Arhiva oznaka: srebrenik

Liječenje kanabisom u BiH i dalje se smatra krivičnim djelom, a put do legalizacije ove supstance u našoj zemlji najviše koče procedure vlasti na državnom nivou.

Član Zastupničkog doma Parlamenta BiH Saša Magazinović aktivno se bori za legalizaciju ove biljke, a sada je još jednom pozvao vlasti da poduzmu konkretne korake.

Naime, akcija “Meta” koju je početkom ovog mjeseca sprovelo Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona ponovo je nametnulo pitanje legalizacije ulja kanabisa u medicinske svrhe i vratilo svu pozornost na upravo ovaj slučaj koji je odavno u procesu.

Kako je Magazinović podjelio na svom Twitteru, rješenje o nominiranju člana komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga je od januara pred Vijećem ministara.

Vijeće ministara još uvijek nije potvrdilo ovo imenovanje i iz tog razloga komisija ne može započeti legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe.

Tokom prethodne godine, Magazinović je razgovarao sa predsjedavajućim Vijeća ministara Zoran Tegeltijom koji je dao podršku za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Tegeltija je dao obećanje da će Vijeće ministara izvršiti imenovanje člana Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, međutim od tada nema pozitivnog napretka.

Podsjećamo, priča o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe u BiH traje već sedam godina. Od tada, UN je donio jasnu odluku kojom kanabis više ne klasificira kao “opasnu drogu”, međutim ovaj slučaj u našoj državi nije naišao na razumijevanje i nije ostvario pomak.

Odluku UN-a, ali i Svjetske zdravstvene organizacije, koja je uvrstila kanabis kao sredstvo u medicini kojim se ljudi mogu liječiti i sebi pomagati, nadležni u našoj zemlji još nisu prihvatili kao alarm za ubrzavanje procesa legalizacije kanabisa u medicinske svrhe.

Klix

Objava Ko usporava legalizaciju kanabisovog ulja? Bitka koja traje sedam godina pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić sa saradnicima primio je danas, 20. aprila 2022, predstavnike kompanija turske odbrambene industrije Roketsan, STM i Havelsan.

Cilj posjete je bio da predstavnici odbrambene industrije Republike Turske steknu uvid i procijene stanje i potrebe OS BiH, u kontekstu potpisivanja Sporazuma o vojno-finansijskoj saradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske, a imajući u vidu Plan razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH 2017 – 2027. godina.

Ministar odbrane BiH je napomenuo da je Sporazumom o vojno-finansijskoj saradnji dogovorena finansijska pomoć između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske kojim se osigurava 200 miliona turskih lira (45 miliona konvertibilnih maraka) za MO i OS BiH, i taj novac će biti iskorišten za nabavljanje nove opreme od turske odbrambene industrije.

Ministar Podžić je naglasio da mu je drago vidjeti kako prijatelji Bosne i Hercegovine vojno-tehnološki napreduju, te je izrazio nadu nakon aktuelnih dešavanja u Ukrajini, da će Evropa razumjeti da je sigurnost prioritet broj jedan.

Na sastanku je, pored predstavnika kompanija, prisustvovao i vojni ataše Republike Turske u BiH brigadir Mustafa Sitki Tatar koji se zahvalio na prijemu te dodao da će ovi vidovi saradnje biti još jedan most spajanja između dvije prijateljske zemlje, saopćeno je iz Ministarstva.

Čim se bave tri kompanije?

Roketsan Roket Sanayii ve Ticaret A.S. je veliki turski proizvođač oružja i jedna je od 500 najvećih industrijskih korporacija u Turskoj.

Roketsan je najpoznatiji po svom velikom rasponu vođenih i nevođenih raketa, kao i vođenih projektila kao što su Bora, Atmaca, Cirit, UMTAS i OMTAS. Kompanija također proizvodi podsisteme za rakete Stinger, Rapier i ESSM i jedina su turska kompanija koja je dobila CMMI/ DEV 3 (Capability Maturity Model Integration – for Development) odobrenje za sve svoje procese dizajna i razvoja.

STM je kompanija koja ima tri glavna odjela: inženjering, tehnologiju i savjetovanje. Djeluje u područjima vojnih pomorskih platformi, kibernetičke sigurnosti, autonomnih sistema, radarskih sistema, satelitskih tehnologija, sistema komande i upravljanja, certificiranja i savjetovanja.

STM-ovi glavni projekti uključuju: Projekt MILGEM: fregata klase Istanbul, korveta klase Ada, podmornica klase Reis, TAI/AgustaWestland T129 ATAK helikopter – sistem podrške misiji, glavni borbeni tenk ALTAY – sistem komande, upravljanja, komunikacija i informacija, modernizacija podmornica pakistanske mornarice Agosta 90B, izrada turskih elektroničkih osobnih iskaznica, proizvodnja drona s rotirajućim krilima STM Kargu…

HAVELSAN je turska kompanija za softver i sisteme koja je prisutna u odbrambenom i IT sektoru.

Havelsan je uglavnom aktivan u područjima C4ISR, pomorskih borbenih sistema, aplikacija e-uprave, izviđačkog nadzora i obavještajnih sistema, sistema simulacije i obuke, sistema domovinske sigurnosti…

RADIOSARAJEVO

Objava Bh. vojska nabavlja novu opremu: Turske kompanije u posjeti MOBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Neke od poruka sa današnje sjednice: Milanović nije predsjednik BiH. Imamo problem s Dodikom i sececionističkim tendencijama

Bosna i Hercegovina danas je bila tema tokom rasprave u Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta. Tom prilikom izvjestilac EP za BiH Paulo Rangel predstavio je izvještaj o našoj državi.

angel je tokom svog izlaganja rekao kako se poziva Evropska unija da uključi sve alate uključujući i sankcije protiv destabilizirajućih faktora u BiH. On je naveo i da finansiranje iz fondova EU mora biti pod strogim uvjetima, a posebno pod uvjetima da se predstavnici RS vrate u institucije.

– Izmjene zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida mora biti uključeno u novi kazneni zakon. BiH se mora uskladiti i sa vanjskom sigurnosnom politikom EU, a posebno se to odnosi na sankcije protiv Rusije i Bjelorusije. BiH bi mogla biti sljedeći front destabilizacije. Stoga želim da se BiH uključi u sigurnosni kontekst EU – kazao je Rangel.

On je kazao da Ured visokog predstavnika i Operacija Althea moraju i dalje raditi na mjerama iz njihovih nadležnosti.

Dietmar Koestner, izvjestilac u sjeni u ime Grupacije S&D, kazao je da je BiH je u dubokoj političkoj krizi pogotovo zbog postupaka političkih predstavnika u RS.

– Mi smo predani ovoj državi i njenoj budućnosti. Ne slažemo se oko svega ali oko glavnog cilja se slažemo a to je da BiH postane funkcionalna država, da svaki građanin ima jednaka prava. Trebali bi biti kritičniji prema posredovanju EU i SAD kada je riječ o reformi izbornog zakondavstva – rekao je Koestner

Klemen Grošelj, slovenski EU parlamentarac, rekao je da EU mora tražiti da se presude koje se tiču BiH provode.

– Imamo problem s Dodikom i sececionističkim tendencijama. Ratovi na Balkanu pokazali su puno toga. Slika sada postaje sve jasnija. Provedba reformi je zaista ključno pitanje, ali BiH zaslužuje status kandidata. EU neće dopustiti da BiH postane novo žarište krize. Postoji mogućnost destabilizacije ne samo u BiH nego i u susjedstvu, a status kandidata bi omogućio promicanje evropskih vrijednosti – kazao je Grošelj.

Njemačka parlamentarka Viola von Cramom – Taubadel naglasila je da se jasno moraju imenovati krivci.

– Pozdravljamo sankcije protiv onih koji destabiliziraju situaciju u toj državi. Izborne reforme moraju biti u skladu sa evropskim načelima. Treba osuditi miješanje različitih ljudi u izbore u BiH, uključujući i hrvatskog predsjednika koji nije predsjednik BiH. Ključan element je uloga visokoga predstavnik. Treba spriječiti Milorada Dodika u određenim potezima, a visoki predstavnik mora opet donijeti mjere bude li to potrebno – rekla je Von Cramon – Taubadel.

Željana Zovko, hrvatska članica EU parlamenta ponovo je potencirala pitanje konstitutivnosti naroda kazavši da je i Slovenija propatila dok određene grupe ljudi u toj državi nisu ostvarili svoja prava. Odgovorio joj je Grošelj.
– Oni koji su izgubili prava u Sloveniji, to se riješilo odlukom Evropskog suda i svi su dobili prava i kompenzacije. Vaša sestrinska stranka u Slvoeniji je do samog kraja blokirala odluku i to nema veze sa samom BiH. Posljednji popis stanovnika u BiH jasno pokazuje da načelo konstitutivnih naroda neće riješiti probleme u BiH. Dejtonski sporazum je bio mirovni sporazum i ne znači da ga se ni u čemu ne može mijentati – poručio je Grošelj.

Objava EU parlamentarci traže sankcije za one koji destabiliziraju BiH, kritikovan i Milanović! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Općinski sud u Tuzli objavio je prvostepenu presudu protiv Amre Jakubović Čičkušić, kojom je oglašena krivom jer je kao službena osoba u svojstvu ljekara specijaliste na Odjeljenju za nuklearnu medicinu Javne zdravstvene ustanove Univerzitetsko klinički centar Tuzla (UKC Tuzla) posredovala da se učini službena radnja koja se ne bi smjela učiniti, čime je počinila produženo krivično djelo primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

Izrečena uslovna kazna

Za počinjeno krivično djelo Čičkušić je izrečena uslovna kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a koja se neće izvršiti ukoliko optužena u roku od pet godina, od dana pravosnažnosti presude, ne učini novo krivično djelo.

Utvrđena je i obaveza da oštećenom UKC Tuzla na ime postavljenog imovinskog pravnog zahtjeva vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom u iznosu od 2.952,80 KM, u roku od trideset dana od dana pravosnažnosti presude, te da se od imenovane oduzme protupravna imovinska korist pribavljena krivičnim djelom u iznosu od 390,00KM, koja će se uplatiti u korist budžeta Federacije BiH.

Svjesna da prima dar

Sud je utvrdio da je Amra Jakubović Čičkušić u vremenu od kraja 2007. godine pa do 22. 02.2014. godine, u prostorijama UKC-a Tuzla, kao službena osoba, u svojstvu ljekara specijaliste, svjesna da prima dar da bi u okviru svoje funkcije učinila radnju koju ne bi smjela učiniti, dogovarala sa pacijentima sa drugih kantona i entiteta dolazak na UKC Tuzla bez neophodne medicinske dokumentacije i potom pružala medicinsku uslugu i za to od njih primala darove u novcu, te koristeći svoj službeni i uticajni položaj ljekara specijaliste, svjesno i voljno nalagala medicinskom osoblju na Odjeljenju nuklearne medicine da učine radnju koju ne bi smjeli učiniti, tako što će od pacijenata uzimati, zavoditi u protokol i na analizu predavati uzorke krvi i tkiva, iako je znala da se radi o pacijentima sa drugih kantona i entiteta koji nisu evidentirani na šalteru i koji nemaju odgovarajuća odobrenja svojih zavoda zdravstvenih osiguranja, kao i da UKC Tuzla neće moći naplatiti troškove medicinske usluge, zbog čega te usluge nisu ni naplaćene, čime je UKC-u Tuzla pričinila štetu.

Radi o prvostepenoj presudi koja nije pravosnažna i na koju postoji mogućnost ulaganja žalbe.

Utvrđena je i obaveza da oštećenom UKC Tuzla na ime postavljenog imovinskog pravnog zahtjeva vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom u iznosu od 2.952,80 KM

Objava Doktorica primala mito na UKC Tuzla: Uslovno osuđena na godinu dana zatvora pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavjijesilo je javnost da je Zakonom o praznicima (“Službeni list SFRJ” broj: 6/73), koji se na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona (“Službeni list RBiH” broj: 2/92), odnosno Zakona o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom (“Službeni list RBiH” broj: 13/94), primjenjuje kao federalni zakon, određeno da je Prvi maj/svibanj međunarodni praznik rada i da se obilježava dva dana  (1. i  2. maja/svibnja).

Istim zakonom je propisano da ukoliko jedan od dana u koje se slavi Prvi maj/svibanj padaju u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.

U skladu s navedenim, a s obzirom da 1. maj 2022. godine pada u nedjelju, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike obavještavaju javnost da su neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine nedjelja 1. maj/svibanj, ponedjeljak 2. maj/svibanj i utorak 3. maj/svibanj 2022. godine.

Na dane praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe ne rade, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Objava Za prvomajske praznike tri neradna dana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo trgovine zaprimilo je u posljednjih sedam dana, odnosno od 12. do 18. aprila, 496 obavještenja za smanjenje cijene benzina i dizela.

Kako su naveli, raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na dan 19. aprila ove godine u Federaciji BiH za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 –BMB 95 iznosi od 2,46 do 3,11 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) od 3,01 do 3,31 KM po litru.

Inače, prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji  BiH 31. marta ove godine za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosila je 2,87 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) 3,15 KM po litru. KLIX

Objava Cijene goriva u FBiH padaju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Povećana potražnja za pletom u RS-u, te zima koje je bila malo duža u odnosu na prethodnu i nedostatak sirovina za preradu podigli su cijenu ovog energenta u RS-u za 20 KM po toni. Kako je za “Nezavisne” rekao Milan S. iz Banje Luke preko vikenda je tona peleta poskupila i sada će morati izdvojiti  više novca nego što je planirao.

“U petak sam zvao i raspitivao se kolika je cijena peleta i taj dan ga nisam kupio. I pokajao sam se. Jučer sam nazvao kako bih to uradio. Međutim, dočekalo me neugodno iznenađenje”, kazao je Milan i dodaje da je će danas naručiti pelet jer više ne želi da ga dočekaju neugodne vijesti kao jučer. Dodaje da je ovo obnovljivi energent, ali mu cijena iz dana u dan postaje paprenija, te da ako i dalje bude rasla cijena da će razmisliti da pređe na neki drugi vidi grijanja tokom zimski dana.

U kompaniji “Drvoprodex” iz Banje Luke , potvrdili su za “Nezavisne novine” da je došlo do poskupljenja peleta. A kako kažu umjesto dosadašnjih 430 KM, građani od vikenda peleta plaćati 450 KM po toni. “Potražanja za peletom je velika, a rokovi isporuke su mjesec dana. Nedostatak peleta je posljedica zime, koja je bila hladnija u odnosu na prethodnu. Niko nema peleta na lageru”, ističu iz ove komapanije. Prema njihovim riječima, ove godina je drugačija u odnosu na prethodnu, pa se tako dnevna proizvodnja prodaje se odmah. Kako su kazali iz banjlučke firme MEDEKS-PROM za “Nezavisne novine”, trenutno peleta ima na stanju, ali da se vrlo brzo prodaje.

“Imamo veliku potražanju, prošle godine su smo u ovo vrijeme imali 500 tona zalihe, međutim ove godine nemamo toliko”, kazali su iz ove firme. Prema njihovim riječima, cijena tone peleta je 440 KM. Kako za “Nezavisne ” navode iz Drvne industrije “Karać” iz Aleksandrovca potražanja za peletom je velika, a paleta od 990 kilograma košta 430 KM.  “Imamo veliku potražanju za peletom, ali sirovine nema. Glavni razlog je nedostatak trupaca, jednom sedmicno dobijemo po jedan kamion što je jako malo”, kazali su iz ove tvrtke. Dodaju da je rok isporuke dest dana.

Kako su za “Nezavisne novine” kazali iz kompanije “Fagus” trenutno ne primaju narudžbe za pelet do kraja mjeseca, a nove počinju tek od maja, te da će tek od tada ima nove cijene. “Trenutno nemamo važeću cijenu, a posljedna aktuelna cijena po kojoj se vršila prodaja  je od 430 KM do 460 KM zavisno koji je pelet u pitanju”, kazali su iz ove kompanije.*

Objava Tona peleta za vikend poskupila 20 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Lokalitet  budućeg sportsko-rekreativnog centra Okresanica na planini Majevici sve više poprima obrise jednog reprezentativnog kompleksa koji će na  prostoru nekadašnjih vojnih objekata biti centralna tačka i  poveznica svih turističkih mikro lokacija na prostoru ovog dijela  planine Majevice.

Prije nekoliko dana završena je izgradnja i asfaltiranje velikog sportskog poligona koji predstavlja bitan sadržaj i preduslov za  odvijanje različitih sportskih i rekreativnih sadržaja.Vrijednost ovog projekta je oko 50 000 KM, a u toku su i završni radovi na objektu restorana koji je također jedan od najvažnijih sadržaja ovog kompleksa. Trenutno se radi termoizolacija objekta u koji je do sada uloženo oko 150 000 KM, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta Turističke zajednice Srebrenika, Grada Srebrenika i turističke zajednice TK.

Iz Turističke zajednice Srebrenik navode kako u narednom periodu planiraju završetak još nekoliko zanimljivih sadržaja za djecu i mlade i očekivanja su da bi sportsko-rekreativni centar na Okresanici već polovinom ove godine trebao početi sa radom i da će vrlo brzo postati prepoznatljivo mjesto i jedan pravi biser turističke ponude u kojem će moći uživati ljubitelji prirode,sportisti,rekreativci, građani i naročito djeca.

Objava Sportsko-rekreativni centar na Majevici dobija nove sadržaje, otvaranje planirano sredinom ove godine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Građani se proteklih mjesec i po dana suočavaju s neviđenim poskupljenjima hrane, tako da, s obzirom na primanja koja su većinom ista, imaju sve manje novca i za one najosnovnije namirnice. Naime, odmah po izbijanju rusko-ukrajinske krize, kod nas je došlo do drastičnog skoka cijena prehrambenih proizvoda, a posebno onih koje domaćinstva moraju da kupuju gotovo svakodnevno.

U usporedbi s početkom ove godine, cijene brašna, hljeba, ulja, mesa, goriva sada su znatno veće, što mnogima zadaje veliku glavobolju, pa obiđu i po nekoliko marketa, ne bi li neku od ovih namirnica platili bar malo jeftinije. Da se razumijemo, s prečestim skokovima cijena, i to u značajnijim iznosima, borimo se još od prošle godine, ali je sada bukvalno došlo do njihovog zakucavanja na iznos povijesnog maksimuma, piše Capital.

Tako je, početkom ove godine, vreća brašna od 25 kilograma iznosila 22, a sada iznosi 33 KM. Hljeb je u prosjeku, sa 1,5 otišao na dvije, a litar ulja sa 3,2 na 4,8 KM, prosječno. Pileće bijelo meso je poskupilo s devet na gotovo 15 maraka, kao i junetina s kostima, dok je teleća šnicla poskupila sa 21 na 29 KM… Drastično je otišlo i gorivo, pa smo početkom 2022. litar u prosjeku plaćali 2,2, a trenutno ga kupujemo po tri KM.

Pod pretpostavkom da jedno domaćinstvo mjesečno kupi vreću brašna, pet litara ulja, pet kilograma piletine, dva junetine s kostima i jedan kilogram teletine, te natoči rezervoar goriva od 50 litara, za ovu nabavku početkom godine trebalo je izdvojiti oko 255 KM. Sada, sve nabrojano iznosi oko 370 KM, što znači da, samo na razlici ovih nekoliko osnovnih životnih namirnica i goriva, moramo osigurati oko 115 KM više.

Zbog ove situacije, građani su više nego zabrinuti, a posebno penzioneri i radnici koji rade za niske plaće, a kojih je u Srpskoj najviše. “Točno se otelo živjeti. Plaće iste, a cijene iz dana u dan sve veće. Ljudi većinom izbjegavaju da kupuju bilo što, osim hrane bez koje se ne može. Nažalost, upravo te namirnice najviše poskupljuju. Ako primanja ne budu išla gore, male će biti javne kuhinje da prime sve gladne, a sve više će ljudi koru kruha tražiti u kontejnerima. Mnogima, bukvalno, prijeti glad. Ova rečenica, nažalost, više nije nikakva fraza nego neminovnost s kojom ćemo se uskoro suočiti”, poručuje građevinac Milenko V. iz Banja Luke. U Srpskoj su poskupile i sve ostale vrste hrane, te robe široke potrošnje, kao i gotovo sve usluge koje građani koriste. Ono što ljude posebno zabrinjava, jeste činjenica da se kraj poskupljenjima ne nazire, što znači da nam dolaze još teža vremena.

VECERNJI.BA

Objava Neviđena poskupljenja hrane: Vreća brašna čak 33 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, Udruga građana „Ponori“ organizirala je manifestaciju i izložbu tradicionalnih jela i pića, narodnih nošnji i glazbala. Izložba je upriličena na sam dan Uskrsa u Gornjim Hrgovima. U Gradu Srebreniku je na Uskrsni ponedjeljak organizirana podjela pisanica i krofni.

„Ova manifestacija je humanitarnog karaktera i mještanima Hrgova mnogo znači kao i Hrvatim Grada Srebrenika zbog prikazivanja naših običaja i tradicije, onako kako mi to baštinimo  već desetcima godina.

Građani Srebrenika, bilo koje vjere budu oduševljeni ovom manifestacijom, a na ovaj način pokazujemo da je suživot itekako moguć i poželjan“, kaže za Hrvatski glasnik Slobodan Babić, iz Udruge „Ponori“.

U sklopu ove Uskrsne manifestacije i izložbe održan je i turnir u tucanju jajima.

Osim udruge „Ponori“ u organizaciji sudjeluje i Mjesna zajednica Gornji Hrgovi.

Treba svakako naglasiti da članovi Udruge u ovim danima Velikoga tjedna posjećuju stare i nemoćne kako bi im olakšali i uskrsnim paketima uljepšali ove blagdanske dane.

Objava Uskrsni blagdani u Gornjim Hrgovima: Dičimo se našom tradicijom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina 18.april ustanovio je 1982. Međunarodni savjet za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) , a kasnije ga je prihvatio UNESCO.

Centralna evidencija spomenika koju je osnovalo Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) je  trenutno jedini registar spomenika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj.

Predsjednik UDIK-a Edvin Kanka Ćudić  kaže da istraživanja pokazuju da je spomenička kultura jedan od alata izgradnje nacionalnog identiteta koji se na našem prostoru manifestuje kroz poziciju uzdizanja naroda kao žrtve. On naglašava da sva tri konstitutivna naroda sebe vide isključivo kao žrtvu, pa zbog toga takve memorijale grade na prostorima gdje oni čine većinu.

-Dok smo nakon Drugog svjetskog rata gledali u budućnost, gradili smo spomenike herojskim akcijama, slavili smo slobodu i borbu te izgradnju nove države, današnji spomenici koji se odnose na ovaj rat, govore isključivo o patnji naroda i njegovoj teškoj prošlosti. Na terenu imamo autoviktimizaciju cjelokupnog društva. Spomenici se, također, koriste za manipulaciju sjećanjem. To je slučaj sa svima dobro poznatim spomenikom poginulim pripadnicima Vojske Republike Srpske u okviru nekadašnjeg logora Trnopolje. Umjesto, da se podigne spomen-obilježje logorašima bošnjačke i hrvatske etnije na tom prostoru, spomenik su dobili oni koji su ih na tom mjestu mučili. Također, na djelu imamo i reviziju prošlosti. Podižu se spomenici osobama i događajima o kojima zajednica ima podijeljena mišljenja. Najpoznatiji primjeri toga su na području bh. entiteta Republika Srpska i to spomenici Draži Mihailoviću – istaknuo je Ćudić.

Prema podacima UDIK-ove Centralne evidencije, u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj ima nešto više od 3.500 spomenika i još uvijek se radi na prikupljanju novih podataka.

Prema podacima iz 2016. godine, u Bosni i Hercegovini izgrađeno je više od 2.100 spomenika. Pripadnicima vojnih jedinica je izgrađeno 64,49 posto, civilima i vojnicima 25,48 posto, dok je civilnim žrtvama podignuto 10,03 posto. Kada je riječ o civilnim žrtvama rata, najčešće se radi o spomen-pločama. Na području Federacije Bosne i Hercegovine je 66,64 posto svih spomenika. Na području drugog entiteta se nalazi 30,98 posto, dok je na području Brčko distrikta BiH izgrađeno 2,38 posto. Brčko je jedini grad u kojem je lokalna vlast podigla spomenike za sve tri zaraćene vojske, ali ne i spomenik civilnim žrtvama rata. U Bosni i Hercegovini Bošnjacima je posvećeno 59,50 posto spomenika, Srbima 29,94 spomenika, a Hrvatima 12,69 posto .Spomenika na kojima se nalazi više naroda ima 2,85 posto , stranim državljanima 0,93 posto i Ostalima 0,9 posto.

– Kada je riječ o Ostalima, tu se misli na jedan spomenik i to posvećen poginulim Romima, pripadnicima ARBiH. Nalazi se na području Općine Novi Grad Sarajevo, u naselju Mojmilo Brdo. Jedini je takve vrste u našoj državi, a podignut je 2011. godine – kazao je Predsjednik UDIK-a Edvin Kanka Ćudić.

On  navodi da  kad je riječ o spomenicima posvećenim posljednjem ratu u BiH, u Federaciji Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton ima izgrađenih najviše spomenika i to 288. U bh. entitetu Republika Srpska to je regija Bijeljina sa subregijom Zvornik. Na njenom području je podignuto 231 spomen-obilježje.

Grad sa najvećim brojem spomenika u Federaciji Bosne i Hercegovine je pored Sarajeva,u kojem je na području Kantona mapirano 270 spomenika, dok sam grad Sarajevo sa svoje četiri opštine ima 140 spomenika, Mostar sa 68. U manjem bh. entitetu grad Doboj ima najviše izgrađenih spomenika i to 74.

Kad je riječ o uništavanju  spomenika kako novijih tako i iz perioda Drugog svjetskog rata Edvin Kanka Ćudić kaže da je u Mostaru 2013. godine eksplozivom uništen spomenik Ljiljan, koji je posvećen poginulim pripadnicima Armije RBiH. Također, 2012. godina na Memorijalnom mezarju Stražište u Višegradu, vlast i policija bh. entiteta Republika Srpska uklonili su riječ genocid sa spomenika posvećenog žrtvama ubijenim tokom rata u tom gradu.

-Kada je riječ o partizanskim spomenicima, onda možemo reći, da je tokom rata uništeno cijelo jedno neprocjenjivo blago naše kulture. Između ostalih, uništen je spomenik na Makljenu na području Prozora. U Sanskom Mostu, okupatorske snage Republike Srpske su na partizanskom Memorijalnom kompleksu Šušnjari podigle veliki betonski krst u podnožju grobnica, uz obrazloženje da žrtve koje su sahranjene u spomen-kompleksu nisu bili ateisti nego vjernici. Također, tom prilikom uklonili su ploče sa imenima poginulih partizana – Bošnjaka iz Sanskog Mosta, a ostavljena su imena samo poginulih Srba i Jevreja -kazao je   Predsjednik UDIK-a Edvin Kanka Ćudić..

Također je istaknuo da je teško odrediti u kojoj regiji je najviše uništavano spomenika a da su oni vezani za rat protiv Bosne i Hercegovine.

– Trenutno se to najviše svodi na incidente koji uime nekoga ili neke političke opcije počine huligani, ili pak, kao što je u slučaju Višegrada, kada se entitet odluči obračunati sa neistomišljenicima – podvukao je  Edvin Kanka Ćudić.

RTV Slon/ Fena

Objava Ćudić: Spomenička kultura jedan od alata izgradnje nacionalnog identiteta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Preliminarna pravna analiza Evropske komisije, pokazala je da bi plaćanja uvoza ruskih energenata u rubljama prekršila sankcije EU. Advokati Evropskog vijeća, institucije koju čine čelnici 27 država članica, saglasili su se sa ovakvom ocjenom.

EU bi mogla pokrenuti de facto embargo na uvoz ruskih energenata nakon što su pravni timovi sastavili preliminarni izvještaj da bi mehanizam, kojim predsjednik Vladimir Putin zahtijeva plaćanje isporuke u rubljama, prekršio sankcije EU.

Zemlje članice EU, uključujući Njemačku, još uvijek ispituju početnu procjenu da bi Putinov zahtjev prekršio sankcije uvedene zbog invazije na Ukrajinu. Holandija je poručila svojim energetskim kompanijama da odbiju zahtjev za novim sistemom plaćanja nakon izvršene pravne analize. KLIX

Objava EU bi mogla uvesti embargo i na ruski plin pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Muslimani u Bosni i Hercegovini i svijetu večeras obilježavaju Lejletul- Bedr, noć bitke na Bedru, koja je bila najznačajnija bitka u historijii islama i muslimana, bitka u kojoj je malobrojna grupa porazila mnogobrojnu.

Lejletul-Bedr nastupa u akšam, 17. aprila 2022. godine.

Centralni događaj Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini povodom obilježavanja Lejletu-Bedra bit će održan u džamiji na Igmanu.

Na brdu Bedr, blizu grada Medine, 17. ramazana 624. godine dogodila se prva bitka u historiji islama.

Muslimana je u toj historijskoj bitki bilo 314, a njihovih neprijatelja, idolopoklonika je bilo 1.300. Iako brojčano slabiji, muslimani su, predvođeni Muhammedom, a.s., vojno porazili neprijatelje. O toj pobjedi se u svetoj knjizi muslimana Kur’anu kaže: ”Koliko je maloljudnih skupina koje su, voljom Božijom, ostvarile pobjedu nad mnogoljudnim skupinama, jer je Bog uz strpljive.“

Bitka na Bedru je inspiracija muslimanima i potvrda da brojčani odnos snaga nije presudan, već iskrena vjera i to je znak da je snaga u jedinstvu muslimana, kao i da je to pobjeda nad samim sobom.

Objava Muslimani večeras obilježavaju odabranu noć Lejletul-Bedr pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Istraživanja su pokazala da zeleno povrće smanjuje rizik od srčanih bolesti, snižava krvni pritisak i nivo holesterola, a najnoviji podatak je taj da vam može značajno pomoći ukoliko pokušavate izgubiti kilograme.

Špinat je naročito korisna zelena namirnica u procesu mršavljenja, prenosi Eat This, Not That. Glavna prednost je ta što je špinat niskokaloričan: 100 grama sadrži samo 23 kalorije.

Drugi razlog zbog kojeg je špinat idealan za mršavljenje je taj što ima malu količinu ugljikohidrata. Prema istraživanju Healthlinea, 100 grama špinata sadrži samo 3,6 grama ugljikohidrata.

“Činjenica je da je smanjnje unosa ugljikohidrata ključno za gubitak kilograma. Konzumiranje špinata je odličan način da balansirate unos povrća i dijetu s malo ugljikohidrata”, kazala je nutricionistkinja Jenny Champion.

Špinat je bogat vlaknima, tako da možete biti sigurni da ćete dugo biti siti i imati redovnu stolicu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ne trebate konzumirati pretjeranu količinu zelenog povrća.

Neki od negativnih efekata koje morate imati na umu su: otežavanje procesa mršavljenja, stvaranje bubrežnog kamenca i usporen rad štitne žlijezde.

Dakle, Champion je navela da je dovoljno jesti jednu šoljicu špinata dnevno kako biste dobili sve potrebne hranjive sastojke. KLIX

Objava Koju vrstu povrća biste trebali jesti ukoliko pokušavate izgubiti kilograme pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na današnjoj hitnoj sjednici usvojila program poticaja poljoprivredi u iznosu od 106 miliona KM.

U budžetu FBiH za ovu godinu odobrena sredstva za poticaj poljoprivredi veća su za 19 miliona KM u odnosu na prošlogodišnji budžet.

Za novčanu podršku biljne proizvodnje osigurano je 16.165.000 KM, te su u Program novčanih podrški uvedene i nove kulture koje do sada, prije svega zbog nedostatka sredstava, nisu bile uključene.

Za animalnu proizvodnju je predviđen iznos od 71.025.000 KM, a uvedena je novčana podrška i za peradarsku proizvodnju, te su planirana sredstva za uzgoj brojlera, odnosno tov pilića.

Preostala sredstva su usmjerena u strukturne mjere u okviru modela ruralnog razvoja i modela ostalih vrsta podrški. Raspoloživi iznos od 14.170.000 KM namijenjen je za strukturne mjere, odnosno mjere ruralnog razvoja što se odnosi na konkurentnost i zaštitu ruralnog okoliša.

U okviru mjera za povećanje konkurentnosti koje su ključne za opstanak i razvoj poljoprivrednih gazdinstava i prehrambene industrije, predviđeno je 12.100.000 KM. Riječ je o sredstvima namijenjenim za podršku investicijama u poljoprivredne mašine i priključne uređaje, opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju, te nabavku rasplodne stoke, kao i izgradnju, proširenje i opremanje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje i prerade. Potom za legalizaciju građevinskih objekata i ispunjavanje okolišnih standarda, te podizanju višegodišnjih zasada, od čega će biti finansirano do 30 posto vrijednosti prihvatljivih troškova investicije.

Za mjere zaštite ruralnog okoliša izdvojeno je 70.000 KM što osigurava primjena proizvodnih tehnologija sa smanjenom upotrebom pesticida i gnojiva, a čime se štiti okoliš, te osiguravaju zdravi i prirodni prehrambeni proizvodi.

U okviru modela ostalih vrsta podrški, izdvojen je iznos od 4.140.000 KM, koji je planiran za podršku sufinansiranju osiguranja od šteta u poljoprivredi, te organizovanja stručnih skupova i sajmova, te izlaganja na sajmovima.

Objava Usvojen program poticaja poljoprivredi u iznosu od 106 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.