrijske ambasade u BiH.

Skrenula je pažnju da je “sada, poslije izbora i preporuke za kandidatski status, pravi trenutak za novi politički zamah. Za Bosnu i Hercegovinu je puno toga u igri – ne samo približavanje članstvu u Evropskoj uniji, nego i da se ljudima pruži perspektiva u vlastitoj zemlji te da u evropskoj sigurnosnoj strukturi bude na pravoj strani“.

Austrija kao neutralna zemlja uvijek je na strani prava i čovjeka te ističe važnost solidarnosti i pouzdanih partnera. I kao sada u slučaju Ukrajine, uvijek je bila na strani i Bosne i Hercegovine. Pored materijalne pomoći, praćene transferom pravnog i praktičnog znanja i pozitivnih iskustava, te intenzivne kulturne saradnje, poseban značaj pridaje se izgradnji zajedničkih privrednih odnosa, uz stvaranje radnih mjesta kroz investicije austrijskih poduzeća. Očekuje se, istovremeno, da nositelji odlučivanja u Bosni i Hercegovini daju svoj doprinos stvaranju prespektive za mlade ljude, da svoju uspješniju budućnost prepoznaju i grade u Bosni i Hercegovini.

Pored doprinosa u oblasti privredne saradnje, Austrija kao snažan dio snaga EUFOR-a, doprinosi i sigurnosti u BiH.

– Naš stav je jasan: Austrija hoće da se i dalje, sa svojim vojnikinjama i vojnicima, brine za mir i sigurnost u BiH – naglašava ambasadorica Hartmann.

Objava Vojska Austrije želi da se brine za mir i sigurnost u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada TK je danas donijela odluku kojom je utvrdila iznos subvencioniranja dijela troškova boravka u predškolskoj ustanovi u visini cijene boravka za odgovarajući mjesec, a najviše u visini do 130 KM za cjelodnevni boravak i do 90 KM za poludnevni boravak, izuzev za period obaveznog predškolskog odgoja i produženog boravka.

Pravo na ovu podršku mogu ostvariti djeca predškolskog uzrasta upisana u predškolsku ustanovu, a koja su iz porodica korisnika stalne novčane pomoći, privremene novčane pomoći, djeca samohranih roditelja koji sami izdržavaju djecu i djeca sa smetnjama u razvoju. Uspostavu prava vršit će mjesno nadležni centri za socijalni rad. Za subvencioniranje dijela troškova boravka djece u predškolskim ustanovama Vlada je Budžetom predvidjela ukupno 84.000,00 KM.

Objava Vlada TK: Sufinansiranje troškova boravka u predškolskim ustanovama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svjetska banka očekuje da će ekonomski rast Bosne i Hercegovine porasti za četiri posto u 2022. godini, ali su i dalje prisutni domaći i vanjski rizici – istaknuto je danas u Sarajevu prilikom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

Izvještaj su predstavili šef ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon i viši ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koji su naveli da je ekonomski učinak svih šest ekonomija zapadnog Balkana i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta.

“lako je rast u prvoj polovini ove godine prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu. Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, takođe će imati uticaje na izglede za BiH”, naveo je Sheldon.

Ekonomski rast, predvođen potrošnjom i investicijama u prvoj polovini ove godine, kako je rekla Hlivnjak, pokazao se jakim, prevazilazeći očekivanja.

“U BiH, kao i u svim drugima zemljama zapadnog Balkana je došlo do rasta. U 2021. godini, taj rast nas je sve iznenadio i dostigao je 7,5 procenata prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS). Rast je nastavljen u prvom kvartalu (5,8 procenata) i drugom kvartalu (5,9 posto) ove godine”, dodala je Hlivnjak.

Kada se posmatra situacija u vezi potrošnje, kako je navela, to nije dugoročno održiv model za BiH jer povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost i ne može stvoriti nova radna mjesta i imati produktivniji otisak na progres jedne ekonomije. Naglasila je da je u svim zemljama regiona došlo do povećanja zaposlenosti, pa tako i u BiH.

“Ono što je problematično i što nas sve zabrinjava i u Svjetskoj banci, ali pretpostavljam i svako domaćinstvo u BiH, jeste nastavak rasta inflacije koja je uglavnom uvoznog karaktera. Trgovinski deficit se produbljuje zbog povećanog uvoza, izvoz se također povećava, ali ta dominacija uvoza je toliko značajna da je u neto iskazu trgovinski deficit ipak velik i on doprinosi povećanju deficita tekućeg računa”, dodala je Hlivnjak.

Naglasila je da će se rast nastaviti u narednom periodu i da je za 2022. očekivanje da, uslijed usporavajućih faktora rasta, bude oko četiri procenta što je, kako je rekla, svakako dobro, ali nedovoljno da bi se značajnije pokrenule jače strukturne reforme. U nakom srednjoročnom periodu se također očekuje nastavka rasta, međutim na nekim nižim osnovama koje su također podložne rizicima tako da je moguće da će doći do dalje revizije tog rasta zavisno od toga kako se rizici budu manifestovali.

“Kada je riječ o domaćim rizicima među njima je povećana politička neizvjesnost i slabo provođenje reformi, a strani rizici među ostalom se odnose na prisutnost rata u Ukrajini i geopolitičke tenzije”, navela je među ostalim Hlivnjak.

Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja Covid-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja. N1

Objava Pozitivan izgled za ekonomski rast u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Za svaku ustanovu ili objekat u kojem je uspostavljen sistem video nadzora, prema važećim zakonima, Agencija za zaštitu ličnih podataka mora donijeti ili uputiti odluku o propisivanju pravila obrade radi poštovanja prava na zaštitu privatnosti i ličnog života. nosioca podataka, kao i donijeti plan sigurnosti podataka o ličnosti kojim će se propisati tehničke i organizacione mjere za sigurnost ličnih podataka.

Svaki drugi vid video nadzora, prema tumačenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, je nezakonit, te stoga svaki građanin može pokrenuti sudski postupak. Ova agencija je u proteklih godinu dana imala više pritužbi na nezakonito snimanje, video nadzor i davanje takvih snimaka trećoj strani, piše Večernji list.

Iz izvještaja Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine vidljivo je da su se sporovi vodili protiv raznih institucija – od benzinskih pumpi, prodajnih centara, javnih ustanova, stambenih zgrada… Prema prijedlozima Agencije, u vezano za obradu ličnih podataka putem video nadzora i davanje snimaka trećoj strani, Evropski komitet za zaštitu ličnih podataka usvojio je 2019. godine smjernicu o obradi ličnih podataka putem video uređaja, s obzirom na tumačenje postojanja legitimnih interesa:

“Video nadzor je legalan ako je za to potrebno ispuniti legitimne interese kontrolora podataka ili treće strane, osim kada su ti interesi jači od interesa ili osnovnih prava i sloboda subjekta podataka. Legitimni interesi kontrolora podataka ili treća strana može biti pravni, ekonomski ili nematerijalni interes.Međutim, rukovalac podataka treba imati na umu da, ukoliko subjekt podataka uloži prigovor na video nadzor, u skladu sa članom, rukovalac podataka može vršiti video nadzor takvog subjekta podataka samo ako postoje uvjerljivi legitimni interesi koji prevazilaze interese, prava i slobode nositelja podataka, ili ako je svrha takvog video nadzora uspostavljanje, ostvarivanje ili odobrenje zakonskih zahtjeva.

Pravilnikom o bezbjednosti je također propisano da se izvan preduzeća i njegovih organizacionih jedinica video materijal može predati policijskim agencijama, tužilaštvima i sudovima, i to samo na njihov obrazloženi zahtjev. U izuzetnim slučajevima, video materijal se može dati kompanijama koje imaju ugovorne odnose sa Kompanijom, samo u vezi sa predmetom ugovora i na njihov pismeni zahtjev i ako je to u interesu kompanije i Kompanije“.

To znači, pojašnjavaju iz Agencije, da svako ko planira da postavi kamere i pohrani snimke na osnovu kojih se neko može identifikovati mora prvo utvrditi razlog za uspostavljanje video nadzora. Ovo može biti zakonska obaveza, ali u slučaju da nije, vlasnik video nadzora mora donijeti odluku kojom propisuje pravila prikupljanja i čuvanja ličnih podataka radi poštivanja prava na privatnost. Ko postavlja video-nadzor mora imati jasnu i vidljivu obavijest da je određeno područje pokriveno kamerama, piše Večernji list.

Nedavno je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Dragoljub Reljić u izjavi za agenciju Srna rekao da Agencija svakodnevno dobije desetak pritužbi građana na postavljanje video nadzora u njihovom okruženju.

“Građani nam se žale da je neko postavio video nadzor bez našeg odobrenja i odobrenja stanara u zgradi. Mi se tada obraćamo toj osobi za izjavu, da nam dostavi snimak kamere, da odgovori zašto to nije prijavila i da li slučaj ne može da se reši na osnovu dostavljene dokumentacije, naš inspektor izlazi na teren“, objasnio je Dragoljub Reljić.

Kazne se kreću od 10.000 do 100.000 KM za one koji nisu donijeli odluku sa pravilima obrade video nadzora ili nisu istakli obavijest o nadzoru na vidnom mjestu. Kazne za odgovorno lice kreću se od 500 do 10.000 KM.

Nijedan stambeni objekat, zgrada, ustanova, banka, bolnica, pošta, tržni centar, gradska uprava ne može vršiti video nadzor nad osobama ako nema vidno istaknutog obavještenja o njegovom sprovođenju.

RTV Slon/Akta.ba

Objava Ako imate nelegalni videonadzor možete dobiti kaznu od 500 do 10.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Upravljanje carinskim rizikom je od velikog značaja za sistematsku identifikaciju rizika i sprovođenje mjera potrebnih za olakšavanje trgovine, ograničavanje izloženosti riziku i poboljšanje i pojednostavljenje kontrola.

Carinske uprave iz članica CEFTA-e usaglasile su na tehničkom nivou nacrt odluke o uspostavljanju elektronskog sistema za olakšavanje zajedničkog upravljanja rizicima za međusobnu trgovinu robom. Okupili su se u Budvi, u Crnoj Gori, kako bi osigurali zajedničko razumijevanje tehničkih aspekata razmjene podataka važnih za carinsko upravljanje rizicima u regiji – saopćeno je iz GIZ-a.

U saopćenju se navodi da će implementacija odluke pomoći definiranju i primjeni regionalnog pristupa za zajedničko upravljanje rizicima. Ovakvi poboljšani sistemi upravljanja rizikom će poboljšati uočavanje visokih rizika i ubrzati carinjenje dok će se poboljšati i kvalitet carinske kontrole.

Poboljšano upravljanje rizikom zahtijeva jačanje saradnje s drugim graničnim agencijama kako bi se ubrzale granične formalnosti u korist preduzeća.

Dok carinske uprave većine članica CEFTA-e imaju određeni nivo upravljanja rizikom, druge granične agencije i dalje zaostaju u pogledu kapaciteta i dostupnih alata, što često rezultira dugim, višestrukim i uzastopnim inspekcijama – navodi se u saopćenju.

Takođe, razmjena informacija u vezi s rizikom između carinskih uprava CEFTA-e je još u veoma ranoj fazi.

Nakon usvajanja, ta odluka će otvoriti put za uspostavljanje baze podataka o carinskim nepravilnostima i prekršajima za upravljanje rizikom i razmjenu podataka CEFTA profila rizika, CEFTA brzih carinskih upozorenja i CEFTA inspekcijskih izvještaja.

Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Evropske unije i Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) provodi projekt „Podrška regionalnoj ekonomskoj integraciji“.

Projekt ima za cilj da pruži podršku CEFTA strukturama u njihovim naporima da jačaju regionalnu ekonomsku integraciju i usklađivanje sa pravnim tekovinama EU. U oblasti „Integriranog upravljanja rizikom“, projekt će pružiti podršku CEFTA strukturama za sprovođenje obaveza proisteklih iz Strategije upravljanja carinskim rizicima 2020-2024 i Mape puta Strategije.

Objava Dogovorena odluka o uspostavi elektronskog sistema za olakšavanje upravljanja carinskim rizicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.