Reprezentacija Bosne i Hercegovine okončala je svoj drugi nastup na FIFA Svjetskom prvenstvu osvajanjem 29. mjesta u konkurenciji 48 ekipa, što predstavlja historijski plasman za bh. fudbal na najvećoj svjetskoj smotri.
Zmajevi su na turniru koji se od 11. juna do 19. jula održava u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku odigrali četiri utakmice, ostvarivši jednu pobjedu, jedan remi i dva poraza, uz gol razliku 5:8.
Put kroz grupnu fazu
Bosna i Hercegovina je nastupila u Grupi B sa selekcijama Kanade, Švicarske i Katara. Turnir je otvoren remijem protiv domaćina Kanade u Torontu (1:1), a jedini gol za Zmajeve postigao je Lukić.
U drugom kolu uslijedio je poraz od Švicarske u Inglewoodu rezultatom 4:1, gdje je počasni pogodak za BiH djelo Mahmića.
U odlučujućoj utakmici za prolaz u nokaut fazu, Zmajevi su u Seattleu savladali Katar rezultatom 3:1. Strijelci su bili Alajbegović, Mahmić i autogol Abunade. Ovom pobjedom BiH je kao jedna od osam najboljih trećeplasiranih selekcija izborila plasman u šesnaestinu finala.
Šesnaestina finala
U šesnaestini finala, Bosna i Hercegovina je u Santa Clari poražena od selekcije Sjedinjenih Američkih Država rezultatom 2:0, čime je okončan nastup na turniru.
Historijski uspjeh
Ovo je tek drugi nastup Bosne i Hercegovine na Svjetskim prvenstvima, nakon debitantskog učešća 2014. godine u Brazilu. Plasman među 32 najbolje ekipe svijeta i 29. mjesto u ukupnom poretku od 48 reprezentacija predstavlja značajan napredak u odnosu na debi prije 12 godina.
Iza Zmajeva su u konačnom poretku ostale renomirane fudbalske nacije poput Alžira, Senegala, Turske, Urugvaja, Češke i Škotske.
Svjetsko prvenstvo 2026. godine, prvo sa proširenim formatom od 48 ekipa, nastavlja se do finala zakazanog za 19. juli na MetLife Stadiumu u East Rutherfordu.
Gradonačelnik Srebrenika potpisao je danas Sporazum o saradnji sa Direkcijom regionalnih cesta Tuzlanskog kantona, čime su stvoreni uslovi za realizaciju tri značajna projekta rehabilitacije i sanacije putne infrastrukture na području grada.
U okviru potpisanog sporazuma bit će realizovani sljedeći projekti:
Rehabilitacija lokalne ceste Gornji Srebrenik – Ravnuše, u dužini od 862 metra, vrijednosti 189.326,77 KM
Rehabilitacija lokalne ceste u MZ Ljenobud, u dužini od 425 metara, vrijednosti 180.571,03 KM
Sanacija i rehabilitacija lokalne nekategorisane ceste u MZ Tinja Donja, u dužini od 125 metara, vrijednosti 28.872,68 KM
Ukupna vrijednost ova tri projekta iznosi 398.770,48 KM.
Potpisanim sporazumom jasno su definisane obaveze Grada Srebrenika i Direkcije regionalnih cesta Tuzlanskog kantona u realizaciji ovih projekata koje finansira Vlada Tuzlanskog kantona.
Direkcija regionalnih cesta TK provest će postupke javnih nabavki, izvršiti izbor izvođača radova, zaključiti ugovore i vršiti stručni nadzor nad izvođenjem radova, dok će Grad Srebrenik koordinirati aktivnosti sa mjesnim zajednicama i građanima te pružati podršku tokom realizacije radova.
„Zahvaljujem se Direkciji regionalnih cesta Tuzlanskog kantona na saradnji i Vladi Tuzlanskog kantona na podršci i izdvojenim sredstvima. Nastavljamo raditi predano kako bismo stvarali bolje uslove za život u svim dijelovima Srebrenika.”
Marš mira 2026 počet će 8. jula iz Nezuka, na području općine Sapna, odakle će učesnici krenuti prema Potočarima u okviru obilježavanja 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a” Srebrenica.
Kolona bi, prema programu i dosadašnjoj praksi organizacije, trebala krenuti između 8:45 i 9:00 sati. Učesnici će tokom tri dana preći oko 100 kilometara zahtjevne trase kojom su se Srebreničani u julu 1995. godine pokušavali probiti do slobodne teritorije.
Prema posljednjim dostupnim informacijama, za Marš mira 2026 prijavljeno je blizu četiri hiljade učesnika, dok organizatori očekuju da bi ukupan broj mogao biti oko sedam hiljada. Kada se tome dodaju učesnici motomaratona, biciklističkih, ultramaratonskih i drugih memorijalnih aktivnosti, očekuje se da će u programu obilježavanja učestvovati više hiljada ljudi iz Bosne i Hercegovine, dijaspore i brojnih zemalja svijeta.
Zvaničan konačan spisak država iz kojih dolaze učesnici još nije objavljen. Iz dosadašnjih najava poznato je da se očekuje dolazak učesnika iz BiH, evropske dijaspore, među kojima se spominju Holandija i Velika Britanija, kao i dolazak domaćih i međunarodnih delegacija, uključujući predstavnike iz Turske.
Ruta kojom prolazi Marš mira 2026
Marš mira 2026 prolazi trasom Nezuk, Baljkovica, Parlog, Crni Vrh, Snagovo, Liplje, Jošanica, Donja Kamenica, Bakrači, Glodi, Udrč, Cerska, Kaldrmica, Đugum, Mravinjci, Burnice, Kameničko Brdo, Ravni Buljim, Jaglići, Šušnjari, Budak i Potočari, odnosno Memorijalni centar Srebrenica.
Riječ je o brdsko-planinskom terenu, sa šumskim predjelima, usponima i dionicama koje zahtijevaju dobru fizičku pripremu. Posebno zahtjevnim smatra se područje Udrča, kao i pojedini dijelovi trase prema Buljimu, gdje su prethodnih dana vršena dodatna uređenja kako bi put bio sigurniji i prohodniji za učesnike.
Prvo noćenje predviđeno je na području Liplja, dok je drugo noćenje planirano u kampu na području Mravinjaca. Dolazak učesnika u Potočare očekuje se 10. jula, dan prije centralne komemoracije i kolektivne dženaze u Memorijalnom centru Potočari.
Tokom Marša mira predviđeni su historijski časovi na određenim lokalitetima, svjedočenja preživjelih i programi u kampovima. Organizatori najavljuju da će večera u kampovima biti podijeljena u 18 sati, a učesnicima se preporučuje da prate upute vođa grupa i službi koje će biti raspoređene duž trase.
Ko pruža logističku podršku učesnicima?
Logističku podršku za Marš mira 2026 pruža više institucija i službi. Oružane snage Bosne i Hercegovine osiguravaju šatorski smještaj u kampovima, ali učesnici trebaju ponijeti svoje podmetače i pokrivače. Medicinske ekipe, volonteri, gorske službe spašavanja, Federalna uprava civilne zaštite i druge nadležne službe bit će na raspolaganju učesnicima duž trase.
Najavljeno je i prisustvo helikopterske podrške, kao i osvježenje na pojedinim punktovima, uključujući vodu, voće, energetske dodatke i kafu. Organizatori podsjećaju da je važno poštovati obilježenu trasu, upute vodiča i pravila ponašanja, posebno zbog sigurnosti svih učesnika.
Kada je riječ o prijavama, zvanični obrasci za pojedince i organizovane grupe i dalje su dostupni na stranici Marša mira. Ipak, s obzirom na to da pohod počinje za dva dana, oni koji se još nisu prijavili trebaju to učiniti što prije i pratiti obavještenja organizatora ili grupe s kojom planiraju putovati.
Učesnike očekuju ljetni vremenski uslovi. Na području Sapne za 8. juli prognozira se djelimično sunčano vrijeme uz temperaturu do 30 stepeni, dan kasnije oko 29, a 10. jula do 31 stepen. Na području Potočara i Srebrenice očekuju se temperature između 25 i 31 stepen, uz promjenjivu oblačnost, a 10. jula na širem području Srebrenice moguća je i lokalna jutarnja kiša.
Zbog toga se učesnicima preporučuje slojevita odjeća, udobna obuća, zaštita od sunca, kapa ili šešir, kabanica, dovoljno vode i osnovne potrepštine za višesatno pješačenje. Organizatori posebno naglašavaju da je Marš mira memorijalni pohod i čin sjećanja, zbog čega se od svih učesnika očekuje dostojanstveno i odgovorno ponašanje.
SREBRENIK – U organizaciji Udruženja građana „Eko Mreža“, u četvrtak 25. juna 2026. godine uspješno je provedena još jedna ekološka akcija čišćenja i uređenja javnih površina na području grada Srebrenika. Ova aktivnost realizovana je u sklopu projekta „Čišćenje planinarskih ruta i izletišta planine Majevice“ i okupila je više od 30 učesnika različitih generacija, spremnih da svojim doprinosom učine sredinu ljepšom i urednijom.
Akcija je započela okupljanjem na pomoćnom stadionu OFK Gradina Srebrenik, odakle su volonteri raspoređeni na više lokacija. Posebno raduje činjenica da su se odazvali članovi mlađih kategorija OFK Gradina, volonteri Crvenog križa, kao i predstavnici menadžmenta JU Dvorana Srebrenik. Zajednički su očistili i uredili površine oko stadiona, pomoćnog fudbalskog terena i sportsko-rekreativnih zona koje svakodnevno koriste brojni građani.
Pored aktivnosti usmjerenih na očuvanje planinarskih ruta i izletišta na Majevici, akcija je obuhvatila i šire gradske zone od posebnog značaja za lokalnu zajednicu. Osnovni cilj projekta je, kako ističu iz Eko Mreže, unapređenje kvaliteta životne sredine, ali i podizanje ekološke svijesti građana o potrebi zajedničkog djelovanja u zaštiti prirodnih i urbanih prostora.
„Upravo ovakve akcije pokazuju koliko zajednički rad institucija, sportskih kolektiva, organizacija civilnog društva i građana može doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u našoj sredini. Kada vidite djecu i mlade kako s entuzijazmom čiste i uređuju svoj grad, znate da ste na pravom putu,“ poručuju organizatori.
Značajnu ulogu u realizaciji imali su i partneri koji su pružili organizacionu, logističku i finansijsku podršku. Glavni finansijer projekta je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona. Podršku su pružili i Grad Srebrenik, Sportsko-rekreativni centar Srebrenik, OFK Gradina Srebrenik, te Javno komunalno preduzeće „9. Septembar“ Srebrenik. Svojim doprinosom istakle su se i srebreničke kompanije „Great“ d.o.o. i Hotel Park Srebrenik.
Za sve učesnike organizator je obezbijedio kompletnu zaštitnu opremu, sav potreban radni materijal i osvježenje. Nakon uspješno završene akcije, za volontere je upriličeno zajedničko druženje uz roštilj, kao simboličan znak zahvalnosti za njihov nesebični angažman i uloženi trud.
Tokom akcije prikupljene su značajne količine raznovrsnog otpada, a posebna pažnja posvećena je uređenju zelenih površina. Organizatori posebno ističu važnost uključivanja najmlađih sugrađana u ovakve inicijative, jer se upravo kroz praktične aktivnosti razvija svijest o značaju očuvanja prirode, odgovornom odnosu prema okolišu i vrijednosti volontiranja kao pokretača pozitivnih društvenih promjena.
Ova ekološka akcija još jedna je u nizu uspješno realizovanih aktivnosti UG „Eko Mreža“, koje kontinuirano rade na stvaranju ljepšeg, urednijeg i zdravijeg ambijenta za život svih građana Srebrenika.
Na području Srebrenika započeo je još jedan važan infrastrukturni projekat. Riječ je o rekonstrukciji lokalnog puta Kiseljak – Rapatnica – Luka, jedne od značajnijih putnih dionica koja povezuje više mjesnih zajednica i svakodnevno je važna za veliki broj građana.
Radove izvodi firma GALAX Brčko, a ukupna vrijednost ugovora iznosi 424.730 KM.
Ovim projektom bit će završena kompletna rekonstrukcija duge i zahtjevne dionice od Mjesne zajednice Luka do Mjesne zajednice Kiseljak, koja prolazi kroz naselje Rapatnica. Riječ je o saobraćajnici koja je godinama bila u prilično dotrajalom stanju, zbog čega su njena obnova i unapređenje bili jedan od važnih infrastrukturnih prioriteta na području Srebrenika.
Rekonstrukcija će značajno doprinijeti većoj sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, boljoj povezanosti mjesnih zajednica, ali i kvalitetnijim uslovima života stanovnika ovog dijela grada. Nakon završetka radova građani će dobiti kompletnu i funkcionalno uređenu putnu dionicu između Luke, Rapatnice i Kiseljaka.
Nastavak infrastrukturnih ulaganja u Srebreniku
Početak radova na putu Kiseljak – Rapatnica – Luka dolazi u vrijeme pojačanih ulaganja u lokalnu infrastrukturu. Ranije je objavljeno da su potpisani ugovori vrijedni ukupno 1,12 miliona KM za rekonstrukciju više putnih dionica na području Srebrenika, među kojima je i ovaj put. Više detalja dostupno je u tekstu Milion i sto za srebreničke puteve: Potpisani ugovori za dvije ključne dionice.
Dodatni poticaj realizaciji infrastrukturnih projekata u lokalnim zajednicama predstavlja program Vlade Tuzlanskog kantona, kroz koji su za projekte lokalnih zajednica u 2026. godini planirana sredstva u iznosu od tri miliona KM. Detalji su objavljeni u članku Vlada Tuzlanskog kantona: Za projekte lokalnih zajednica namijenjeno 3 miliona KM.
Rekonstrukcija puta Kiseljak – Rapatnica – Luka predstavlja još jedan konkretan korak u modernizaciji putne infrastrukture Srebrenika i unapređenju svakodnevnog života građana.
Nevjerovatan i sablasan prizor možete vidjeti i doživjeti ako se uputite prema Srebreniku. Gradina Srebrenik, odnosno poznata srednjovjekovna kula nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Možda će vam se učiniti da je do nje nemoguće doći, ali svega nekoliko kilometara je udaljena od glavnog puta.
U većini perioda u godini otvorena je za turistička obilaženja. Građena je na visokoj stijeni zbog potreba tadašnjeg vremena, kao što su razne borbe, ali danas do nje ipak možete jednostavno stići. Stari grad Srebrenik, mjesto čiji su ostaci danas vezani za tvrđavu Gradina, jedan je od najstarijih srednjovjekovnih bosanskih gradova.
Srebrenička Gradina jedna je od najočuvanijih tvrđava iz srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini, a bila je dom bosanskog bana Stjepana II Kotromanića sve do njegove smrti 1353. godine.
U njoj se nalaze mnoge kule kao i manji dvorac. Krije tragove prošlih vremena i u njoj ćete osjetiti neku posebnu energiju. Rado je posjećeno mjesto, a do nje je omogućen pristup jedino mostom koji je obnovljen i siguran za prelazak.
Tvrđava je u dobrom stanju iako svakako da treba posebna uređenja i održavanje.
„Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku”, proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Unutrašnjost kule u Srebreniku će vas posebno oduševiti.
Do Gradine Srebrenik se stiže vrlo jednostavno. Nalazi se u naselju Gornji Srebrenik, općina Srebrenik.
Udaljena je 5 km od magistralnog puta Tuzla-Županja. Od Tuzle do Srebrenika potrebno je oko 45 minuta vožnje, na semaforu u Srebreniku treba skrenuti desno, te se voziti još oko 5 kilometara do tvrđave. Ulaz je u prosjeku 2 KM, ali ta cijena može varirati, što svakako trebate provjeriti.
Gradina Srebrenik je sagrađena na visokoj, strmoj i po mnogima ne baš nepristupačnoj stijeni. Ispod najpristupačnijeg dijela grada napravljen je dubok prokop, iz tog razloga tu je most preko kojeg se dolazilo do glavne utvrde, a i dan danas taj most je jedini dio preko kojeg građani i turisti mogu ući u utvrdu. Sadašnji zidovi Gradine su iz 18. stoljeća.
Stari grad je podignut na stijeni koja se izdiže iznad okolnih sela u visini od oko 50 do 70 metara. Visinska razlika između najniže i najviše tačke na kojoj se nalazi kula je oko 13 metara, što je zanimljiv podatak, posebno za ljubitelje ovakvih značajnih historijskih mjesta.
S druge strane dvorca Gradine možete primjetiti planinu Ozren, a u okviru Majevice smješten je grad Srebrenik. Sa tvrđave se vidi cijeli grad i pruža nevjerovatan pogled.
Stari Grad Srebrenik je sačinjen iz nekoliko dijelova, koji su povezani. Svi dijelovi imaju kule i postoji i manji takozvani dvorac.
Kada dođete pored Gradine primjetit ćete ulaznu kapi-kulu koja je smještena na jugoistočnoj padini. Ispred te kule nalazi se umjetni prokop, tako da je pristup na gradinu jedino moguć preko mosta koji je u funkcionalnom stanju. Dimenzije ove kule su 6,5×5,6 m. Kula se sastoji od dva sprata koje rastavlja zidani lučni svod.
U sklopu gradine Srebrenik nalazi se Donji grad koji je sastavljen i kojeg čine ulazna kvadratna četvorostrana kula-kapija sa pomoćnom zgradom i dvorištem.
Tu je druga kula (kula II) u obliku izdužene potkovice, unutrašnjih dimenzija dužine oko 5 m i širine 3,5 m. Sačuvana je u visini od 4,5 m.
Sa dijela gdje je zaobljena četverostrana kula možete stići do platoa na kome se nalazi kasarna, odakle, pored kvadratne četvorostrane kule vode kamene stepenice do kapije Gornjeg Grada odnosno Srebreničke citadele.
Citadela je ime koje označava najsnažnije utvrđeni, uglavnom središnji dio utvrde, odnosno kule. Najjednostavnije rečeno prostor smješten unutar grada, a opet na neki način izdvojen od svega ostalog.
U citadeli se nalazi manji dvorac, pored koga je na vrhu stijene iznad ulazne gradske kule-kapije smješten veliki okrugli četvorostrani Donžon – a to je najjača kula u tvrđavi, i označava posljednje mjesto odbrane.
Treća kula (kula III) se sjeveroistočnim kutom nastavlja na zapadni zid obora. Bitno je napomenuti da je pravokutne osnove, dimenzija 6,70×7,50 m, a u njoj se nalazi cisterna – odnosno između ulaza u gornji dio grada i kule IV nalazi se cisterna.
Po zauzeću grada Srebrenika ovdje su Osmanlije sagradile džamiju, te postoje podaci da je čak krajem 19. stoljeća ova zgrada bila aktivna.
Četvrta kula IV (glavna kula) nalazi se na najvišem dijelu grada, ima osnovu u obliku nepravilnog kruga, a njena unutrašnjost je veličine 4,8×5,2 m, dok su temelji zidova debljine do 2,85 m.
Osim prizemlja postojala su još dva sprata, razdvojena drvenom konstrukcijom.
U sklopu Gradine je stambena zgrada i zajedno sa glavnom kulom predstavlja središnji objekt grada.
Postoje nagađanja da je u osmanskom periodu služila za smještaj posade. Pregradnjom u 18. stoljeću nestalo je srednjovjekovnih tragova.
Postoji podatak da su bedemi grada i vanjski dijelovi zidova svih kula i obora, koji su zajedno sa bedemima činili obrambeni omotač grada – debeli oko 1,5 m.
Mnogo su nagađanja što se tiče pouzdanog podatka ko je zapravo izgradio Gradinu u Srebreniku. Neka od njih su legende i priče u narodu koje nisu pouzdan izvor. Neki od historičara i istraživača su mišljenja da su Gradinu u Srebreniku izgradili Mađari dok su vladali banovinom Bosnom, a to je bilo u XIII vijeku.
U nekim od historijskih dokumenata postoje bilješke da je ugarski kralj 1464. godine osnovao dvije banovine, u Jajcu i Srebreniku, kako bi zaustavio osvajački pohod Turaka.
Bez obzira na to, nakon 55 godina Gradinu u Srebreniku su osvojili Turci, a današnji izgled je zapravo još iz vremena dok su oni vladali. Turci su Gradinu u Srebreniku koristili 300 godina, od 1519. do 1835. godine.
Gradina Srebrenik prvi put je pomenuta 1333. godine. Bio je to 15. februar 1333. godine, a u to vrijeme grad Srebrenik bio je u vlasti bosanskog bana Stjepana II Kotromanića (1322–1353).
Tada je bosanski vladar, ban Stjepan II Kotromanić potpisao povelju sa Dubrovačkom Republikom o iznajmljivanju Stona, Pelješca, te pojedinih dijelova Dubrovačke Republike. Spomenut je u pisanim izvorima, a postoje razni historijski podaci o tome.
Sve se dešavalo u podgrađu Srebrenika, kada je ban primio poslanike Dubrovačke republike, pa im tom prilikom potvrdio pravo posjeda u Stonskom ratu (Pelješcu), „za sva vremena” – kako on to kaže u svojoj Povelji.
Prema nekim navodima, Stjepanu II Kotromaniću rodio se tada i sin, što je bio dodatni razlog za slavlje.
Prema historijskim podacima Stjepan II Kotromanić rođen je 1295. godine, a preminuo je 1353. u septembru. Poznati su podaci da je Stjepan II Kotromanić najstariji sin Stjepana Kotromanića i srpske princeze Jelisavete Nemanjić, kćerke kralja Dragutina. Za vrijeme vladavine Stjepana II Kotromanića zabilježena je najveća ekspanzija bosanske banovine. Zahvaljujući potezima i vezama njegovog strica Stjepana II, njegov nasljednik Tvrtko I Kotromanić napravio je najjaču samostalnu državu Bosnu.
Gradina Srebrenik je prvi put pomenuta u vrijeme vladavine Stjepana II Kotromanića, u njoj su se odvijali važni događaji, potpisivane povelje, a prema nekim navodima tu se rodio i sin Stjepana II Kotromanića.
Dolaskom Osmanlija u Gradinu Srebrenik smještena je stalna vojna posada koja je sredinom 16. stoljeća imala 48 mustahfiza (posadnika). Posadom kroz osmanski period zapovjedaju dizdari uz pomoć serbuljuka i ćehaja.
Od 16. stoljeća pod Srebrenikom se razvija bitno naselje, Beg Konak, dio gdje je bio upravnik ovog kraja.
Utvrda Srebrenik od 18. stoljeća ulazi u sastav Kapetanije Gradačac. Utvrda je dograđivana nekoliko puta 1756. i 1777. godine. Godine 1833. Srebrenik posjeduje 7 topova, ali ubrzo je i napušten.
Prvi osmanski defteri, knjige, zatiču u Srebreniku, pored varoši grada Srebrenika, još jednu gradsku mahalu, a unutar zidina nalazila se džamija. Sama Gradina je uglavnom orijentalnom ambijentu od 1518./1519. godine kada je i došla pod osmansku vlast.
Za Gradinu u Srebreniku veže se i jedan važan historijski događaj. Mađarski kralj Lajoš je na ovim prostorima doživio jedan težak poraz. Prije toga je izgubio ugarski državni pečat, a to je tada značilo da mora biti obavljena ponovna potvrda svih ugovora koji su ovjereni tim pečatom.
Gradina Srebrenik je pod zaštitom još od 1962. godine, kada je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine, a nakon toga su krenule i značajne obnove. Godine 1954. poduzeti su pripremni radovi a 1955. godine izvršeno je uređenje i zaštita stambene zgrade. Od 1975. do 1978. godine izvršena je zaštita svih objekata na Starom gradu i sagrađen novi most za prilaz gradu. Most je obnovljen i uređen 2003.–2004. godine, a prije nekoliko godina izgrađen je najnoviji pristupni most preko kojeg se dolazi do glavne kule. Iako izgleda malo strašno, most je danas siguran za prelazak.
Današnji izgled Gradine Srebrenik zapravo je ostavština Turaka koji su je koristili skoro 300 godina, od 1519. do 1835. godine, a naravno da su je vremenom dorađivali spram svojih potreba.
Gradina Srebrenik predstavlja jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova u Bosni, najočuvaniji primjerak arhitekture toga doba, kako pojašnjavaju neki od historičara. Međutim, zanimljiv je podatak da nije bilo arheoloških istraživanja, i da bi ona svakako dala odgovore na to ko je ustvari i kada izgradio Gradinu Srebrenik.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2004. godine proglasila je „Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku” nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Spomenimo da nacionalni spomenik čine: zidine starog grada, ruševine detaširane kule i most. Spomenik je arheološki neistražen i predstavlja potencijalno nalazište (arheološki rezervat) pokretnog arheološkog materijala, koji će svakako, vjerujemo, biti istražen.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku da se zahtjevi za verifikaciju računa stare devizne štednje mogu podnijeti od 1. jula do 31. oktobra 2026. godine.
Odluka je donesena na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, a Finansijsko-informatička agencija (FIA) FBiH dužna je do 31. decembra završiti postupak verifikacije.
Iz Federalnog ministarstva finansija su kao razlog za donošenje ove odluke istakli da se starim deviznim štedišama u redovnom roku omogući ostvarivanje njihovih prava, te da svi građani koji imaju neizmirena potraživanja po ovom osnovu blagovremeno podnesu zahtjeve.
Vlada Tuzlanskog kantona utvrdila je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima Tuzlanskog kantona i uputila ga u dalju skupštinsku proceduru. Predložene izmjene rezultat su analize primjene postojećeg zakona i potrebe da se pojedine odredbe preciziraju.
Jedan od osnovnih ciljeva predloženih izmjena jeste jasnije uređivanje primjene policijskih ovlaštenja, efikasnije vođenje disciplinskih postupaka i stvaranje boljih uslova za profesionalni razvoj policijskih službenika.
Izmjene zakona trebale bi doprinijeti većoj sigurnosti građana i modernizaciji rada Uprave policije Tuzlanskog kantona, čime se nastavlja kontinuirani rad na unapređenju sigurnosnog sistema u kantonu.
U Srebreniku je, uz saglasnost predsjednika Odbora, premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića, održana 2. sjednica Organizacionog odbora za obilježavanje 80. godišnjice izgradnje Omladinske pruge Brčko-Banovići, koja se navršava u novembru ove godine.
Na sjednicu su pozvani svi članovi Odbora, a prisustvovali su joj, uz inicijatora i nosioca obilježavanja godišnjice, SABNOR-a Tuzlanskog kantona, predsjednik Zlatko Dukić i sekretar SABNOR-a TK Edina Iljazagić.
Omladinska pruga Brčko-Banovići, duga 92 kilometra, izgrađena je 1946. godine u rekordnom roku od samo šest mjeseci, uz učešće više od 62.000 omladinaca iz cijele Jugoslavije i inostranstva. Ova značajna godišnjica bit će obilježena nizom manifestacija tokom novembra.
Od danas (15. juna 2026. godine) u Tuzlanskom kantonu stupa na snagu novi tarifni sistem u javnom linijskom prevozu putnika. Ovim projektom uvode se jedinstvene cijene karata na kantonalnim linijama, čime se ukida dosadašnja praksa po kojoj su građani iz udaljenijih dijelova kantona plaćali znatno skuplji prevoz.
Vlada Tuzlanskog kantona ranije je usvojila odluku o utvrđivanju tarifa i cijena, čime je, kako je saopćeno, zaokruženo sistemsko rješenje problema koji je godinama opterećivao građane – posebno učenike, studente i stanovnike udaljenijih općina. Za uspostavu ovog sistema u budžetu TK obezbijeđeno je oko sedam miliona KM .
Pregled novih cijena: Mjesečne karte već od 30 KM
Novi sistem donosi drastična pojeftinjenja, naročito za građane koji svakodnevno putuju iz rubnih općina kantona u administrativni centar.
Mjesečne karte (Jedinstvena cijena za sve relacije unutar TK)
88 KM – Radnici, nezaposleni, demobilisani borci, studenti, srednjoškolci i osnovci.
30 KM – Povlaštene kategorije (penzioneri, ratni vojni invalidi, zlatni ljiljani, te članovi porodica šehida i poginulih boraca).
Primjer uštede: Stanovnici općina Kladanj i Čelić, koji do sada nisu imali kantonalne linije već su koristili skuplje federalne rute, mjesečne karte su plaćali između 400 i 600 KM . Od danas će ta cijena iznositi linearnih 88 KM .
Pojedinačne karte
2,5 KM – Pojedinačna karta na kantonalnim linijama.
1,5 KM – Pojedinačna karta na području administrativnog centra Tuzle (usklađeno sa cijenama gradskog prevoza).
Pored standardnih, u sistem se uvode i nove vrste karata: vrijednosne, prenosive, personalizovane, polumjesečne, polugodišnje i godišnje. Za kupovinu polugodišnjih i godišnjih karata predviđen je popust od 10 posto .
GIPS Tuzla preuzima i linije Avisa i KIM-a
Početak primjene novog tarifnog sistema donosi i velike promjene u operaterima na pojedinim linijama. Gračanički prevoznik AVIS i firma KIM Doboj Istok zvanično su obavijestili putnike da prestaju održavati dosadašnje linije, a njihovo mjesto od danas preuzima GIPS d.o.o. Tuzla .
Koje linije mijenjaju prevoznika?
AVIS Gračanica više neće saobraćati na relacijama: Tuzla, Lukavac, Dobošnica, Gnojnica, Doboj Istok, Lukavica, Prnjavor i Sjenina . Prevoz na ovim linijama od danas obavlja GIPS prema već utvrđenom redu vožnje.
KIM Doboj Istok prestaje sa obavljanjem redovnog prevoza na relaciji Tešanj – Tuzla – Tešanj . Liniju takođe preuzima GIPS d.o.o. Tuzla.
Oba prevoznika su se putem zvaničnih obavještenja emotivnim porukama zahvalila svojim dugogodišnjim putnicima na ukazanom povjerenju, podršci i vjernosti.
Iz Vlade TK poručuju da javni prevoz u kantonu ovim korakom ulazi u potpuno novu fazu. Ključni zadatak u narednom periodu biće popularizacija ovog načina prevoza kako bi cijeli sistem dugoročno bio samoodrživ i stabilan.
Plazma Sportske igre mladih u saradnji sa Gradom Srebrenik organizuju veliki koncert Hari Mata Hari povodom obilježavanja Dana grada Srebrenika i 16. sezone Sportskih igara mladih. Koncert će biti održan u nedjelju 21. juna, na Trgu Alije Izetbegovića u Srebreniku sa početkom u 20:30 sati. Građane Srebrenika i goste očekuje večer ispunjena vrhunskom muzikom, dobrom atmosferom i zajedničkim druženjem uz bezvremenske hitove jednog od najprepoznatljivijih muzičkih imena regionalne scene. Pozivamo sve da nam se pridruže i zajedno proslave Dan grada Srebrenika te još jednu uspješnu sezonu Sportskih igara mladih, najveće amaterske sportske manifestacije za djecu i mlade u Evropi. Pokrovitelj događaja je Grad Srebrenik, a medijski partneri su Radio-televizija Tuzlanskog kantona, Radio Srebrenik, Studio D, Tatabrada TV.
Načelnik Općine Srebrenik Mehmed Bajrektarević sa svojim saradnicima danas je ugostio novog premijera Vlade TK Seada Čauševića sa ministrima, kako bi se u narednom periodu pokušali riješiti krucijalni problemi koji stoje pred izvršnom i zakonodavnom vlašću Općine. Nakon sastanka premijer Čaušević je kazao: – Ovo je radna a nikako kurtoazna posjeta Općini Srebrenik i želimo da svaki sastanak i posjetu općinama iskoristimo kako bismo nešto korisno uradili. Konkretizirali smo prioritete koje treba uraditi u Općini Srebrenik, a to je saobraćajna infrastruktura, deponija smeća, toplifikacija, nova zgrada Općine, status izbjeglih i raseljenih lica, povratak srpskog stanovništva… Što se tiče same deponije, mi moramo pronaći novu lokaciju jer do kraja godine deponija u Babunovićima mora biti zatvorena.
Detalj sa sastanka sa premijerom
Također, regionalni put Srebrenik-Gračanica je u očajnom stanju i to će nam biti također jedan od prioriteta, kaže premijer Čaušević. Načelnik Mehmed Bajrektarević također nije skrivao zadovoljstvo posjetom premijera, kazavši još neke detalje sa ovoga sastanka: – Zadovoljan sam ovim sastankom jer premijer i njegovi ministri žele iskreno da sarađuju sa općinama. Kazali smo svoje prioritete koje trebamo riješiti i on je obećao da će nam izaći u susret. Tu je još pomoć u oblasti zdravstva, nabavka određenih aparata za pružanje kvalitetnijih usluga, zatim iz oblasti obrazovanja kako bi se završila izgradnja sportske dvorane kod Druge osnovne škole, izgradnja zgrade Gimnazije, a imamo i problem sa bivšim radnicima Interpleta, kojima je potrebno uvezati radni staž, kaže načelnik Bajrektarević.
Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju
