Arhiva oznaka: srebrenik

Protiv Nebojše T. (31), Drage K. (37) iz Gradiške te Vjekoslava (42) V., Vladimira V. (38) i Igora G. (45) iz Srpca policija je podnijela izvještaje tužilaštvu zbog sumnje da su prilikom osiguranja vozila unosili neistinite podatke i izdavali polise sa popustom.

Terete ih da su počinili krivična djela povreda obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje i zloupotreba položaja odgovornog lica.

“Policijski službenici Policijske uprave Gradiška, su unazad mjesec dana, Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, podnijeli pet izvještaja protiv N.T. i D.K. obojica iz Gradiške i V.V., V.V. i I.G. svi iz Srpca, koji se sumnjiče da su tokom 2020. godine, počinili krivična djala kao odgovorna lica osiguranja”, navode iz PU Gradiška.

Kako dodaju iz policije,  osumnjičeni su to činili obavljajući poslove obaveznog osiguranja od odgovornosti za motorna vozila te su prilikom sačinjavanja polise osiguranja za vozila na osnovu prethodne polise osiguranja unosili neistinite podatke.

“Osumnjičeni su da su izdali polise osiguranja za premijerskim razredom i popustom, iako se nisu uvjerili da osiguranici ostvaruju pravo na popust premijskog razreda, kao ni u vjerodostojnost predočene prethodne polise osiguranja”, navode iz policije.

Objava Prilikom osiguranja vozila unosili neistinite podatke i izdavali polise sa popustom. pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine definisalo je listu aplikanata koji su zadovoljili propisane uslove za pružanje usluga smještaja građana uz subvenciju turističkim vaučerima, a koji bi uskoro trebali biti dostupni.

EKupon, Citydeal, te Linden – sa sjedištem u Sarajevu, zadovoljile su propisane uslove iz programa, te su adrese na kojima će građani uskoro moći pronaći turističke vaučere za odmor na teritoriji Federacije BiH.

Uvjete javnog poziva nisu zadovoljila dva aplikanta, Bi Consulting iz Sarajeva, te Brodomerkur iz Širokog Brijega.

Platforme će nuditi plaćanje karticom, u banci, na račun i na rate.

“Vaučeri će se dijeliti po sistemu ko se prvi javi i podjela će trajati dok se ne potroše 2 miliona KM“, navela je Vlada FBiH ranije.

Napominje se kako su vaučeri digitalni, te će korisnik nakon odabira paketa, platiti razliku u cijenu za taj paket.

“Sve platforme će izvještavati koliko će turističkih vaučera ostalo. Supružnici i njihova punoljetna djeca imaju pravo na po jedan vaučer, ali ih neće moći koristiti za isti turistički paket, jer nema logike da u istom periodu koriste dvije različite osobe”, navodi se u saopćenju.

Ali, moguće je spojiti da supruga dobije vaučer za paket od tri dana, koji košta minimalno 250 KM, a suprug za vaučer koji može koristiti za sljedeća tri dana u istom hotelu.

Objava Ovo su online platforme preko kojih će građani moći koristiti turističke vaučere pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo finansija je donijelo Pravilnik o dopuni pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak kojim se uređuje izuzimanje od obaveze plaćanja poreza na dohodak jednokratnih pomoći iz Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena koju je Vlada Federacije BiH donijela na sjednici održanoj 7. jula ove godine. 

Uredbom je propisano da poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći zaposleniku, isključivo na njegov transakcijski račun, u visini do 1.080 KM do 31. decembra ove godine. Navedena pomoć, isplaćena pod uvjetima utvrđenim Uredbom, ne smatra se platom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu, te ne podliježe obračunu plaćanja poreza i doprinosa.

– Pored toga, ovim pravilnikom se propisuje porezno rasterećenje ograničenog trajanja za obrtnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, tako što se umanjuju propisani mjesečni paušalni iznosi poreza na dohodak za 50 posto do 31. decembra ove godine – saopćeno je iz Federalnog ministarstva finansija.

Objava IZMIJENJEN PRAVILNIK: Poslodavci oslobođeni poreza pri uplati jednokratne pomoći zaposlenicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svjetska banka (WB) u idućih pet godina stavit će na raspolaganje Bosni i Hercegovini 750 miliona dolara kroz zajmove namijenjene provedbi reformi i oporavku od posljedica pandemije prouzročene koronavirusom, potvrdili su u srijedu iz ove financijske organizacije. 

Takvu odluku donio je odbor izvršnih direktora WB usvojivši okvir za partnerstva s BiH u razdoblju od 2022. do 2026. koji predviđa potporu održivom oporavku od uticaja pandemije, kao i reforme potrebne za otvaranje novih radnih mjesta te inkluzivnu i zelenu ekonomiju. Odobravanje zajmova provodit će se temeljem procjena o potrebama zemlje, ali će ovisiti i o napretku u provedbi reformi.

“Nestabilno regionalno i globalno okruženje zahtijeva reforme i institucionalne promjene, koje će gospodarstvo Bosne i Hercegovine učiniti otpornijom na unutarnje i vanjske šokove”, stoji u saopštenju dostavljenom medijima. Iz Svjetske su banke pojasnili kako su rezervirana sredstva predviđena za povećanje inkluzivnog zapošljavanja u privatnom sektoru, poboljšanje pružanja usluga, kao i pružanje pomoći BiH u cilju povećanja otpornosti na klimatske promjene.

Ovaj okvir uključuje i zajedničku temu rodnih pitanja, odnosno otklanjanje strukturnih zapreka koje ograničavaju ekonomske prilike za žene i druge ugrožene skupine.

BiH trenutačno koristi sredstva Svjetske banke u iznosu od oko 551 milion dolara.

Objava Svjetska Banka će Bosni i Hercegovini pozajmiti još 750 miliona dolara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata je zabilježeno 439 novih slučajeva koronavirusa.

Testirane su ukupno 1323 osobe, što znači da je, u prosjeku, svaka treća osoba zaražena novim koronavirusom.

Preminula je jedna osoba.

FBiH

U protekla 24h, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljen je ukupno 1.041 uzorak, od čega su 274 pozitivna na SARS-CoV-2.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom.

Do sada je testirano ukupno 1.292.155 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 253.728 osoba. U protekla 24h, u Federaciji BiH nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda.

Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 8.892. 

RS

U posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo RS, Univerzitetskom kliničkom centru RS, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Luka u Doboju izvršeno je testiranje 242 laboratorijska uzorka, a novi koronavirus (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 141 osobe.

Radi se o 66 muškaraca i 75 žena, od kojih je 19 mlađe, 87 srednje i 35 osoba starije životne dobi.

Prema mjestu prebivališta 90 osoba je iz Banjaluke, 18 iz Bijeljine, šest iz Foče, četiri iz Gradiške, po tri iz Višegrada, Laktaša i Modriče, po dvije iz Zvornika, Istočnog Novog Sarajeva, Rudog i Šekovića i po jedna osoba je iz Bratunca, Broda, Istočne Ilidže, Prnjavora, Sokoca i Ugljevika.

U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo RS prijavljen je jedan smrtni slučaj. Radi se o muškoj osobi srednje životne dobi iz Banjaluke.

Do sada je u RS-u potvrđeno 113.529 slučajeva koronavirusa, a preminulo je ukupno 6.397 osoba kod kojih je potvrđen test na koronavirus.
U RS, testirana je ukupno 429.431 osoba.

Ukupan broj hospitalizovanih u RS-u je 66, u Univerzitetskom kliničkom centru RS 35, a u ostalim bolnicama 31. Na respiratoru je jedna osoba.

Brčko

U Brčko Distriktu danas je, od testiranih 40 osoba, njih 24 bilo pozitivno na koronavirus.

Srećom, nije bilo preminulih.

U bolnici u Distriktu pet osoba je smješteno zbog posljedica infekcije COVID-19. Od tog broja, dvije osobe su mlađe životne dobi, dok je troje starije. 

Jedna osoba u bolnici je u teškom stanju.

Objava Zaraza ponovo prijeti: Za 24 sata više od 400 novih slučajeva COVID-a u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prodaja stanova u izgradnji i korištenje novca kupaca za izvođenje radova, prije rješavanja papirologije i vlasništva na parcelama, postali su stvar prošlosti u Sloveniji koja je jednim zakonom zaustavila “lov u mutnom” investitora i stala u kraj izgradnji objekata sumnjivog kvaliteta, preskupih kvadrata i problema sa uknjižavanjem zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

Slovenci su svojim zakonom o stanogradnji u potpunosti zaustavili praksu i dalje snažno ukorijenjenu i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH da se od kupca zahtijeva plaćanje kompletne cijene stana prije nego što je bager zabio kašiku u zemlju za kopanje temelja nove zgrade, dok se zemljište i izvođenje radova rješava kroz kompenzacije u stanovima i poslovnim prostorima.

Slovenci više ne dopuštaju da njihov građanin plaća rate kredita i čeka, moleći se bogu da investitor završi zgradu sa probijanjem roka od samo pola godine, a strepeći od lošeg kvaliteta, pa i gašenja građevinskog preduzeća i obustavljanja gradnje na pola puta, što smo mnogo puta vidjeli u ne tako dalekoj prošlosti.

Kako je za portal CAPITAL ispričao banjalučki, a sada i ljubljanski investitor Sladomir Đurić, situacija u ovoj zemlji u oblasti stanogradnje bitno se promijenila kada su Slovenci odlučili da na prvo mjesto stave građanina i kupca i osiguraju mu da će, čak i kada kupuje stan u izgradnji, dobiti ono što je platio i onog kvaliteta koji je propisan.

Kupac nije investitor

Umjesto da kupac zauzima mjesto investitora i svoj novac daje za izgradnju, kaže on, Slovenci zahtijevaju da onaj ko gradi zgradu, mora obezbjediti kompletan iznos i biti vlasnik zemljišta, bilo da ima svoja sredstva ili bankarsku garanciju.

Zato se dešavalo, kaže on, da su se pojedini investitori zaglavljivali na pola puta i da su građani ostajali bez stanova i sredstava i u BiH i Sloveniji. Đurić kaže da su tamo, čim su prepoznali problem, preduzeli ozbiljne mjere da se spriječe zloupotrebe.

Sada je, priča on, u potpunosti eliminisan svaki rizik za kupca i teret izgradnje i njenog kvaliteta pada na investitora, čim se obezbjeđuje da kupac prvo pogleda šta kupuje, a onda to i plati, te se pod kontrolom drže cijene kvadrata, što se u BiH potpuno otelo kontroli.

“Kupac daje kaparu, ali samo deset odsto i taj novac ide na poseban račun, te se ne smije koristiti sve dok objekat ne bude useljiv i dok ne dobije upotrebnu dozvolu. Investitor obezbjeđuje kompletnu finansijsku konstrukciju i osigurava izgradnju u svojoj režiji. U Sloveniji je ranije bilo slično kao što je i danas kod nas. Moglo se uzeti zemljište, a da se neki budući stan dodijeli vlasniku umjesto plaćanja. Kompenzacijom se zatvori izvođenje završnih radova radova, a od kupaca uzme novac i finansira izgradnja. To ovdje više nije moguće, mora se završiti sve prije nego što se stanovi naplate od kupaca”, objašnjava Đurić.

On priča da je Slovenija prepoznala problem građana i odmah aktivirala sve svoje kapacitete da riješi problem neuređenog tržišta stanogradnje, što bi mogla i BiH, odnosno Republika Srpska, samo kada bi htjela.

“Ako država ima volju, ona može da donese ovakav zakon, sve može da se završi za tri mjeseca, što se vidjelo na primjeru Zakona o igrama na sreću. Pokrene se hitna procedura, završe ga i sprovedu u najkraćem roku. Tamo kada se problem prepozna, na njemu se odmah radi. Ja sam izgradio osam objekata tamo, prošao sve procedure i može se raditi i graditi bez problema. Tamo se radi po zakonu, niko vas ne pita ni ko ste ni šta ste, imate odgovarajući poslovni ambijent u kojem su postavljena pravila. Ako ih poštujete, možete normalno da radite”, kaže on.

Haotična gradnja je problem i za kupca i za graditelja

Predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike Srpske Savo Erić oduševio se idejnim rješenjima slovenačkog zakona i rekao da će ga proučiti, jer nesumnjivo uvodi, prijeko potreban, red na tržište.

“Ovo je dobro rješenje jer bi se tako izbjegle razne nezakonitosti, od odugovlačenja do situacije da neko proda isti stan dva puta, od onoga da ljudi ne mogu da uđu u stan do lošeg kvaliteta izgradnje. Što se mene tiče, ja ovo podržavam, volio bih da ovo dođe kod nas i da se sve uozbilji. Postoje i drugi problemi, na primjer kada se kupuje lokacija, pa se stavi zgrada pod hipoteku, a onda neko kupi stan i ne može da stavi hipoteku niti može da ga proda”, kaže Erić.

On ističee da nama treba promjena i da se mora zaštititi kupac jer postoji mnogo neozbiljnih graditelja. Istovremeno, postoji i dosta kupaca koji se muče sa kreditima i avansima, koji odustaju od kupovine jer ne mogu dobiti kredit, što često završi u dugotrajnim sudskim procesima. Postoji mnogo problematičnih situacija.

“Kod nas se čovjek uselio sa majkom u stan nakon potpisanog ugovora, a prije tehničkog prijema zgrade, nije platio ništa za stan, rekao je da diže kredit i mi sada ne možemo da ga iselimo. Postoje i druge priče, da su investitori nestali, nisu imali bankarsku garanciju ili su napola stali, uzeli dovoljno para od kupaca i pobjegli. Dešava se da nam se pojave investitori koji nemaju nikakav portfelj niti bankarsku garanciju, jer mu niko ne traži, on nađe podizvođače koje izvara i ostavi na cjedilu. Ne plati ih  redovno ili ostane dužan, oni onda ne urade kako treba i neće da poprave greške i to nema kraj”, kaže Erić.

I on vjeruje da bi država, da želi, mogla da napravi sve što je potrebno da bi se zaštitili i kupci i investitori. Na primjeru inflacije i poskupljenja, Erić pokazuje do koje mjere su naše vlasti nezainteresovane za spostveni narod.

Da mi to prepišemo?

“Države u okruženju su odmah krenule u pomoć građanima, kod nas se po tom pitanju ništa nije uradilo. Cijene kvadrata su bezobrazne, a tu imamo i problem sa ponudom i potražnjom. Ne znam kako je došlo do tolikog poskupljenja i zašto se to dozvolilo. Nekada su i ljudi na minimalcu mogli platiti kvadrat stana na kredit, danas, kada je minimalac 650 KM, a cijena kvadrata 3.500 KM, to je postalo nemoguće“, kaže Erić.

Predsjednica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić ocjenjuje da je neuređenost u oblasti stanogradnje stvarnost svih država bivše Jugoslavije, osim Slovenije koja je jednim zakonom osigurala maksimalnu zaštitu svojim građanima.

“Tako nešto kod nas bi donijelo niže cijene i bolji kvalitet kvadrata, a bolje bi se kontrolisali investitori. Evo prilike da mi nešto korisno prepišemo od njih”, kaže ona.

Na pitanje ko bi mogao biti inicijator tih izmjena, ona kaže da se građevinske firme lako dogovore i da će taj lobi sigurno biti protiv usvajanja ovakvog rješenje.

“Veća je ponuda stanova nego potražnja, a oni se dovijaju pa nude nešto jeftinije kvadrate, nakon čega gradnja traje godinama i rijetko kada se ispoštuju rokovi ili kvalitet. Kupci stanova daju novac i pretvaraju se u investitore. Svi mi koji smo investitori novca u zgrade i stanove mogli bismo onda biti i inicijatori da se takvo rješenje usvoji”, kaže Marićka.

Ona priča da se bankarska garancija od investitora danas ne traži, što je apsurdno, jer u stanove ulažu kupci koji preuzimaju ulogu investitora, te podižu kredite i zadužuju se, otplaćuju rate, a da pri tome nemaju nikakve garancije da će objekti biti izgrađeni i da će imati onaj kvalitet naveden u ugovoru.

“To je dobro rješenje i nadam se da ćemo ga i mi uskoro usvojiti. Kod nas postoji i Zakon o socijalnom stanovanju koji bi mogao da riješi problem onih koji ne mogu da kupe stanove po tržišnim cijenama, ali građani ne traže takve stanove niti se lobira za njih, uglavnom ni ne znaju da je to moguće kod nas. Kod nas je uvriježeno mišljenje da moramo robovati kreditima, da jedino tako možemo da živimo. Da plaćamo kvadrat stana 3.000-4.000 maraka dok je minimalac 650 maraka”, kaže Marićka.

CAPITAL.BA

Objava Evo kako FBiH i RS mogu zaustavili prevare i bahate građevinarce… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, admiral Rob Bauer, započeo je sinocć posjetu BiH, a danas se sastao i sa komandantom Zajednickog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine Senadom Mašovićem.

Nakon sastanka istakli su važnost dalje saradnje BiH i NATO-a i punopravno članstvo kada za to dođe vrijeme. Mašović je istakao da je saradnja sa NATO-om na visokom nivou i da  BiH pripada ovom savezu

“Radili smo zajedno u više aspekata. Posjeta je značajna  jer dolazi nakon summita NATO-a u Madridu gdje je izražena jasna podrška BiH. Svjedoci smo da je sigurnosna situacija narušena agresijom Rusije na Ukrajinu. Bitno je da imamo jasnu percepciju buducnosti BiH ka NATO-u.” kaže Mašović.

Mašović se nada da će svi u BiH shvatiti gdje pripadamo. Pomoc nocem za potrebe Oruzanih snaga.

“Vjerujem da će BiH prije ili kasnije pristupiti NATO-u. To je potreba ako želimo mir i ekonomska perspektiva. Ovim se otvara potpuno drugačija mogućnost da građani rade i žive sigurno u BiH“- dodaje Mašović.

Admiral Bauer ističe kako hecglobalna sigurnost ugrožena ruskom agresijom na Ukrajinu gdje se pokušava uništiti snaga zakona upotrebim sile.

“Rat u Ukrajini ima ozbiljne posljedice na svijet, uključujući i Zapadni Balkan. Ta prijetnja po sigurnost ogleda se u terorizmu, hibernetičkom ratovanju, na te prijetnje mislim.”-kaže Bauer.

Bauer kaže kako je na NATO summitu u Madridu dogovoreno da se pojača politička i vojna podrška saveznicima, ali i partnerima.

“Interes cijelog svijeta je da Zapadni Balkan bude miran, siguran. Ja vjerujem da će se u novembru naći rješenja za BiH kako će ta podrška teći.“-kaže Bauer

Na pitanje novinara da prokomentariše to što u BiH ne postoji saglasnost za pridruživanje NATO-u, Bauer kaže sa BiH ima akcioni plan koji je na snazi

“NATO će nastaviti da pruža podršku reformi koje su usvojene u NiH. Biće paket pomoći oružanim snagama kroz vojnu opremu, ali ne i oružje, što NATO ne radi. To može samo da se desi ako pojedinačne članice imaju bilateralni sporazum sa BiH. Vode se razgovori kako ćemo pomoći BiH. Ta pomoć se ogleda u izgradnji infrastruktura, institucija i sl.” Kaže Bauer

On će se tokom dana sastati i sa predajedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i članom Predsjedništva Željkom Komšićem. Razgovaraće i sa ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem, a održaće i predavanja na Fakultetu pokitičkih nauka u Sarajevu. Bauer će tokom dana biti i u Butmiru, razgovarati sa članovima misije “Altea” u BiH.

N1

Objava Bauer: Interes cijelog svijeta je da Zapadni Balkan bude miran pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kolona s posmrtnim ostacima 16 žrtava zločina na području Prijedora ispraćena je iz Identifikacionog centra Šejkovača kod Sanskog Mosta, u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).

Tabute sa nekompletnim posmrtnim ostacima žrtava na rukama do kamiona prenijeli su članovi porodica ubijenih. U tišini su se u hali Identifikacionog centra oprostili od najmilijih koji će 30 godina nakon zločina konačno pronaći smiraj. Sutra će biti ukopani nakon šehidske dženaze u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora.

Ibrahim Kahrimanović, član Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula, Dana sjećanja i dženaze za žrtve Prijedora i doline Sane, podsjetio je da će ove godine biti ukopano 16 osoba.

– Danas ćemo ih odvesti u Kozarac gdje ćemo sutra u 12, odnosno 13 sati klanjati dženazu i ispratiti na konačan smiraj tih 16 šehida. U Prijedoru je ubijeno oko 3.150 osoba, tragamo za još oko 600 osoba – izjavio je Kahrimanović.

Na tragu još jedne ili dvije grobnice

Prema njegovim riječima, na tragu su da pronađu još jednu ili dvije grobnice.

– Godinama smo tražili pa pronašli Tomašicu – rekao je Kahrimanović.

Kolona s posmrtnim ostacima žrtava će iz Šejkovače proći kroz Sanski Most, potom Ključ pa preko Bosanskog Petrovca kroz Bihać, zatim će stići u Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Bosanski Novi, potom Prijedor i konačno je planirano da stigne u Kamičane u 20 sati.

Kolektivna dženaza će se obaviti sutra, 20. jula.

– Poruka je da građani Bosne i Hercegovine, nebitno koje vjere i nacije, vide šta se desilo. Kada vide taj kamion sa bosanskom zastavom, kolonu familija koje prate svoje šehide, prisjete 1992. godine – dodao je Kahrimanović.

Beisa Šupuk je iz Šejkovače ispratila zeta Seada Avdića.

– Ubijen je u 37. godini na Korićanskim stijenama. Živio je i radio u Prijedoru. Iza njega su ostale supruga, koja je bila trudna i kćerka od šest godina. Sve kosti nisu odmah pronađene. Čekali smo nekoliko godina da se pronađe još kostiju – ispričala je Šupuk.

Odveden od kuće kao civil

Kako je kazala, bio je mašinski inženjer.

– Odveden je od kuće kao civil. Odveden je u logor Trnopolje gdje je bila cijela familija. Njegova supruga je rodila sina nakon njegove smrti – dodala je Šupuk.

U Prijedoru je ’90-ih godina ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 620 žrtava još se traga.

Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice (primarne i sekundarne) na području deset općina i tri države – Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

Avaz

Objava Iz Šejkovače ispraćena kolona s posmrtnim ostacima 16 žrtava zločina u Prijedoru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U skladu s Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Opće izbore 2022. godine, koji će biti održani u nedjelju 2. oktobra 2022. godine, rok za podnošenje prijava za glasanje izvan Bosne i Hercegovine ističe u ponoć 19. jula.

– Više informacija o kompletnom procesu imaćemo nakon što službe dostave sve podatke – kazala je za Fenu glasnogovornica Centralne izborne komisije BiH Maksida Pirić.

Prijave birača za glasanje izvan BiH Centralna izborna komisija BiH prima neprekidno od početka primjene aplikacije i do sada je nalog elektronski otvorilo 77.773 osoba, od čega je kod 12.372 naloga unos podataka u toku i svi oni imaju rok do 19. jula 2022. godine da završe unos traženih podataka i dokumenata, jer u suprotnom oni nisu završili postupak prijave i takve prijave neće biti razmatrane – saopćeno je juče iz CIK-a BiH.

U saopćenju se navodi da je obrađeno 52.429 prijava, od čega 46.394 prijave ispunjavaju propisane uvjete dok za sada ne ispunjava uvjete 6.035 prijava, a na obradu čekaju 13.972 prijave.

Osobe čija prijava ne ispunjava uvjete Centralna izborna komisija BiH je već dva puta obavijestila putem maila da otklone nedostatke i to trebaju uraditi do 19. jula 2022. godine do ponoći.

Osobama čije prijave će tek biti obrađene i koje budu imale nedostataka, Centralna izborna komisija BiH će slati obavijesti da u ostavljenom roku (koji može biti i iza 19. jula) otklone nedostatke.

Prijave za glasanje izvan BiH se dostavljaju samo elektronski putem portala e-Izbori dostupnom na web stranici Centralne izborne komisije BiH ili putem telefaksa na slјedeće brojeve:  +387 33/251-333 i +387/33 251-334.

Sve informacije u vezi s glasanjem izvan BiH dostupne su na službenoj internet stranici Centralne izborne komisije BiH  www.izbori.ba ili putem  Info-linije +387 33/251-331 i +387/33 251-332  ili elektronskim putem na e-mail: [email protected] .Korisnici portala e-Izbori se za tehničku podršku pristupa portalu mogu obratiti na e-mail adresu  [email protected] – navode iz CIK-BiH.

RTV Slon/Fena

Objava Pirić: U ponoć ističe rok za podnošenje prijava za glasanje izvan BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rudari Rudnika mrkog uglja Zenica stupili su u generalni štrajk.

Oko 960 rudara RMU Zenica stupilo je u generalni strajk, zbog neisplaćenih plata i doprinosa, nepoštivanja kolektivnog ugovora.

Rudari u Staru jamu i Raspotočje dolaze samo na redovne prozivke i vraćaju se kući.

Iz Sindikata RMU Zenica koji je dio koncerna Javnog preduzeća Elektropvrivrede BiH su istakli kako se rudari neće vratiti na posao dok im se ne ispune zahtjevi, a najavili su i radikalnije mjere.

N1

Objava Rudari (ne)sretno: U RMU Zenica stupili u štrajk pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Optuženi se tereti da je počinio kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Andrije Bjelošević, rođenog 1954. godine u Derventi.

Optuženi se tereti da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, u svojstvu načelnika CSB Doboj, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata, čije odredbe štite žene protiv svakog napada na njihovu čast i dostojanstvo, a naročito od silovanja i seksualnog zlostavljanja.

On je optužen da je tokom 1992. i 1993. godine u više navrata, naoružan dolazio u ugostiteljski objekat na području Dervente, gdje se nalazilo više zatočenih žena na prinudnom radu, te je u najmanje četiri navrata, pod prijetnjom sile i prinude, počinio silovanje i seksualno zlostavljanje žene bošnjačke nacionalnosti, što je kod navedene žrtve prouzročilo teške tjelesne i duševne ozlijede i posljedice, koje su prouzročile trajna oštećenja zdravlja oštećene.

Optuženi se tereti da je počinio kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Navode optužnice tužiteljstvo će dokazivati izvođenjem 10 svjedoka i stručnih vještaka, od kojih četiri svjedoka pod mjerama zaštite, kako bi se zaštitio dignitet i dostojanstvo oštećenih u ovom predmetu, te prilaganjem oko 30 dokaznih materijala.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH, koji ju je potvrdio – saopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Objava Ratni načelnik CSB Doboj optužen za višestruko silovanje zatočenih žena pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iako su zvaničnici u Bosni i Hercegovini još u februaru govorili da je dogovor u vezi sa trasom auto-puta Sarajevo – Beograd, a koja prolazi kroz Brčko, blizu, do danas taj dogovor nije postignut, mada se u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH nadaju da će se to desiti u narednih deset dana.

“Očekujem da u narednih deset dana ‘Autoputevi RS’ i ‘Autoceste FBiH’ dođu sa usaglašenom trasom kroz Brčko distrikt, a koja se odnosi na povezivanje Banjaluka – Brčko – Bijeljina – Rača – Beograd, što je dio auto-puta koji ide praktično od granice Hrvatske preko Brčkog i Tuzle na koridoru 5c i povezuje se s auto-putem od Sarajeva do Beograda”, rekao je za “Nezavisne novine” Vojin Mitrović, ministar transporta i komunikacija BiH.

On je rekao da je zadatak javnih preduzeća “Autoceste FBiH” i “Autoputevi RS” da obave konsultacije i dogovore usaglašavanje sa vlastima Brčko distrikta, istovremeno naglašavajući da jedan krak auto-puta ide od istoka prema zapadu i vezan je za Republiku Srpsku, a drugi koji ide od sjevera prema jugu bi se odnosio na FBiH.

Inače, priča o auto-putu od Sarajeva do Beograda traje unazad četiri godine, međutim, do danas nije definisana ni zvanična trasa tog projekta. Konkretno, kada je riječ o distriktu Brčko, planirano je bilo da trasu kroz distrikt definiše Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta, koji je još ranije vlastima dostavio nekoliko varijanti trase od kojih je jedna bila duga 31 kilometar, dok su druge trase bile mnogo duže, oko pedesetak kilometara. U nekoliko navrata zvaničnici Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčkog pokušavali su dogovoriti trasu budućeg auto-puta kroz taj grad, međutim do danas taj posao nije završen iako je u februaru ove godine istaknuto da će to biti završeno za 15 dana.

I dok Brčko još ne može dogovoriti kuda će ići ta trasa, radovi na auto-putu od Rače do Bijeljine samo što nisu počeli s obzirom na to da je već izabran izvođač radova koji će graditi taj projekat vrijedan 258,1 milion KM. Ova dionica auto-puta duga je 20 kilometara i povezivaće Bijeljinu, odnosno Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu sa Srbijom, koja već gradi auto-put od Kuzmina do Rače, a most preko rijeke Save koji će spajati dva auto-puta praktično je završen. Rok za izgradnju dionice od Rače do Bijeljine je tri godine.

“U posljednje vrijeme nije bilo razgovora u vezi sa trasom kroz Brčko distrikt. Mi još imamo važeći prostorni plan koji je definisao da trasom sadašnje obilaznice ide auto-put i prema tome u nedostatku drugačijeg političkog dogovora mi smatramo da je ta dionica utvrđena i da je treba položiti neposredno uz trasu obilaznice”, rekao je za “Nezavisne novine” Siniša Milić, predsjednik Skupštine Brčko distrikta.

Podsjećanja radi, priču o gradnji auto-puta i povezivanju Beograda i Sarajeva plasirala je Turska, gdje su članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić sa Redžepom Tajipom Erdoanom popisali Sporazum o izgradnji auto-puta.

“Očekivanja s naše strane vezana su za podršku u izgradnji auto-puta Sarajevo – Beograd. Ko god je sumnjao u to dana, sada treba da bude siguran da će taj projekat biti realizovan”, rekao je Dodik u martu 2021. godine nakon potpisivanja sporazuma.

Godinu i po prije potpisivanja ovog sporazuma polaganjem kamena temeljca ozvaničen je početak radova na tom projektu, međutim, kako stvari sada stoje, sve što će u skorijoj budućnosti biti izgrađeno je dio auto-puta od Rače do Bijeljine.

Planom za izgradnju auto-puta Beograd – Sarajevo predviđena je izgradnja trase brze ceste od Sarajeva preko Pala i Višegrada do granice sa Srbijom, te izgradnja auto-puta od Sarajeva preko Zenice, Tuzle, Brčkog i Bijeljine do granice BiH sa Srbijom na Rači, gdje se već gradi most.

Ono što je još nepoznanica, a što je u suštini i najvažnije jeste finansiranje samog projekta s obzirom na to da je prvobitno planirano da taj projekat finansira Turska, međutim sam Mitrović u jednom trenutku rekao je da postoji mogućnost i da taj projekat finansira jedna ruska državna agencija, od čega, barem zasad, s obzirom na dešavanja u Ukrajini, neće biti ništa.

NEZAVISNE

Objava Trasa kroz Brčko još nepoznanica, dogovor moguć do kraja mjeseca pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Temperature će ove sedmice biti u porastu. Od sredine sedmice uz novi toplotni val ove godine, dani bi mogli biti teže podnošljivi

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) objavio je vremensku prognozu za naredne dvije sedmice. Kako se vidi, za vikend nam stižu temperature do 42 stepena.

Na prostoru Bosne i Hercegovine, prema trenutno raspoloživim sinoptičkim kartama, do kraja mjeseca preovladavat će sunčano i suho vrijeme uz veoma malu oblačnost i visoke temperature zraka.

Temperature će ove sedmice biti u porastu. Od sredine sedmice uz novi toplotni val ove godine, dani bi mogli biti teže podnošljivi.

Vrhunac toplinskog vala očekuje se za dane vikenda. Izraženije vrijednosti temperatura prognoziraju se na jugu Hercegovine, a u centralnim područjima Bosne uz nešto niže dnevne temperature izvjesna je do petka svježina u jutarnjim satima.

Minimalne jutarnje temperature zraka varirat će od 15 do 22 celzija u Bosni, na jugu zemlje do 26. Najviše dnevne temperature između 32 i 39, na jugu zemlje do 42 stepena.

Visoke temperature i visok indeks UV zračenja može štetno djelovati na zdravlje stanovništva. Također, visoke temperature, suh zrak i mala vlažnost pogodavat će nastanku požara.

Preporuka za javnost je da se redovno prate obavještenja i upozorenja (Meteoalarm) Federalnog hidrometeorološkog zavoda i drugih nadležnih institucija i da se pridržava datih uputa.

Objava Objavljena dugoročna prognoza: U BiH će temperature skočiti do 42 stepena! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iako je od posljednjeg popisa stanovništva u BiH prošlo devet godina, ne nazire se kada će biti održan novi, a prema riječima demografa, to se neće dogoditi ni 2023. godine.

Nadležni u BiH pozivaju se na donošenje novog Zakona o popisu stanovništva i poručuju da sprovođenje popisa zavisi od državnih tijela i stabilne društvene situacije.

Prema popisu iz 2013. godine, u BiH je živjelo 3.531.159 građana. Devet godina kasnije ne postoji tačna evidencija koliko BiH ima stanovnika, ali iz Agencije za statistiku BiH za “Nezavisne novine” su kazali da je prema preliminarnim procjenama taj broj na početku 2021. godine iznosio 3,46 miliona, što znači da je BiH od 2013. godine ostala bez oko 100.000 stanovnika.

Na pitanje kada će biti održan naredni popis i da li se o tom pitanju razgovaralo na državnom nivou, iz Agenciju za statistiku BiH za “Nezavisne novine” odgovaraju da su u saradnji sa Republičkim zavodom za statistiku RS i Federalnim zavodom za statistiku preduzeli određene aktivnosti u vezi sa narednim popisom stanovništva. Prije svega, navode, to se odnosi na novi Zakon o popisu stanovništva, koji bi trebalo da bude u skladu sa zakonodavstvom EU i međunarodnim preporukama.

“Samo održavanje popisa stanovništva prvenstveno je stvar odluka državnih tijela, budući da se ova aktivnost treba realizirati u suradnji s većim brojem institucija, a prema međunarodnim preporukama za održavanje popisa stanovništva potrebna je stabilna društvena situacija”, poručili su iz Agencije za statistiku BiH.

Naglašavaju da će Agencija u pogledu vremena sprovođenja novog popisa stanovništva postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH, koji kaže:

“Kada državni organi ocijene da je to potrebno, Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 Sporazuma”, rečeno je iz Agencije za statistiku BiH.

I preliminarne procjene o broju stanovništva u Srpskoj, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, odnose se na 2021. godinu i govore da u Srpskoj živi 1.128.309 stanovnika, što je, zanimljivo, takođe za 100.000 stanovnika manje u odnosu na 2013. godinu, kada su, prema popisu, u Srpskoj živjela 1.228.423 stanovnika.

Procjene nadležnih nisu tačne, smatra demograf Aleksandar Čavić.

Ističe da su podaci prije svega bazirani na prirodnom kretanju stanovništva, a da agencije nemaju tačne podatke o spoljnim migracijama stanovništva.

“Taj gubitak od 100.000 stanovnika odnosi se samo na gubitak usljed prirodnog priraštaja. Oni apstrakuju od spoljnih migracija iz razloga što su podatke o spoljnim migracijama dobijali samo na osnovu odjave prebivališta iz MUP-a, a obuhvat lica koja su napustila BiH i ujedno odjavila prebivalište je bio manji od pet odsto i iz tog razloga se taj podatak ne može uzeti kao relevantan”, pojašnjava Čavić za “Nezavisne novine”.

Tvrdi da je situacija mnogo gora…

“Ako bismo uključili podatke o spoljnim migracijama, taj broj bi sigurno bio 350.000-400.000, pa i više u pogledu gubitka stanovništva”, navodi Čavić.

On je ubijeđen da novi popis stanovništva u BiH neće biti održan ni 2023. godine.

“Njegovo održavanje samo radi održavanja nije rješenje”, kaže Čavić.

Dodaje da je i prethodni popis doveo do brojnih razmirica po pitanju popisivanja osoba koje nisu uobičajeno stanovništvo BiH, a na čijem popisu je, kako tvrdi, insistirala bošnjačka stana, što je rezultiralo nerealnim brojem stanovnika.

“Oni insistiraju da se stanovništvo koje predstavlja uobičajeno stanovništvo Austrije, Njemačke, Danske, Švedske, Norveške ili drugih država kroz određene izbjegavanje logičkih kontrola ipak uvrsti kao stanovništvo BiH”, pojašnjava Čavić i poručuje da je rješenje formiranje registra koji bi sadržao podregistar stanovništva i podregistar iseljenika i dijaspore koji bi bio objedinjen u skladu s Ustavom BiH.

“Svaki stanovnik koji se rodi upisuje se u registar, a onaj ko premine se briše. Svaki doseljenik se dodaje, a svaki iseljenik se briše. S obzirom na to da mi imamo biometrijsku evidenciju ko ulazi, a ko izlazi iz države, ukoliko vidimo da se iseljenik u toku godine pretežno zadržao van zemlje, njegovi podaci bi se privremeno prebacivali iz jednog podregistra u drugi i u svakom trenutku bismo imali podatke o trenutnoj populaciji”, zaključio je Čavić za “Nezavisne novine”.

Objava Ništa od popisa u BiH ni 2023 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ekipa Bosne i Hercegovine napravila je historijski uspjeh na 63. međunarodnoj matematičkoj olimpijadi u Oslu, osvojivši tri srebrne, dvije bronzane medalje, te jednu počasnu pohvalu.

Srebra su osvojili: Benjamin Mujkić, Jovan Vuković i Boris Stanković, bronze Marko Dimitrić i Haris Imamović, a počasnu pohvalu Emira Ibrahimović.

“Čestitamo Udruženju matematičara Kantona Sarajevo za predan rad na putu do ovog uspjeha. Privilegija je biti im podrška. Čestitamo roditeljima, porodicama i nastavnicima, školama i školskim drugarima ovih vrijednih učenika”, rekla je ministrica za odgoj i obrazovanje KS Naida Hota-Muminović. Inače, matematičari BiH ove godine oborili su mnoge rekorde.

Nikada ni u jednoj godini naša ekipa nije osvojila više od jedne srebrne medalje. U dosadašnjih 29 učešća osvojeno je ukupno šest srebrnih medalja, a ove godine čak tri.

Oboren je rekord od 103 boda iz 2018. godine, te je postavljen novi od čak 154 boda. BiH je osvojila 36. mjesto u konkurenciji od 104 države, što je najbolji plasman u posljednih 20 godina. U ekipnom plasmanu odmah ispred BiH je Hrvatska sa 157 bodova, dok je Srbija ostala iza sa 153 boda.

Iza su ostale zemlje poput Švicarske, Argentine, Danske, Austrije, Portugala, Španije, Češke, Švedske, Norveške – saopćeno je iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo.

Objava Oslo: Historijski uspjeh Bh. matematičara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.