Arhiva oznaka: vijesti

Nakon 30 dana Ramazana, posta i ibadeta, muslimani u BiH su dočekali jedan od dva najveća muslimanska praznika – Ramazanski bajram. Centralna bajramska svečanost za Grad Srebrenik održana je u gradskoj džamiji u Srebreniku, a hutbu je kazivao imam gradske džamije Emir ef. Brašnjić, koji je podsjetio da je protekli mjesec duhovno osnažio vjernike za životne izazove koje nam život donosi. Radosna lica prepune džamije su najbolji odraz svega lijepog što donosi kraj mjeseca posta i ibadeta.-„ Bajram je prilika da jedni druge podržimo u onome što je dobro i korisno za sve nas. Naše najveće društveno dobro je naš komšiluk, nemojmo to nikada zaboraviti“,- istakao je ef. Brašnjić u razgovoru za Radio Srebrenik, te podsjetio da je sutra Dan šehida kada će se obići šehidska mezarja i tako pokazati da ne smijemo zaboraviti naše najbolje sinove. Uz bajramsku čestitku svim muslimanima i muslimankama pozvao je da činjenje dobrih djela ne smije smanjiti intenzitet nakon blagdana. –„Naše komšije, stari, bolesni i nemoćni nas trebaju svakog dana. Ne smijemo ih zaboraviti. U mjesecu posta smo, kao i svi džemati u TK realizovali akciju „Otvorimo 1000 vrata“, u kojoj smo obišli dosta onih koji su nas trebali, Udruženju „Spektar“ koji nam je u komšiluku uručili smo 35 paketića, polaznicima mektebske nastave 135 bajramskih paketića. Takve i slične aktivnosti ćemo nastaviti i dalje. Za dobrobit nas i naše zajednice. Želimo cijelom čovječanstvu mir i blagostanje“, -zaključio je imam gradske džamije Emir ef. Brašnjić.

Objava Centralna bajramska svečanost u gradskoj džamiji u Srebreniku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bajram je, a ono što ga svakako čini posebnim, uz drage ljude i druženje, su i poslastice u kojima ćemo ovoga dana uživati. Jedna od omiljenih je definitivno baklava, a iako je mnogi prisvajaju, rijetko ko zna koliko duboko seže njena historija.

Tankim, lisnatim jufkama punjenim orašastim plodovima i sastojcima zbog kojih se topi u našim ustima, mnogi ne mogu odoljeti, a kada zanemarimo gastronomski užitak, baklava se može pohvaliti i bogatom historijom te titulom jedne od najukusnijih tradicionalnih libanonskih jela.

Historija baklave je duga i bogata događajima, a dolaskom Osmanskog carstva na vlast u 14. stoljeću, ona će se zauvijek promijeniti.

Čudo Mezopotamije

Dok svi, od Balkanaca, Grka, Turaka pa sve do Jermena, tvrde da su prvi napravili baklavu, čini se da zasluge moraju pripasti Asircima iz Mezopotamije (regija koja se sastoji od današnjeg Iraka, Sirije, Irana i Turske). Naučnici vjeruju da se ovaj magični trenutak u ljudskoj historiji dogodio oko 8. stoljeća prije nove ere, kada je prva baklava napravljena u prilično rustičnim uslovima, u pećima na drva.

Porijeklo naziva “baklava”

Kao što postoje različita mišljenja o porijeklu baklave, sporno je i porijeklo njenog naziva. Riječ “baklava” je posuđenica iz osmanskog turskog.

Turski etimolozi tvrde da je tursko porijeklo (baklağı ili baklağu), dok neki kažu da “baklava” može doći od mongolskog korijena riječi “bayla” što znači vezati, zamotati, gomilati.

Prema drugom izvoru, Jermeni insistiraju kako je riječ “baklava” jermenskog porijekla jer se čini kao da je povezana sa jermenskom riječi za “bakh” što znači post i “halva” što znači slatko.

Svako ima svoje

U antičko doba, grčki mornari i trgovci bili su redovni posjetioci Mezopotamije i nije im trebalo dugo da postanu veliki obožavatelji ove ukusne poslastice. Ne samo da su ponijeli kući onoliko baklava koliko su mogli ponijeti, već su čak uspjeli nabaviti i njen recept, a do 3. stoljeća prije nove ere baklava se pravila i služila u svim bogatim grčkim domaćinstvima.

Grci su čak zaslužni za značajno poboljšanje ove popularne poslastice tako što su ovladali umijećem razvlačenja izuzetno tankog tijesta. Ovo savršeno tijesto nazvano je phyllo, što je grčka riječ za list, obzirom na to koliko je bilo nevjerovatno tanko.

Glas o nevjerovatnoj baklavi brzo se proširio i ubrzo su svi, od starih Perzijanaca, Rimljana do Azijaca i Sjevernoafrikanaca, pravili i uživali u baklavi, često sa svojim suptilnim varijacijama.

Arapi su dodavali ružinu vodicu i kardamom, dok su Jermeni preferirali karanfilić i cimet. Također, u Perziji su poznati poslastičari izmislili baklavu u obliku dijamanta čiji je nadjev od oraha bio “začinjen” plodovima jasmina, dok se u Albaniji pravi uglavnom baklava bez oraha u punjenju.

Vrijeme promjena

Dolaskom Osmanskog carstva na vlast u 14. stoljeću historija baklave će se zauvijek promijeniti. Gotovo sve mnoge kulture koje su razvile i usavršile vlastite verzije baklave bile su progutane unutar osmanskih granica, što je zapravo značilo da je proizvodnja baklave konsolidirana. Dok mnogi ovo vide kao vrijeme kada je umijeće pravljenje baklave”uništeno”, drugi na ovaj period gledaju kao da je isto usavršeno.

Najstariji izvještaji o baklavi nalaze se u kuhinjskim bilješkama Topkapi palače prema kojima je ona pečena u Dvoru 1473. godine, a kada je Osmansko carstvo konačno palo početkom 20. stoljeća, baklava se konačno proširila širom Evrope i šire.

Više od samo ukusne poslastice

Ako vam nevjerovatan ukus baklave nije dovoljan, ona dolazi i sa nekim vrlo cijenjenim zdravstvenim prednostima među libanonskom hranom. Orasi, pinjoli i bademi bogati su nezasićenim mastima koje mogu pomoći u kontroli holesterola i odličan su izvor vitamina E, bakra, magnezijuma i folne kiseline. Baklava phyllo pecivo je niskokalorično i ne sadrži trans-masti i zasićene masti.

Jeli su je samo bogataši

Baklava je bila izuzetno skupa i poslastica koja zahtijeva vrijeme i trud da se napravi, stoga je ista ostala hrana koja se vezuje za bogate ili, kao u sutrašnjem slučaju, koja se čuva izričito za posebne prilike.

I dan danas u Turskoj postoji uobičajen izraz da “nisi dovoljno bogat da jedeš baklavu svaki dan” iako su se vremena promijenila te vas od jednog paketa ove poslastice dijeli samo jedan klik ili odlazak u slastičarnicu.

Iako ih ima više, volimo svaku njihovu vrstu

Osim naše tradicionalne “obične” baklave, u ponudi se često mogu naći i ona sa lješnjacima, pistacijom, čokoladom, bademima, kokosom, kao i divit baklava. Jedna od najpoznatijih baklava u Turskoj je krem baklava odnosno Shaabiyat, dok u ponudi vrlo lako možete naći i baklavu sa mrkvom ili tikvom.

I na kraju, bez obzira koja vam vrsta ove najcjenjenije slastice bila ona najdraža, sigurni smo da ćete ovih dana pojesti bar njih nekoliko. A iako se čini kao da ih nikad nije dovoljno, savjet je – umjereno.

(RTVTK/Klix.ba)

Objava Historija baklave: Odakle potječe slastica bez koje je nezamisliva bajramska trpeza pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Danska je prva država na svijetu koja će zaustaviti vakcinaciju protiv koronavirusa, jer su stručnjaci ocijenili da je pandemija pod kontrolom.

U Ministarstvu zdravstva su istakli da će vakcinacija trajati do 15. maja, a kao razlog za to su naveli to što je veliki broj osoba vakcinisan te što se smanjuje broj zaraženih i hospitaliziranih.

U ovoj državi su u februaru ukinute sve epidemiološke mjere, jer epidemiolozi smatraju da je zemlja u “dobrom stanju”. Provedena je masovna vakcinacija nakon koje Danska ima jednu od najviših stopa vakcinisanih na svijetu.

Od 5,8 miliona stanovnika dvjema dozama je vakcinisano 81 posto, a trima dozama 62 posto.

Vakcinacija će se i dalje preporučivati zdravstveno ugroženim osobama, a trebala bi se nastaviti poslije ljeta, tj. na jesen, prenosi Sky News.

Objava Danska prva na svijetu zaustavlja vakcinaciju protiv koronavirusa pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović pozvao je danas sve da se uključe i učestvuju u razvoju svoje zajednice, kulture i u izgradnji svoje zemlje.

„Neka niko ne ostane postrani“, poručio je reisul-ulema u jutrošnjoj bajramskoj hutbi iz Gazi Husrev-begovoj džamije u Sarajevu.

Upozorio je da će naše društvo zapadati u sve težu situaciju i da će naš život postajati sve teži, sa sve manje zadovoljstva, međusobnog poštivanja i dragosti, ako se stanje prepusti stihiji i onima koji nemaju ni znanja ni svijesti, populistima koji iza sebe ne ostavljaju nikakva hajra.

„Suočavat ćemo se sa sve većim i sve dubljim izazovima, koji će nam život činiti nepodnošljivim“, kazao je reisu-l-ulema.

Zamolio je svakog pojedinca da se aktivno uključi u proces oporavka našeg naroda i da u tome bude iskren.

„Neka svako najprije poradi na svom oporavku, a potom neka djeluje na druge. Nemojte vrijeme provoditi u beznačajnim i beskorisnim raspravama, mahalanju po društvenim mrežama, naročito ne u onim zabranjenim, haram stvarima“, poručio je reisu-l-ulema.

Posebno je upozorio na, kako je kazao, rak-ranu našeg društva.

„U kriminalu i naši ljudi, čini se, učestvuju jednako kao i drugi: snažno su zastupljeni i u korupciji, mitu, kamati, kocki, razvratu, zakidanju radnika… Svaki vjernik od toga mora osjećati zebnju u srcu, jer posljedice takvih zlodjela zahvataju sve, ne samo one koji ih čine“, kazao je reisu-l-ulema.

Objava Bajramska hutba reisa Kavazovića: Svaki vjernik mora osjećati zebnju u srcu, jer posljedice zlodjela zahvataju sve, ne samo one koji ih čine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Legenda bh. nogometa Ivica Osim preminuo je u 81. godini života, potvrđeno je za Klix.ba. Osima je smrt zatekla jutros u 10:00 sati u Grazu gdje je živio posljednjih nekoliko godina.

Ivica Osim je rođen u Sarajevu 1941. godine. Kako je odrastao na Grbavici, aktivno je počeo trenirati nogomet u Željezničaru. Po izlasku iz juniora, počeo je igrati za prvi tim u sezoni 1959/1960., a za klub s Grbavice je nastupao ukupno 11 godina i za to vrijeme je sakupio 250 zvaničnih nastupa i postigao 75 golova.

Godine 1970. odlazi u Francusku, gdje je igrao za Strasbourg, Sedan i Valenciennes.

Štraus je, kako je još bio poznat zbog plave kose, nastupao i za reprezentaciju bivše Jugoslavije. Sakupio je 16 nastupa, pri tome postigavši osam golova. Bio je jedan od glavnih igrača u osvajanju drugog mjesta na Evropskom prvenstvu 1968. godine.

Za to vrijeme bio je nekarakteristično visok igrač, ali karakterističnog dugog koraka. Plijenio je nevjerovatnom tehnikom i lakoćom kojom je prelazio protivničke igrače. Činilo se kao da igrači padaju oko njega, a kada ne bi asistirao saigračima, sam bi postizao golove. Nerijetko su radio i novinski reporteri sa čuđenjem izvještavali kako sve to uspijeva, uprkos usporenim pokretima. Proglašen je i najboljim igračem Jugoslavije za 1967. godinu.

Igračku karijeru je okončao 1978. godine, nakon čega se vrlo uspješno počeo baviti trenerskim poslom. S uspjehom je vodio Željezničar od 1978. do 1986. Bio je još selektor reprezentacije Jugoslavije, trener Partizana, Panathinaikosa, Sturma, JEF Uniteda, da bi posljednji trenerski angažman imao kao selektor Japana.

Bio je trener Željezničara u polufinalnom meču utakmice Kupa UEFA protiv Videotona. Nakon poraza u Mađarskoj rezultatom 3:1 Plavi su imali priliku na Grbavici izboriti finale. Željezničar je pred 25.000 navijača vodio 2:0 do 87. minute i gotovo bio u finalu s Real Madridom, ali je u toj minuti primio gol i okončao snove Plavih.

Tada je također govorio i o još jednom veoma teškom trenutku za njega, a koji se desio 23. maja 1992. godine, kada je dao ostavku na mjesto selektora Jugoslavije, zemlje u kojoj je bjesnio rat.

“Na ostavku gledam isto, bio je to spontan gest s moje strane, koji mi je tada izgledao ispravan, ali bih ga ponovio i danas. Ne daj Bože samo da se ponovi slično, valjda smo sada pametniji”, izjavio je Osim u pomenutom intervjuu.

U vrijeme kada je bio selektor Jugoslavije, Osim je bio trener Partizana s kojim je osvojio Kup Jugoslavije 1991. godine, a nakon ostavke na mjestu selektora bivše države njegova porodica je zajedno s njim i ostalim stanovništvom bila bombardovana.

Osim je od 1992. do 1994. godine bio trener grčkog Panathinaikosa, a osvojio je Kup Grčke 1993. i 1994. godine, dok je drugo mjesto na tabeli osigurao 1993. godine. Između 1994. i 2002. godine je vodio austrijski Sturm, koji je doveo do naslova prvaka 1998. i 1999. godine, osvajanja Austrijskog superkupa 1998. i 1999. godine, a nastupao je i u Ligi prvaka od 1998. do 2000. godine.

Popularni Štraus s Grbavice je trenersku karijeru gradio u Japanu od 2003. do 2007. godine. Od 2003. do 2006. je bio trener JEF Uniteda s kojim je ostvario odlične rezultate uprkos tome što se radilo o malom klubu. JEF United je dva puta bio blizu titule, a 2005. godine je osvojio kup, svoj prvi veći trofej.

Selektor Japana postao je 21. jula 2006. godine i naslijedio legendarnog Zica. U debiju je pobijedio Trinidad i Tobago 2:0. Godine 2007. je poražen od Saudijske Arabije u polufinalu Azijskog kupa, kao i u utakmici za treće mjesto od Južne Koreje nakon penala.

Osim je 16. novembra 2007. doživio moždani udar, a 26. novembra se probudio. Na mjestu selektora Japana ga je naslijedio Takeshi Okada.

Godine 2011. je FIFA na čelo Komiteta za normalizaciju Nogometnog saveza BiH postavila upravo Osima, a on je pomogao krovnoj kući našeg nogometa da krene pravim putem i dovede nas do uređenja u kojem, slobodno se može reći, danas uživaju čelnici bh. nogometa. KLIX

Objava Preminuo Ivica Osim pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Muslimani u BiH danas ispraćaju odabrani mjesec Ramazan. Prema Takvimu Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, prvi dan Ramazanskog bajrama je u ponedjeljak, 2. maja 2022. godine.

Centralna bajramska svečanost Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje će bajramsku hutbu kazivati reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović. Bajram-namaz je u 6:17 sati.

Nakon sabah-namaza, koji će se klanjati s početkom u 5.00 sati, bit će održan svečani program u izvedbi poznatih učača Kur’ana, ilahija i kasida, s početkom u 5.20 sati, prenosi MINA.

Prigodan vaz ovom prilikom održat će prvi imam i hatib Gazi Husrev-begove džamije hfz. Mensur-ef. Malkić.

Prvog dana reisu-l-ulema organizira tradicionalno bajramsko čestitanje, od 10.00 do 13.00 sati, u Svečanom salonu u Kancelariji reisu-l-uleme.

Drugi dan Bajrama Islamska zajednica obilježava kao Dan šehida, odnosno kao dan sjećanja na sve one koji su dali živote braneći svoju porodicu i čast, svoju vjeru i domovinu.

Objava Muslimani ispraćaju odabrani mjesec, sutra je prvi dan Ramazanskog bajrama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini nedostaje oko 50 posto specijalista porodične medicine, kazao je Feni dr. Zaim Jatić, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine FBiH, ustvrdivši kako su domovi zdravlja preopterećeni i da doktori po pacijentu imaju od 5 do 7 minuta čime su najviše zanemarene preventivne aktivnosti, a što se u konačnosti održava na broj umrlih od kardiovaskularnih i malignih bolesti.

Navodi kako bi prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine u BiH trebalo raditi 1.600 doktora porodične medicine, no da je stanje u praksi sasvim drugačije i da nam hronično nedostaje specijalista porodične medicine.

”Prema izvještajima entitetskih zavoda za javno zdravstvo mi u cijeloj BiH imamo 746 specijalista porodične medicine. To bi mogao biti nedostatak od 50 posto porodičnih ljekara – ustvrdio je Jatić, naglasivši pritom kako je problem što su zbog potreba savremene medicine ovi standardi u većini evropskih zemalja niži i kreću se od jednog doktora na 1.000 do 1.900 stanovnika.

Brojna istraživanja, navodi dalje, pokazala su da što je veći broj stanovnika na jednog doktora porodične medicine kvaliteta zdravstvene zaštite opada.

Dovoljan broj porodičnih doktora u nekoj sredini direktno smanjuje broj hospitalizacija, broj posjeta hitnoj medicinskoj pomoći i broj komplikacija hroničnih bolesti, a podiže zadovoljstvo korisnika zdravstvenog sistema.

Upitan na koliko stanovnika u FBiH ide jedan porodični doktor, odgovorio je kako prema standardima i normativima Federalnog ministarstva zdravstva djelatnost porodične medicine osigurava jedan radni tim (jedan doktor medicine specijalista porodučne medicine, ili doktor medicine s posebnom edukacijom iz porodične medicine i jedna medicinska sestra/tehničar sa srednjom školom) na 2.000 osiguranih osoba i to za stanovništvo starije od 6 godina.

(RTV Slon/Fena)

Objava U BiH nedostaje 50 posto specijalista porodične medicine pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ovogodišnji Bajram obilježit će oblačno vrijeme, sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom, najavljeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

U ponedjeljak 2. maja, prvog dana Bajrama obilježit će pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Jutarnja temperatura kretat će se od šest do 14 stepeni celzijusa, dok će dnevna ići do 20.

Objava Pred nama je kišni Bajram  pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prvi dan Ramazanskog bajrama je u ponedjeljak, 2. maja 2022. godine. Centralna bajramska svečanost Muftijstva tuzlanskog bit će održana u Džamiji Kralja Abdullaha u Tuzli.  Bajram-namaz (s početkom u 6:15 sati) predvodit će i hutbu održati Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski.

The post Centralna bajramska svečanost u Džamiji Kralja Abdullaha u Tuzli appeared first on Kameleon M&M.

Snažna eksplozija usmrtila je više od 50 vjernika nakon molitve petkom u kabulskoj džamiji, rekao je njen čelnik, što je posljednji u nizu napada na civilne ciljeve u Afganistanu tijekom muslimanskog svetog mjeseca Ramazana.

Eksplozija je u ranim poslijepodnevnim satima pogodila džamiju Khalifa Sahib na zapadu glavnog grada, rekao je Besmullah Habib, zamjenik glasnogovornika ministarstva unutarnjih poslova, koji je rekao da je službeno potvrđeno da je broj poginulih 10.

KABUL, (Reuters)

The post U eksploziji u džamiji u Kabulu poginulo je više od 50 ljudi, kaže njezin vođa appeared first on Kameleon M&M.

Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi izjavila je u petak da se nada da će “što je prije moguće” donijeti paket pomoći Ukrajini od 33 milijarde dolara koji je zatražio predsjednik Joe Biden.

Bidenov zahtjev za financiranje uključuje preko 20 milijardi dolara za oružje, streljivo i drugu vojnu pomoć, kao i 8,5 milijardi dolara izravne ekonomske pomoći ukrajinskoj vladi i 3 milijarde dolara humanitarne pomoći.

The post Nancy Pelosi se nada da će odobriti pomoć Ukrajini od 33 milijarde dolara ‘što je prije moguće’ appeared first on Kameleon M&M.

Uoči prvomajskih praznika, ali i nadolazećeg Bajrama, na ulazima u Bosnu i Hercegovinu zabilježene su veće gužve na nekoliko graničnih prijelaza.

Prema informacijama iz BIHAMK-a, ali i Auto-moto saveza Republike Srpske, pojačan intenzitet saobraćaja zabilježen je na Graničnom prijelazu Maljevac u blizini Velike Kladuše, ali i na drugim prijelazima na sjeveru Bosne i Hercegovine.

“Pojačan intenzitet saobraćaja bilježi se na graničnim prijelazima Gradina, Bosanski Brod, Bosanska Kostajnica, Rača, Karakaj, a na prijelazu Zupci u oba smjera. Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja su od 20 do 30 minuta”, podaci su Auto-moto saveza RS-a.

Također, iz Auto-moto saveza Bosne i Hercegovien su saopćili kako je obustavljen promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko – Gunja.

Iz BIHAMK-a su također napomenuli kako u narednih nekoliko dana, povodom Međunarodnog praznika rada, stupaju na snagu mjere koje se tiču prijevoza eksplozivnih materija.

“Povodom Međunarodnog praznika rada večeras od ponoći, zabranjuje se prijevoz eksplozivnih materija na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zabrana je na snazi do 3. maja do 24 sata na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, a do 2. maja do 24 sata na teritoriji RS-a”, saopćeno je iz BIHAMK-a. (KLIX)

Objava Velike gužve na više graničnih prijelaza na sjeveru BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Statistička agencija EU Eurostat objavila je u četvrtak najnovije statističke podatke o zemljama zapadnog Balkana i Turske, po kojima BiH ima najlošije pokazatelje u gotovo svim oblastima.

Statistički podaci Eurostata relevantni su i važni zato što EU na osnovu njih projektuje svoje politike, raspodjelu sredstava i druge bitne parametre po kojima kreira svoju politiku prema našem regionu i pokazuju objektivno stanje jer ih koriste institucije EU.

Ne računajući Kosovo, BiH je najlošija i u pogledu bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, dok smo po obrazovanju, pristupu internetu i drugim ključnim pokazateljima lošiji i od Kosova. Loših podataka bi vjerovatno bilo i više, ali BiH je jedina zemlja regiona koja za gotovo polovinu rubrika koje je Eurostat objavljivao nije poslala podatke.

Istovremeno, ekonomija BiH najviše je ovisna o EU, s obzirom na to da na to područje izvozimo 72,4 odsto naše robe i usluga, a uvozimo 60,8 odsto ukupnih potrepština. BiH je “najbolja” u još jednoj oblasti – najnenaseljenija je zemlja u regionu sa gustoćom naseljenosti od 68,2 stanovnika po kvadratnom kilometru. Sve druge zemlje u regionu imaju naseljenost više od 80 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Što se tiče bruto domaćeg proizvoda BiH, u BiH on iznosi 4.580 evra po glavi stanovnika, a od nas je lošije jedino Kosovo, koje ima 3.740 evra po glavi stanovnika. Albanija ima bruto domaći proizvod od 4.610 evra po glavi stanovnika, Sjeverna Makedonija 5.170 evra po glavi stanovnika, Turska 7.510 evra po glavi stanovnika, a Srbija je najbolja u regionu s BDP-om po glavi stanovnika od 7.780 evra.

Što se tiče udjela stanovništva s visokim obrazovanjem, BiH ima samo 23,2 odsto muškaraca s višom stručnom spremom, te 34 odsto žena s višim obrazovanjem. Kada se saberu muškarci i žene i uzme prosjek, u Sjevernoj Makedoniji je taj procenat oko 40 odsto, dok je u Srbiji, na Kosovu, Albaniji i u Turskoj taj procenat oko 35 odsto.

I po pristupu stanovništva internetu smo najlošiji, jer u BiH 75 odsto populacije ima pristup globalnoj mreži, dok je u Sjevernoj Makedoniji taj procenat 79 odsto, Srbiji 82 odsto, Albaniji 85 odsto, Turskoj 88 odsto, a na Kosovu 96 odsto.

U svim ključnim ekonomskim pokazateljima poput procenta rasta BDP-a, inflacije, strukture stanovništva i privrednih sektora, naši podaci se poklapaju s kretanjima u EU, primjera radi, kada je recesija u EU, pada BDP u BiH, a kada se oporavlja EU, raste privredna aktivnost i u BiH. Inflacija gotovo u potpunosti slijedi evropska kretanja, s tim da je do prošle godine stopa inflacije u BiH bila nešto niža. Kada je inflacija rasla u EU, rasla je i u BiH, i obrnuto.

Svi ovi loši indikatori vidljivi su i u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH na putu ka EU, jer je BiH najlošije ocijenjena od svih kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo. Sudeći prema izvještaju, BiH je u “ranoj fazi” reforme pravosuđa, javne uprave, uspostavljanja tržišne ekonomije, konkurentnosti, borbe protiv korupcije i drugim oblastima. Pojam “rane faze spremnosti” se u izvještaju ponavlja čak 37 puta.

Podsjetili su da je EU BiH predala Mišljenje o kandidaturi za članstvo u kojem se nalazi 14 ključnih prioriteta, od kojih gotovo ništa nije ispunjeno. Evropski zvaničnici upozoravaju da BiH zaostaje, da postoje političke blokade i međusobno nepovjerenje. RTV SLON

Objava Eurostat: BiH najlošija po BDP-u, obrazovanosti i pristupu internetu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u petak je započelo isplatu novčanih podrški poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Shodno usvojenom Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu isplaćena su sredstva u iznosu većem od milion KM, a ovisno od dinamike dostavljanja zahtjeva od kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede očekuje se da sve isplate budu realizirane u maju – saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Osigurana su operativna sredstva u budžetu za mjesec april i maj, te ovisno od dinamike dostavljanja obrađenih zahtjeva od kantona, očekuje se da će sve pristigle obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima biti isplaćene do kraja mjeseca maja.

Tokom prošle sedmice Federalno ministarstvo poljoprivrede pozvalo je kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede da ubrzaju proces obrade zahtjeva poljoprivrednih proizvođača, kako bi se nakon dostavljenih obrađenih zahtjeva stvorili preduslovi za isplate novčanih podrški – navodi se u saopćenju.

Objava Počele isplate novčanih podrški poljoprivrednim proizvođačima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije za mjesec april biti će biti isplaćene, preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH, u četvrtak 5. maja 2022.

Odlukom Upravnog odbora FZ MIO/PIO o redovnom usklađivanju, penzije za april uvećane su za 7,3 posto, te prema navedenom, minimalna penzija iznosi 410,08 KM, zajamčena 513,87 KM, dok najviša penzija ostaje 2.174,48 KM.

Prosječna samostalna penzija za april iznosi 526,47 KM.

Penziju za mjesec april primiti će ukupno 426.469 korisnika.

Pored uvećanih aprilskih penzija, korisnici će primiti i razliku između isplaćene i uvećane penzije za prva tri mjeseca ove godine.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za april sa uračunatom razlikom za prva tri mjeseca, i ostalim troškovima, iznose oko 245 miliona KM.

Objava Isplata penzija za april u četvrtak 5. maja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.