Arhiva oznaka: srebrenik

lanovi porodice su danas identificirali Salima (Idriz) Mustafića, rođenog 1979. godine u mjestu Tokoljaci kod Srebrenice. On je imao samo 16 godina kada je ubijen, u ljeto 1995. godine

U prostorijama Podrinje identifikacionog projekta u Tuzli danas su identifikovane još tri žrtve proteklog rata u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).

Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene na području Srebrenice, u genocidu počinjenom u julu 1995. godine, a njihovi posmrtni ostaci godinama kasnije su ekshumirani iz masovnih grobnica u okolini Srebrenice i Zvornika, prenosi Anadolu Agency (AA).

Identitet ovih žrtava je najprije utvrđen putem DNK metode da bi danas taj identitet potvrdili i članovi porodica žrtava.

“Članovi porodice su danas identificirali Salima (Idriz) Mustafića, rođenog 1979. godine u mjestu Tokoljaci kod Srebrenice. On je imao samo 16 godina kada je ubijen, u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika, 2001. godine. Porodica je potvrdila i identitet Hamdije (Hamed) Hasića, rođenog 1965. godine u Poznanovićima kod Srebrenice. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Zeleni Jadar, Srebrenica, tokom 2001. godine. Identifikovan je i Senahid (Atif) Šečić, rođen 1956. u Močevićima kod Srebrenice. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani krajem 2008. godine iz masovne grobnice Kamenica, Zvornik”, navode iz Instituta.

Dodaje se da su porodice prilikom identifikacije ujedno dale i saglasnost za ukop pomenutih žrtava ove godine na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Objava Identificirane još tri žrtve genocida u Srebrenici, među njima i 16-godišnjak pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rat u Ukrajini izazvao je šok na globalnim energetskim tržištima. Sada se planeta suočava sa dubljom krizom, nedostatkom hrane.

Ključni dio svjetske pšenice, kukuruza i ječma zarobljen je u Rusiji i Ukrajini zbog rata, dok je još veći dio svjetskog đubriva zaglavljen u Rusiji i Bjelorusiji. Rezultat je da globalne cijene hrane i đubriva rastu. Od invazije prošlog mjeseca, cijene pšenice porasle su za 21 posto, ječma za 33 posto, a neke vrste gnojiva za 40 posto.

Preokret je upotpunjen velikim izazovima koji su već povećavali cijene i smanjivali zalihe, uključujući pandemiju, ograničenja u transportu, visoke troškove energije i nedavne suše, poplave i požare.

Sada ekonomisti, humanitarne organizacije i vladini zvaničnici upozoravaju na posljedice, povećanje gladi u svijetu.

Nadolazeća katastrofa razotkriva posljedice velikog rata u modernoj eri globalizacije. Cijene hrane, đubriva, nafte, gasa, pa čak i metala poput aluminijuma, nikla i paladijuma brzo rastu – a stručnjaci očekuju još gore kako efekti budu kaskadni.

“Ukrajina je samo pogoršala već postojeću katastrofu”, rekao je David M. Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu, agencije UN-a koja hrani 125 miliona ljudi dnevno.

“Nema presedana ni približno ovome od Drugog svjetskog rata”, dodao je.

Ukrajinske farme uskoro će propustiti kritične sezone sadnje i žetve. Evropske fabrike đubriva značajno smanjuju proizvodnju zbog visokih cena energije. Poljoprivrednici od Brazila do Teksasa smanjuju količinu gnojiva, prijeteći veličinom sljedećih žetvi.

Kina, suočena sa najgorim urodom pšenice u posljednjih nekoliko desetljeća nakon teških poplava, planira kupiti mnogo više svjetske ponude koja se smanjuje. Indija, koja obično izvozi malu količinu pšenice, već je zabilježila više nego trostruku potražnju u odnosu na prošlu godinu.

Širom svijeta rezultat će biti još veći računi za namirnice. U februaru su cijene prehrambenih proizvoda u SAD-u već porasle za 8,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je najveći rast u posljednjih 40 godina, prema vladinim podacima. Ekonomisti očekuju da će rat dodatno povećati te cijene, piše Klix.ba.

Objava Ukrajinski rat prijeti da izazove svjetsku nestašicu hrane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Godinama traje agonija mljekara i nezadovoljstvo poljopivrednika u BiH. Zahtjevaju rješavanje pitanja plavog dizela. Za to vrijeme prema podacima UIO u prva dva mjeseca 2022. godine BiH je uvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti višoj od 15 miliona KM.

Sjetva počinje. Države zatvaraju granice za izvoz a mineralno đubrivo je sve skuplje. “Globalno imamo poskupljenje svih imputa. Od sadnog materijala, mineralnih đubriva i na kraju dizela. Mi nismo mogli utjecati na cijenu đubriva niti to može država jer mi to ne proizvodimo u BiH. Isto tako sadni material nemamo u proizvodnji. Podrška koju smo mogli očekivati bio je taj plavi dizel, odnosno nemamo ni zakona o plavom dizelu za poljoprivredu a imali smo inicijativu za ukidanje akciza”, navodi  Admir Kahriman iz Udruženja poljoprednika Federacije BiH.

Odlukom Doma naroda da ne razmatra izmjene Zakona o akcizama, kaže, izgubili su i posljednju nadu da će neko umanjiti troškove proljetne sjetve.

“Što se tiče Federacije, tu ćemo imati podršku preko robnih rezervi 50 litara nafte po hektaru što je opet neznatno u čitavoj priči zbog naših povećanja troškova gdje će farmerni štedjeti odnosno neće imati dovoljno sredstava da provedu sve agrotehničke mjere ili će rod biti manji jer će biti zasijana manja površina”, ističe.

Plavi dizel evropskih zemalja je dizel obilježen takvim imenom bez akciza i poreza. Za njega se plaća samo nabavna cijena po barelu plus troškovi transporta iz neke luke do benzinske pumpe.

“Kod nas farmer plaća punu cijenu, dakle odete kao što biste sa putničkim vozilom i naspete dizel što je neopravdano jer naši traktori plaćaju akcize za transport putevima do parcela koje koristimo iako se uglavnom krećemo po parcelama gdje nismo učesnici u saobraćaju a plaćanjem registracije platili smo i putarinu” naglašava Kahriman.

Sve će to rezultirati manjim prinosima hrane ove godine te iako su poljoprivrednici planirali proljetnu sjetvu prije situacije rata u Ukrajini i iako su za svoje hektare izdvojili sredstva već u novembru ili decembru prošle goidne što se kreće od 15.000 do 20.000 KM sada imaju te novce ali za njih ne mogu posijati ono što su planirali.

Apeluje da se kontrolišu cijene mineralnih đubriva jer su uvezene orgomne količine koje se prodaju po izrazito visokim cijenama dok se marža na cijenu kreće čak od 50 posto do 60 posto. Uvozna cijena je 520 eura na što se dodaje 5 posto carine i 17 posto PDV-a.

“Ovo je korištenje situacije da svi profitiraju. Tako je i sa stočnom hranom. Mi koristimo berbu iz 2020. i 2021. godine a oni formiraju cijene kao da je ona iz 2022. godine koja nije ni posijana”, dodao je.

Navodi kako je cijena koncentrata skoro 1KM što je apsurdno jer je ranija cijena bila 0,48 feninga i neshvatljivo je ovoliko poskupljenje u samo godinu dana iako bi poljoprivrednici zbog rasta cijena dizela prihvatili povećanje od nekoliko feninga zbog objektivnih razloga.

“Meso je već poskupilo zbog nedostataka mesa u EU, radi koronavirusa. Ta proizvodnja traje 12, 13 ili 16 mjeseci. Rashlađenog mesa iz EU nema. Mi u FBiH imamo nekih 9.000 utovljenih grla. To je veoma mali broj da bi podmirio potražnju i zbog toga cijene rastu”, navodi Kahriman.

Objava Poljoprivrednici i mljekari u BiH: Kako proizvesti dovoljno sa sve manje novca? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Propali su pregovori o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji su, u posljednoj rundi, četiri dana vođeni u Delegaciji EU u Sarajevu, i pod posredstvom međunarodnih pregovarača Angeline Eichhorst i Michaela Murphyja.

Pregovarači ispred šest domaćih stranaka (SDA, NiP, HDZ, HDZ 1990, NES i SBB) napustili su zgradu Delegacije EU javlja N1 BiH.

“Mi smo iscrpili sve mogućnosti da se dođe do konsenzusa, bilo je teško zadovoljiti sve prisutne interese, rekla bih da ovo zaista predstavlja gubitak”, rekla je Eichhorst o pregovorima.

Ističe da su razgovori bili “izuzetno intenzivni i itekako važni”, a da se jedno od najvažnijih pitanja ticalo izbornog modela dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH te da je u tom polju bilo određenih iskoraka.

Posebno naglašava da je prvi put nakon 30 godina razgovarano o mehanizmima deblokade u institucijama Federacije BiH kao što su Vlada i Ustavni sud entiteta.

Objava Propali pregovori o Izbornom zakonu BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijene skoro svih prehrambenih proizvoda proteklih mjeseci znatno su porasle, a tako je bilo i sa mesom i mesnim prerađevinama.

Cijena kilograma junetine prije nekoliko mjeseci bila je oko devet KM, a sada je ta cijena 13 KM i više. Kilogram teletine mogao se kupiti za 18 KM, a sada se on kreće oko 24 KM.

Razlog za to, kako nam je kazao Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koji je i sam u mesnoj industriji, su globalni problemi, poskupljenje svih sirovina neophodnih za proizvodnju mesa, a to su stočna hrana, žitarice i uljarice, kako kod nas tako i na svjetskom tržištu.

Cijene svježeg mesa rasle su više nego cijene prerađevina od mesa, a Vasić kaže kako je to zbog toga što je smanjena i ponuda, ali kaže da je potražnja i dalje velika.

“Građani sada masovno kupuju proizvode od mesnih prerađevina, kao što su konzerve i drugi proizvodi koji mogu duže stajati, i zbog te povećane potražnje raste i potreba za proizvodnjom i nabavkom takvih proizvoda. To onda rezultira i povećanom cijenom krajnjim potrošačima, a sve se to dešava zbog toga što su sirovine na globalnom tržištu poskupjele i proizvođači se moraju prilagođavati tome”, kazao je Vasić.

Ono što bi se u narednom periodu trebalo i moralo uraditi kako bi se koliko toliko situacija držala pod kontrolom, smatra Vasić, jeste prava reakcija vlasti. klix

Objava Cijene mesa rastu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U FBiH postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna, a opskrba kupaca je uredna, rečeno je Feni iz Ministarstva trgovine FBiH iz kojeg napominju da građani ne bi trebali gomilati zalihe jer prekomjerna kupovina određenih vrsta prehrambenih proizvoda može izazvati vještačku nestašicu na tržištu.

– Ističemo da je kompanija Klas, koja je najveći proizvođač brašna i mlinarsko-pekarskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, donijela odluku o smanjenju izvoza brašna za pojedine države kako bi se osigurale dovoljne količine brašna za domaće tržište i da nema razloga za zabrinutost jer u Federaciji BiH postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna, a opskrba kupaca je uredna. S tim u vezi napominjemo da i ostali mlinovi i proizvođači mlinsko-pekarskih proizvoda u Federaciji BiH ulažu maksimalne napore kako bi osigurali stabilnu opskrbu domaćeg tržišta – poručuju iz spomenutog ministarstva.

S druge strane, upozoravaju kako BiH nema dovoljnu količinu domaćih sirovina te da svaka prekomjerna kupovina i stvaranje zaliha određenih vrsta prehrambenih proizvoda od strane građana može proizvesti vještačku nestašicu na tržištu Federacije.

Svjetsko tržište hrane, a posebno žitarica, dalje naglašavaju, bilježi velike promjene te da su mnoge europske zemlje zabrinute zbog otežanog snabdijevanja žitaricama i vrtoglavog rasta njihovih vrijednosti.

– Cijene pšenice, kukuruza i ječma rastu iz dana u dan, čak iz sata u sat, a sve je više zemalja koje donose ograničenja kada je u pitanju izvoz žitarica i hrane – kažu iz Federalnog ministarstva trgovine iz kojeg podsjećaju kako se veći broj europskih zemalja odlučio na ograničavanje izvoza žitarica.

RTV Slon/ FENA

Objava U FBiH postoje dovoljne zalihe pšenice i brašna pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Revanš susret predbaraža za Svjetsko prvenstvo između rukometne reprezentacije Bosne i Hercegovine i Grčke odigrat će u SKPC “Mejdan” u Tuzli večeras sa početkom u 20.00 sati.

U prvoj utakmici Grčka je u Halkidi savladala reprezentaciju Bosne i Hercegovine sa 24:17. Računica je jasna, za prolazak u baraž i dvomeč sa Crnom Gorom reprezentaciji Bosne i Hercegovine je potrebna pobjeda od osam golova razlike.

– Bili smo razočarani nakon prve utakmice. Ja i kapiten Burić pokušali smo dignuti moral kod momaka. Vjerujem da će oni pred punim Mejdanom dati sve od sebe i da će dokazati svoj kvalitet sebi, nama, ali i navijačima – kaže selektor reprezentacije BiH Toni Čolina.

U revanš susretu stručni štab reprezentacije Bosne i Hercegovine neće moći računati na Dejana Malinovića, koji se nije uspio oporaviti, a sastav za duel sa Grcima bit će poznat nekoliko sati prije početka. RTV SLON

Objava Večeras u Mejdanu bh. rukometaši protiv Grčke pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je jednoglasno donijelo odluku o otvaranju privremenih tarifnih kvota pri uvozu mineralnih đubriva, kao podršku poljoprivrednicima nakon poremećaja na globalnom tržištu i rasta cijena.

Odlukom se privremeno do 31. decembra ove godine omogućava bescarinski uvoz 100.000 tona mineralnih đubriva i utvrđuju kriteriji za primjenu privremenih tarifnih kvota i način raspodjele. 

Na ovaj način Vijeće ministara u saradnji sa vladama entiteta i resornim entitetskim ministarstvima želi pomoći poljoprivrednicima u osiguranju adekvatnih agrotehničkih mjera, a prije svega ishrane žitarica i ostalih gajenih kultura te osigurati dovoljne količine ovih kultura na tržištu uz dobar kvalitet prinosa i tako utjecati na smanjenje nestašice hrane u Bosni i Hercegovini i ublažavanje poskupljenja u interesu građana.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je predložilo ovu odluku nakon što je predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija (SNSD) postigao saglasnost za njeno donošenje sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem (SNSD) i premijerom Federacije Bosne i Hercegovine Fadilom Novalićem (SDA) na prošlosedmičnom sastanku kojem je prisustvovao i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (SNSD).

Objava Omogućen bescarinski uvoz 100.000 tona mineralnih đubriva pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U subotu se očekuje pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus četiri i jedan, na jugu zemlje do sedam. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 7 i 13, na jugu zemlje do 17 stepeni.

U nedjelju se prognozira sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus pet i nula, na jugu do šest. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između sedam i 12, na jugu do 15 stepeni.

Objava Za vikend sunčano i toplo vrijeme pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Direktor Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću Hajrudin Havić potvrdio je da se u noći sa srijede na četvrtak (17. marta), u Odjelu ginekologije i porodiljstva dogodio smrtni ishod prilikom poroda.

– Nažalost, pored sve stručne pomoći koja se u tom trenutku mogla pružiti, smrtni ishod je uslijedio i za mladu majku i bebu. U pružanje pomoći bila su uključena četiri odjela, odnosno stručno osoblje Ginekologije, Kirurgije, Neonatologije i Anesteziologije. Svi su dali maksimalan trud i pokušali učiniti sve što je u njihovoj moći, no nažalost nisu uspjeli pomoći – kazao je Havić.

Najavljeno je i kako će se u istragu slučaja najvjerovatnije uključiti nadležni istražni organi, odnosno policija i Tužilaštvo USK.

– Za ovakve slučajeve je i adekvatno uključivanje istražnih organa, kako bi se sve detaljno ispitalo i istražilo, te na osnovu svega toga donio konačni sud – naveo je direktor Kantonalne bolnice u Bihaću.

Podsjećamo, Azra Bećirpsahić, rođena 1996. godine, iz Bosanskog Petrovca, preminula je jučer prilikom porođaja u Kantonalnoj bolnici u Bihaću. Nažalost, preminula je njena i beba.

Objava Havić: Policija i Tužilaštvo istraživat će smrt mlade porodilje i njene bebe u bihaćkoj bolnici pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

FOTO: FRANCESCA MONTINARO

U Torinu je počela konstrukcija evrovizijske bine u dvorani PalaOlimpico. Koncept koji stoji iza dizajna zove se „The Sun Within“ koji se oslanja na pokrete i svjetlost kinetičkog sunca. Pozornica će prikazati „pozorišni pokret koji je uokviren vodom i koji će imati bujni italijanski vrt koji prekriva zrake ispred sebe“. Dizajnerka scene Franćeska Montinaro (Francesca) objasnila je ideju iza koncepta:

-Ideja je da predstavimo Italiju sa njenim suncem, morem, umjetnošću i prirodom, ali iznad svega da predstavimo Italijane i njihovu jedinstvenu sposobnost prilagođavanja i dobrodošlice. Poenta pozornice je to što je otvorena za različitost i prilagođava se onoliko često koliko i mi. Potreba da se prilagodimo i budemo zajedno rezultat je utjecaja Covida na našu zemlju i to kako je pokazao da ćemo se spasiti samo ako smo ujedinjeni, istakla je za strane medije.

Green room ispred bine simboliše osjećaj baroknih vrtova poput onih u Villa d’Este, Castel Gandolfo, Villa Lante ili drugim imanjima širom Italije, dok voda podsjeća ljude na fontane u parku. Franćeska želi osigurati da svaki umjetnik ima platformu za izražavanje svog identiteta kroz pozornicu koju je dizajnirala.

Evrovizija će se održati u tri takmičarske večeri, u polufinalima koji su planirani za 10. i 12. maj, dok će se finale održati 14. maja. 

Objava Počela izgradnja bine za Eurosong u Torinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najbolja bh. biciklistkinja Lejla Tanović, nakon zadnjeg upisa bodova, napredovala je za jednu poziciju na Svjetskoj ranking listi UCI-a i sada zauzima 7. mjesto sa 979 UCI bodova. 

U poretku prve tri takmičarke nije bilo promjena, odnosno prvoplasirana je Ariane Luthi, na drugom mjestu Katazina Sosna, dok treće mjesto zauzima Stefanie Dohrn.

Naša takmičarka ima priliku da popravi svoj plasman na Svjetskoj ranking listi već početkom aprila kada je očekuje nastup na dvije UCI utrke Kamenjak “Rocky trails” koje se održavaju u Hrvatskoj.

Avaz

Objava Lejla Tanović napredovala na Svjetskoj ranking listi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svakodnevno dugotrajno popodnevno drijemanje možda je predznak Alzheimerove bolesti, pokazala je studija koje je analizirala navike dnevnog spavanja kod starijih osoba, piše Guardian.

Povećan rizik

Ova saznanja mogla bi pomoći napraviti reda u ponekad zbunjujućim rezultatima o učincima popodnevnog spavanja na kognitivne procese kod starijih osoba. Naime, neke su prijašnje studije pokazale da popodnevno drijemanje ima blagotvoran učinak na raspoloženje, budnost i obavljanje mentalnih zadataka.

Posljednja studija sugerira da je povećanje vremena koje tokom dana provedemo spavajući, povezano s povećanim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja ili razvoja Alzheimerove bolesti. Naučnici smatraju da je dugotrajno drijemanje rani znak bolesti, a ne uzrok mentalnog propadanja.

– To može biti znak ubrzanog starenja. Ako prije niste tokom dana drijemali, no sada teško ostajete budni i morate malo prileći, to bi mogao biti znak pogoršanog kognitivnog zdravlja – kaže doktor Jue Leng, profesor psihijatrije na Univerzitetu San Francisco.

Naučnici su pratili više od 1.000 ljudi prosječne dobi od 81 godine kroz period od nekoliko godina. Svake godine, ispitanici su određeno vrijeme nosili uređaje nalik satovima kako bi se motrila njihova mobilnost kroz 14 dana. Svaki produženi period neaktivnosti između 9 ujutro i 19 sati navečer, protumačen je kao drijemanje.

Ispitanici su, također, svake godine podvrgavani testovima kako bi se utvrdilo njihovo kognitivno stanje. Na početku ispitivanja, 76 posto ispitanika nije imalo nikakva kognitivna oštećenja, 20 posto ih je imalo blaga oštećenja, a četiri posto ih je imalo Alzheimerovu bolest.

Kod učesnika koji nisu razvili nikakav kognitivni poremećaj, uobičajeno vrijeme popodnevnog drijemanja povećavalo se za 11 minuta godišnje. Kod onih kod kojih su primijećena značajnija oštećenja, dnevno drijemanje se produžilo za 24 minute, a kod onih kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest, vrijeme popodnevnog drijemanja se utrostručilo na čak 68 minuta, kazali su naučnici u studiji objavljenoj u časopisu „Alzheimerova bolest i demencija“.

Sve u svemu, učesnici koji su drijemali više od sat dnevno, imali su 40 posto viši rizik od razvoja Alzheimerove bolesti od onih koji su drijemali manje od toga. Također, oni koji su drijemali najmanje jednom dnevno, imali su također 40 posto viši rizik od razvoja Alzheimerove bolesti od onih koji nisu drijemali svaki dan.

Imaju manje posebnih neurona

Prethodna istraživanja, koja su uspoređivala mozgove preminulih osoba, pokazala su da oni s Alzheimerovom bolešću imaju manje posebnih neurona koji potiču budnost.

Neuobičajeni obrasci spavanja, nesanica i loša kvaliteta noćnog sna uobičajeni su za osobe s demencijom, no najnoviji rad je pokazao da je veza s drijemanjem ostala i kada se u obzir uzme noćni san.

– To sugerira da je uloga dnevnog drijemanja sama po sebi važna – rekao je Leng.

Autori studije su rekli da bi osjećaj sve veće pospanosti tokom dana mogao biti rani znak da su u mozgu u toku promjene koje prethode demenciji.

Leng je rekao da nije moguće posve isključiti mogućnost da samo drijemanje uzrokuje kognitivne probleme, ali ne postoji nekakav očit biološki mehanizam pomoću kojeg bi drijemanje moglo uzrokovati Alzheimerovu bolest.

Avaz

Objava Kažu naučnici: Dugotrajno popodnevno drijemanje predznak Alzheimerove bolesti pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Cestama Federacije za Žurnal kažu da više nemaju nikakva dugovanja prema Strabagu za tunel Karaula

Izgradnja tunela Karaula na dionici Kladanj – Potpaklenik na magistralnoj cesti M-18 trajala je nešto više od dvije godine, a najavljivana je godinama ranije. Radovi su završeni u septembru 2016. godine, tunel je pušten u promet, ali dugovi su ostali. Investitor – Ceste Federacije BiH – posao je dodijelio austrijskoj kompaniji Strabag, koja je nakon toga angažovala druge podizvođače i kompanije za pružanje različitih vrsta usluga, piše Žurnal.

U Cestama Federacije za Žurnal kažu da više nemaju nikakva dugovanja prema Strabagu za tunel Karaula

Izgradnja tunela Karaula na dionici Kladanj – Potpaklenik na magistralnoj cesti M-18 trajala je nešto više od dvije godine, a najavljivana je godinama ranije. Radovi su završeni u septembru 2016. godine, tunel je pušten u promet, ali dugovi su ostali. Investitor – Ceste Federacije BiH – posao je dodijelio austrijskoj kompaniji Strabag, koja je nakon toga angažovala druge podizvođače i kompanije za pružanje različitih vrsta usluga, piše Žurnal.

U Cestama Federacije za Žurnal kažu da više nemaju nikakva dugovanja prema Strabagu za tunel Karaula. Ali su Strabag i njegovi podizvođači ostali dužni kompanijama koje su sami angažovali. Kao i obično, najdeblji kraj izvuku oni na kraju lanca. Ovaj put to su male, domaće kompanije koje su pružale različite vrste usluga prilikom izgradnje.

Čamdžić-komerc je firma iz Kladnja koja je bila domaćin radnicima na izgradnji tunela. U objektima Čamdžić-komerca radnici su imali smještaj i hranu, a bio im je organizovan i prevoz do gradilišta. Ukupna potraživanja Čamdžić-komerca narasla su do skoro 210 hiljada KM, ali novac nisu dobili.

Izvođač radova Strabag kao podizvođača angažovao je kompaniju Entea. Entea je dalje dogovarala posao sa Čamdžić-komercom, ali 2019. Entea odlazi u stečaj a stečajni postupak je tek na početku. Kako bi naplatio potraživanja Muhamed Čamdić, direktor Čamdžić-komerca, odlučio je tužiti Enteu. Općinski sud u Sarajevu presudio je u njegovu korist.

Strabag ostaje dužan Entei, Entea Čamdžić-komercu. Ceste, opet, ne smatraju da duguju bilo šta bilo kome. Krajem 2016. Entea i Čamdžić-komerc sastavili su ugovore o cesijama kojima se dug prenosi na Strabag kao izvođača radova. Iako u Strabagu načelno priznaju svoj dug, kaže Čamdžić, nikada nisu potpisali ugovore o cesijama.

Čamdžić-komerc nije jedini kome su Entea/Strabag ostali dužni. Vlasnik jednog autoservisa iz Kladnja za Žurnal se prisjeća da je održavao hidraulična crijeva. Entea mu je ostala dužna oko šest hiljada KM. Nije išao na sud. Hiljade KM Entea duguje i jednom broju radnika koji su bili angažovani na terenu. Feđi duguju oko dvije hiljade KM:

-Neki su ga i tužili, ja nisam. Očekivao sam da će nekada biti uplaćeno, ali i njemu duguju, sada su u stečaju, i jednostavno sam odustao od tužbe.

O broju onih koji potražuju svoj novac govori i činjenica da je, naprimjer, Čamdžić-komerc 36. na spisku za izmirenje potraživanja u stečajnom postupku nad Enteom.

Kompaniju Strabag pitali smo o ovim dugovanjima, odnosu Strabaga, Cesta, Entee i ostalih angažovanih. Nisu odgovorili na naša pitanja. Domaće kompanije smatraju da Strabag i druge strane kompanije sa desetinama miliona KM prihoda iz budžeta institucija u BiH, svojim odnosom doprinose njihovom propadanju.

Entea se dugo bavila niskogradnjom, naročito tunelogradnjom i uredno izmirivala sve svoje obaveze kako prema zaposlenicima tako i prema dobavljačima, kaže za Žurnal direktor Enes Kunovac. U 2016. godini zbog višemilionskih neizmirenih potraživanja na Koridoru 5c, za uredno okončan projekat izgradnje tunela Bijela Vlaka, gdje je glavni izvođač bio OHL ŽS iz Česke, ENTEA je zapala u tešku finansijsku situaciju, te je došlo do blokade transakcijskih računa društva i obustave poslovanja:

– O svemu tome bila je i upoznata šira javnost obzirom da smo putem medija apelovali na nedaće s kojima smo se susretali, te u više navrata bezuspješno molili nadležne za pomoć – kaže Kunovac.

Sve naprijed navedeno, kao i problemi na projektu izgradnje Tunela Karaula koji su se ogledali u nepriznavanju uredno izvedenih radova, kašnjenju sa plaćanjem naših višemilionskih potraživanja i sl., doveli su Enteu do stečaja. Kompanija je prije pokretanja stečaja imala značajan iznos potraživanja od društva Strabag po osnovu izvedenih što priznatih, što nepriznatih radova koji su bili predmetom spora. S obzirom da je stečajni postupak otvoren 2019. godine, Kunovac nema informaciju o statusu predmetnih potraživanja, kao niti o iznosu priznatih dugovanja prema dobavljačima:

– Koliko mi je poznato nekoliko dobavljača sa projekta Karaula je dobilo presude protiv društva STRABAG i naplatilo svoja potraživanja, neki su uspjeli naplatiti čak i bez presude, dok neki još uvijek čekaju da se naplate. Po završetku projekta, društvo Strabag je neosnovano protestvovalo garanciju za dobro izvršenje posla, a što je predmet sudskog postupka koji se još uvijek vodi pred Opdinskim sudom u Sarajevu.

Kunovac smatra da su zbog stranih izvođača koji su neuredno izmirivali svoje obaveze prema domaćim podizvođačima mnoge bh kompanije, baš poput društva Entea zapale u ogromne finansijske probleme od kojih su se teško ili nikako oporavile:

– Nadam se da de se situacija u budućnosti popraviti, te da će se prednost davati domaćim izvođačima i na taj način jačati domaća privreda.

Tunel Karaula trebao je biti završen mnogo ranije. Žurnal je već pisao o tome kako je priča o gradnji Tunela vrijednog 24 miliona maraka počela u junu izborne 2012. godine. Dvije godine kasnije,u 8. mjesecu 2014. godine pred Opće izbore svečano je obilježen početak radova i prvo probijanje tunela. Rok završetka radova 16 mjeseci.

U septembru 2016.godine, opet pred izbore – ovaj put lokalne – otvara se dionica magistralne ceste M.18. Kladanj – tunel Karaula – Tuzla. Šest godina kasnije, značajan profit ostvarile su strane kompanije. Budžet oštećen za stotine hiljada KM kamata, domaća kompanija u stečaju zbog nenaplaćenih potraživanja i brojni oštećeni radnici na terenu.

Vlasnici ovih kompanije pismeno su tražili sastanak sa direktorom Cesta Ljubom Pravdićem, kako bi pokušali zajednički naći način za rješenje problema. Direktor Pravdić nije odgovorio na njihov poziv.

Objava Šest godina nakon otvaranja tunela Karaula: Profitirao Strabag, domaće kompanije još uvijek čekaju svoj novac pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

FOTO: FENA

Petnaesti Evropski omladinski olimpijski festival EYOF održat će se u finskom Vuokatiju od 20. do 25. marta 2022. godine.

Najbolji mladi sportisti 44 evropske zemlje će braniti boje svojih država na takmičarskom programu Festivala u ukupno devet sportova – alpsko skijanje, biatlon, skijaško trčanje, umjetničko klizanje, hokej na ledu, nordijska kombinacija, brzo klizanje, skijaški skokovi i snoubord.

Bosnu i Hercegovinu će predstavljati četvoro sportista u alpskom skijanju, skijaškom trčanju i umjetničkom klizanju.

Boje BiH će braniti – Milivoje Mačar, alpsko skijanje (slalom i paralel slalom), Sara Plakalović, skijaško trčanje (7,5 km slobodni stil, 1,1 km sprint slobodni stil i 5 km klasični stil), Miloš Stević, skijaško trčanje (10 km slobodni stil, 7,5 km klasični stil, 1,1 km slobodni stil) i Zara Husedžinović, umjetničko klizanje (kratki i slobodni program).

Jedna od zanimljivosti jeste da će EYOF Vuokati biti rodno najizbalansiranije izdanje Festivala u istoriji događaja, zahvaljujući uključivanju hokeja na ledu za djevojčice kao i nordijske kombinacije.

Svečana ceremonija otvaranja će biti održana 20. marta u 20.00 sati u Vuokati areni, a zastavu Bosne i Hercegovine će nositi Miloš Stević i Zara Husedžinović.

Objava BiH u finskom Vuokatiju predstavlja četvoro sportista pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.