Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu oštro je osudila prijetnje smrću visokom predstavniku Christianu Schmidtu koje su odaslane s jučerašnjeg okupljanja u Banjoj Luci, nazivajući ih “odbojnim i neopravdanim”.
“Sjedinjene Države podržavaju slobodu govora i mirnog okupljanja. Po svemu sudeći, većina građana koja se okupila u Banjoj Luci na takozvanom protestu “Sloboda” je odgovorno koristila ova prava. Nažalost, jasno je iz video snimka s ovog događaja da drugi nisu, uključujući i one koji su izveli pjesmu kojom se prijeti nasiljem visokom predstavniku,” poručili su iz ambasade.
U saopštenju se dodaje da bez obzira na bilo čije mišljenje o visokom predstavniku, “prijetnje nasiljem protiv njega u bilo kojem obliku, uključujući i pjesmu, su odbojne i neopravdane.”
“Ispravna reakcija zrelog i odgovornog političkog lidera kada se suoči s ovakvim ponašanjem je osuditi ga i poduzeti korake da ga zaustavi, a ne oprosti,” navodi se u saopštenju američke ambasade.
Podsjećamo, tokom jučerašnjeg skupa u Banjoj Luci, skupina harmonikaša je u prisustvu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i Predsjednice RS Željke Cvijanović pjevala: “O moj Schmidte, ne kači se s nama, ubiće te lole među nama.”
Vlada FBiH je usvojila Program utroška sredstava tekućih transfera utvrđenih Budžom FBiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, u iznosu od 7.870.000 KM.
Ovaj iznos bit će korisnicima isplaćen kao bespovratna (grant) sredstva, koja se raspodjeljuju po ekonomskim kodovima i projektima utvrđenim u Programu, javnim konkursom i Pravilnikom o postupcima u provođenju Programa razvoja male privrede.
Ciljevi navedenog programa su jačanje konkurentnosti subjekata male privrede putem razvoja poslovne infrastrukture, a posebno kroz tehnološku modernizaciju njihovih poslovnih procesa, uvođenje međunarodnih standarda kvalitete, digitalne transformacije u poslovanju, cirkularne ekonomije i poboljšanje energijske efikasnosti u skladu s tranzicijom ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji.
Za tekuće transfere drugim nivoima vlasti i fondovima, biće izdvojeno ukupno 2.000.000 KM, od toga za izgradnju poduzetničkih zona predviđeno je 1.850.000 KM, te 150.000 KM za izradu dokumentacije za uspostavljanje poduzetničke zone.
Za tekuće transfere neprofitnim organizacijama namjenjeno je ukupno 200.000 KM. Od toga, 100.000 biće izdvojeno za unapređenje institucijske poduzetničke infrastrukture, 70.000 KM za poticaj udruženjima i komorama, te 30.000 KM za poticaj održivosti rada obrtničkih komora kantona.
Za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima biće izdvojeno ukupno 4.670.000 KM. Od toga je za poticaj opstanka tradicionalnih i starih obrta planirano 200.000 KM, za poticaj razvoja obrta i srodnih djelatnosti 710.000 KM, za poticaj novoosnovanim subjektima male privrede 970.000 KM i za jačanje konkurentnosti MSP-a 2.740.000 KM.
Sredstva iz stava subvencija privatnim preduzećima i poduzetnicima predstavljaju državnu pomoć male vrijednosti i dodjeljivat će se u skladu sa Uredbom o namjeni, kriterijima i uvjetima za dodjelu državne pomoći u FBiH.
Za dodjelu sredstava Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta raspisuje javni konkurs za svaki projekt utvrđen Programom, izuzev projekata koji se odnose na poticaj održivosti rada obrtničkih komora kantona, te na subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima za regresiranje kamata kroz Garancijski fond.
Za projekt poticaj održivosti rada obrtničkih komora kantona sredstva potpore će biti doznačena posebnom odlukom koju donosi ministar, na osnovu zahtjeva Obrtničke komore Federacije BiH, a nakon što prihvati ponuđeni program prevazilaženja ograničenja u radu kantonalnih komora.
Za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima za regresiranje kamata putem Garancijskog fonda, sredstva poticaja će biti doznačena korisnicima kredita po kreditno-garantnim programima Ministarstva i to po automatizmu ukoliko su uredno izmirili dotadašnje obaveze po kreditima.
Ministar imenuje komisiju za izbor korisnika sredstava, koja će sačiniti Smjernice za podnositelje projektnih prijedloga i vršiti izbor korisnika sredstava u skladu sa ovom odlukom. Rezultati konkursa objavljuju se u Službenim novinama FBiH i na web stranici Ministarstva.
Objava Vlada FBiH privatnim firmama i poduzetnicima poklanja 7,8 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Europska komisija poručila je da bi stav Srbije o ruskoj agresiji na Ukrajinu mogla utjecati na proces evropskih integracija zemlje.
Michael Miller, šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Komisiji, ukazao je na uslove za napredak Srbije u procesu pregovora o članstvu, uključujući vladavinu prava i dijalog sa Kosovom ali je podvukao da će se uzeti u obzir i pitanje uvođenja sankcija Rusiji.
– Došlo je do veoma značajne evolucije u geopolitičkom kontekstu i stav Srbije o agresiji Rusije na Ukrajinu biće suštinski element koji treba razmotriti. Srbija je svjesna očekivanja EU o usklađivanju, uključujući restriktivne mjere (protiv Rusije) – izjavio je Miller na sastanku Vanjskopolitičkog komiteta Europskg parlamenta gdje se raspravljalo o nacrtu rezolucije o Srbiji.
Izvjestilac za Srbiju u Europskom parlamentu Vladimir Bilčik također je poručio da bi neuvođenje sankcija imalo i posljedice po Srbiju, ali je izrazio nadu da će se zvanični Beograd uskladiti sa odlukama EU po pitanju Rusije.
– Suverene države donose suverene odluke, ali suverene odluke također imaju posljedice po međunarodna partnerstva, saveze i evropske integracije. Nadam se da će odluke u Srbiji nakon izbora, odražavati evropske težnje Srbije – poručio je Bilčik.
On je pred Vanjskopolitičkim komitetom EP predstavio nacrt Rezolucije za Srbiju, u kojoj se, između ostalog, formalno traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji.
Šefica odjeljenja za Zapadni Balkan u Europskoj službi za vanjsku akciju Elsa Fenet je pozitivno ocijenila odluke Srbije da glasa u Ujedinjenim nacijama za osudu Rusije zbog invazije na Ukrajinu, ali je navela da bez obzira na ove važne odluke, potrebne su konkretne akcije.
– Srbija još uvijek nije uskladila nijednu od restriktivnih mjera koje se direktno odnose na sankcije Ruskoj Federaciji. Kontakti s Rusijom se nastavljaju i na najvišem nivou, uključujući i neke ličnosti koje su kontroverzne. Srbija održava letove sa Rusijom – navela je Elsa Fenet.
Srbija je jedina država koja nastoji da postane članica EU a da se nije uskladila sa odlukama Evropske unije oko sankcija protiv Rusije. Zvaničnici u Srbiji, uprkos pozivima sa Zapada, i dalje odbijaju da uvedu sankcije Kremlju.
Srbija je tri puta glasala protiv Rusije u Ujedinjenim nacijama (UN), ali je izričita u tome da podržava samo odluke koje se ne odnose na sankcije, piše RSE.
Objava Novi ultimatum za Srbiju: Za ulazak u EU morat će osuditi rusku agresiju i uvesti sankcije Rusiji pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na današnjoj sjednici Centralne izborne jedinice predsjednik CIK-a Suad Arnautović rekao je da će po zakonu Opći izbori u Bosni i Hercegovini biti raspisani 4. maja.
Predsjednik CIK-a Suad Arnautović kazao je da zbog toga što u javnosti još postoji dilema da li će se raspisati Opći izbori u oktobru ove godine potrebno je “glasno i jasno” kazati da će CIK u svemu postupati po odredbama Izbornog zakona.
“Jedna od tih zakonskih obaveza je da CIK najmanje 150 dana prije izbornog dana raspiše izbore. Znamo da je izborni dan fiksno utvrđen kao prva nedelja u mjesecu oktobru. tako da će CIK u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima 4. maja na sjednici koja će biti zakazana u 10:00 sati ujutro donijeti odluku o raspisivanju Općih izbora 2022. godine “, rekao je Arnautović.
Dodao je da je dilema pojedinaca da li će biti novca za provođenje izbora.
“Treba da podsjetimo javnost da je odredbama Izbornog zakona propisano obligatorno ponašanje u vezi sa osiguranjem tih sredstava”, rekao je Arnautović.
Citirao je odredbe Izbornog zakona u kojim stoji da se sredstva za izbore moraju osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke CIK-a o raspisivanju izbora.
“Šta će CIK i drugi organi poduzeti, otom-potom, što kažu nećemo stvari prejudicirati. Bitno je zbog javnosti spomenuti da također postoje izričite odredbe u Krivičnom zakonu Bih koje se odnose na one koji onemogućavaju birače da ostvare svoje biračko pravo”, rekao je Arnautović.
Istakao je da ako CIK ocjeni da je učinjeno krivično djelo u tom smislu da će on kao predsjednik CIK-a prijaviti isto nadležnom tužilaštvu.
Klix
Objava Centralna izborna komisija: Opće izbore u BiH raspisujemo 4. maja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Litra suncokretovog ulja u Njemačkoj košta i do 5 eura, a jedna je trgovina tome odlučila stati na kraj.
Naime, podružnica trgovačkog lanca Edeka u Trendelburgu (sjeverni Hessen) više ne želi prodavati ulje u svojoj trgovini s takvim cijenama. U trgovini Edeke su već stavili natpis na kojem piše kako ne prodaju ulje.
“Nećemo prodavati suncokretovo ulje za 4,99 eura po litri”
“Nismo očekivali kako će se situacija razviti u smjeru u kojem se razvila. Na policu s uljem smo postavili natpis s objašnjenjem zašto više ne prodajemo ulje. Nećemo prodavati suncokretovo ulje za 4,99 eura po litri. Ograđujemo se od ovih cijena. Postoje granice”, rekla je voditeljica trgovine Anja Müller za njemački RTL te dodaje kako su kupci dobro reagirali na njihov potez.
“Ulje je apsolutna namirnica i ne smije se prodavati u slobodnoj prodaji po tako previsokim cijenama. Postoje čak i ljudi koji prodaju ulje na eBayu. Ja samo želim ovdje obavljati svoj svakodnevni posao bez crnog tržišta. Moja savjest ne dopušta da prodajemo ulje po tako visokim cijenama”, kaže.
Otkrila je kako postoji i još jedan razlog za bojkot visokih cijena ulja. “Kad biste znali što moji zaposlenici moraju slušati na blagajni. Neki kupci optužuju zaposlenike da se obogaćuju od iznuđivačkih cijena ili da sami uživaju u jeftinom ulju. To je potpuno nepravedno i neopravdan”, rekla je Anja Müller, prenosi Fenix magazin.
N1
Objava Litra ulja u Njemačkoj 5 eura, jedna trgovina donijela neobičnu odluku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je u srijedu u Saboru Hrvatske da štetu koju je interesima Hrvata u BiH napravio Zoran Milanović “neće isprati ni mostarske kiše”, poručivši kako Milanović “ne može privoljeti Bošnjake da pristanu na politički dogovor i kompromis o promjeni izbornog zakona”.
Podsjetivši kako je Plenković prije dva mjeseca govorio da do kraja mandata neće smijeniti nikoga, a danas se doveo u situaciju da mu zastupnik Nikola Grmoja kroji Vladu i udara tempo smjene ministara, Nino Raspudić (Klub zastupnika Mosta) upitao je dokle se došlo u izmjenama izbornog zakona u BiH, kako bi Hrvati mogli birati svoje predstavnike.
Vezano uz BiH poručio je kako štetu koju je interesima Hrvata u BiH napravio “karijes s Pantovčaka”, kada je Bošnjacima rekao “prvo sapun a onda parfem”, neće isprati ni mostarske kiše niti Nijagarini vodopadi.
Plenković je naglasio kako se na takav način ne može privoljeti Bošnjake da pristanu na politički dogovor i kompromis o promjeni izbornog zakona.
“Mi trpimo štetu od štetočine koja zastupa proruske stavove već mjesecima, naziva Ukrajince korumpiranima, on je vaš glavni partner, mecena i sponzor, a vi ste mu jatak u BiH,” rekao je Plenković Raspudiću.
Poručio je da će “Milanović, Raspudić i male strančice koje imaju tri vijećnika”, zagovarajući treći entitet Hrvate u BiH iz položaja majorizirane žrtve dovesti u položaj krivca odgovornog za blokadu institucija.”
Iako je Miro Bulj (Most) u svom zastupničkom pitanju upozorio da će voda iz Cetine stanovnicima tog kraja poskupjeti pet puta jer će za 500 posto poskupjeti struja za pumpne stanice preko kojih dobivaju vodu, Plenković se vratio na temu položaja Hrvata u BiH.
Ustvrdio je kako nema Vlade koja se više založila za Hrvate u BiH od njegove i upitao Raspudića što su on i Milanović napravili za njih, te poručio da “neće njegovoj Vladi prišiti da je doprinijela pogoršanju položaju Hrvata u BiH.”
To je izazvalo više replika, zbog čega su zastupnici Bulj, Raspudić, Marija Selak Raspudić i Mario Kapulica dobili opomene.
Podsjetimo, premijer Hrvatske Andrej Plenković i jučer je održao sastanak sa Draganom Čovićem, a na kojem se ponovo razgovaralo o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Uprkos zahtjevu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine upućenom Vijeću ministara u kojem se tražilo odobravanje novca koji je potreban za finansiranje Općih izbora u oktobru ove godine, isti uopće danas nije razmatran na sjednici Vijeća.
Vijeće ministara danas nije ni uvrstilo zahtjev CIK-a na dnevni red da se odobri ukupno 11,7 miliona KM, a još nije usvojen ni državni budžet za ovu godinu te se blokade u tom smislu nastavljaju. Uprkos tome, postoje i drugi načini za finansiranje izbora.
To je nastavak opstrukcije HDZ-ovog ministra finansija Vjekoslava Bevande provođenja izbora, koji je po Poslovniku trebao predložiti da se uvrsti u dnevni red.
CIK je u svom zahtjevu tražio da Vijeće ministara izdvoji novac iz budžetske rezerve, odnosno od prenesenih sredstava iz prethodnih godina.
Interesantno je da je državna vlast na današnjoj sjednici odobrila sredstva iz tekuće rezerve budžeta BiH u vezi sa planiranim aktivnostima Pravnog tima za Trgovsku goru, za razliku od novca potrebnog za održavanje izbora, stavka koja je u ovom trenutku ipak primarna.
Prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u vezi sredstava za Trgovsku goru došao je pred samu sjednicu, te uz ovaj Prijedlog ministarstvo nije dostavilo obavezna mišljenja Ministarstva finansija i trezora BiH niti Ureda za zakonodavstvo. U dopisu je navedeno da su “u procesu pribavljanja” mišljenja.
Po Poslovniku Vijeća ministara generalni sekretar bio je obavezan da da prijedlog vrati predlagačute se tačka nije trebača ni naći na dnenvom redu.
Izbori po zakonu moraju biti raspisani najkasnije 150 dana prije njihovog održavanja, a plan je da se izbori održe 2. oktobra. To znači da CIK izbore mora raspisati već početkom maja, kako bi se stigli organizirati u oktobru.
U sklopu saradnje između Ministarstva za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona, Investicijske fondacije IMPAKT, JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona i 10 lokalnih zajednica na području TK danas su potpisani ugovori o partnerstvu na realizaciji sveoubuhvatnog programa podrške razvoju poduzetništva mladih „IMPAKT inkubator poslovnih ideja na području Tuzlanskog kantona.“
Potpisujući ugovore, ministrica za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona Ivana Mijatović naglasila je značaj ovog projekta u koji se uključilo duplo više lokalnih zajednica nego prethodne godine. „Ovim šaljemo jasnu poruku mladima da nam je stalo da oni ostanu na području našeg kantona, da ostanu u našoj zemlji i da smo mi ti koji će im pružiti podršku i biti vjetar u leđa za realizaciju njihovih biznis-planova. Mladi ljudi su kreativni i originalni, samo treba znati to prepoznati i oni trebaju da znaju da neko to vidi i da će im neko pružiti podršku u određenom momentu,“ kazala je ministrica Mijatović.
Zadovoljstvo što je projekat koji je započeo prije dvije godine u međuvremenu unaprijeđen izrazio je ovom prilikom ministar finansija TK Suad Mustajbašić kazavši da je Vlada TK za ovu godinu predvidjela 200.000 KM za ovu namjenu. „To je zaista ohrabrenje za mlade ljude koji imaju ideje i nadam se, i evo pozivam ih da osmisle i neke druge programe i kandiduju prema ministarstvu kako bi mi u Vladi iznašli sredstva i pomogli im da ostvare ono što je cilj a to je da mlade ljude uključimo i da se oni bave biznisom u BiH,“ kazao je ministar Mustajbašić.
Program IMPAKT inkubator poslovnih ideja Tuzlanskog kantona, između ostalog, obuhvata program preduzetničke obuke te finansijsku, stručnu i mentorsku podršku za 32 nova poslovna poduhvata na području 10 gradova i općina, pokrenutih od strane mladih u dobi od 18 do 35 godina. Program je jedan od planiranih projekata u okviru Strategije za mlade Tuzlanskog kantona i nastavak vrlo uspješnog projekta koji je započet u saradnji sa nerazvijenim i manje razvijenim lokalnim zajednicama Tuzlanskog kantona, podržan od strane Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).
Izvršni direktor investicijske fondacije Impakt Senaid Đozo kazao je da su prošle godine napravljeni odlični rezultati. „Podržano je 19 biznisa a ono što je najvažnije ti biznisi su i dalje aktivni i uspješno posluju. Trenutno smo u fazi mentorske i promotivne podrške za te biznise,“ rekao je Đozo.
Ministarstvo za kulturu, sport i mlade TK ponudilo je svim jedinicama lokalne samouprave učešće u realizaciji ovog projekta a deset je odlučilo pridružiti se. Jedinice lokalne samouprave za realizaciju ovog projekta izdvajaju oko 5000 KM, Fondacija Impakt 10.000 KM a Ministarstvo za kulturu, sport i mlade TK 20.000 KM po jedinici lokalne samouprave, što je ukupno 200.000 KM.
Suan Halilović, Samid Šabanović, Nihad Hukić i Suvad Djedović optuženi za otmicu i svirepo ubistvo Edina Zejćirovića, pravosnažno su osuđeni na ukupno 110 godina zatvora.
Ovo je odluka nakon žalbenog postupka pred Apelacionim sudom Distrikta za teško ubistvo, kojem su prethodili otmica te agresivno i bezobzirno mučenje žrtve.
Iz Tužilaštva Brčko distrikta BiH naveli su da su dokazali navode optužbe nakon čega je prvooptuženom Haliloviću potvrđena je jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora od 36 godina.
“Hukiću i Djedoviću jedinstvene kazne izrečene prvostepenom presudom smanjene su za po četiri godine, pa je Hukić pravosnažno osuđen na 28, a Djedović na 26 godina dugotrajnog zatvora. Optuženom Šabanoviću, koji u vrijeme izvršenja krivičnih djela nije imao godine života potrebne za izricanje dugotrajnog zatvora, Apelacioni sud potvrdio je jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina”, navedeno je iz Tužilaštva.
Optužnicu protiv njih ovo tužilaštvo podiglo je 8. maja 2020. optuživši ih da su 17. novembra 2019. godine, po prethodnom dogovoru, a nakon što ih je prvooptuženi okupio, oteli i potom do smrti pretukli i mučili Edina Zejćirovića.
Kako je navedeno u optužnici, njega je Djedović najprije telefonom pozvao u ugostiteljski objekat Stela, gdje su ga namamili u vozilo Halilovića, a potom ga vozeći po gradu udarali tražeći da prvooptuženom vrati dug od 2.000 KM.
“Zaustavivši se na obali rijeke Save kod naselja Vučilovac, žrtvu su izvukli iz vozila na nasip i zajedno nogama i pesnicama udarali po tijelu i glavi, usljed čega se skotrljao sa nasipa. Šutirajući ga, gazeći i sve to naizmjenično snimajući telefonskim aparatom nastavili su ga udarati da bi ga drugooptuženi šutirajući u glavu bacio u Savu. Pošto ga je Djedović izvukao iz vode, žrtvu su nastavili mučiti – Hukić udarcima elektrošokerom u glavu, Halilović pritiskanjem prsta šake kombinirkama i uriniranjem po njegovom ležećem tijelu, a Šabanović udarcima nogu i ponovim bacanjem u rijeku”, navodi se optužnici.
Nakon toga su otišli ostavivši bespomoćnu žrtvu da se utopi.
U postupku protiv optuženih utvrđeno je da bi Zejćirović preminuo već usljed nanesenih povreda i u slučaju blagovremene ljekarske intervencije. Tokom suđenja Tužilaštvo je isticalo da je usljed brojnosti nanesenih povreda Zejćirović trpio jake bolove, te da je konstantno imao strah visokog intenziteta uz osjećaj životne ugroženosti.
Ukazavši na upornost izvršilaca u počinjenju krivičnog djela i njihovu bezobzirnost i agresivnost koja se ogledala i u ponižavajućem ponašanju prema žrtvi, prvenstveno od strane Halilovića.
“Tužilaštvo je zatražilo izricanje kazni dugotrajnog zatvora za Halilovića , Hukića i Djedovića. Za Šabanovića koji u vrijeme izvršenja krivičnih djela nije imao 21 godinu života, Tužilaštvo je zatražilo izricanje zatvorske kazne u visini zakonskog maksimuma od 20 godina. Ocijenivši dokazanim njihovu krivicu, Osnovni sud Distrikta ih je po Krivičnom zakonu Distrikta prvostepeno osudio za krivična djela otmice, počinjeno u sastavu grupe. Po žalbama odbrane prvostepena presuda izmijenjana je u odluci o kazni Hukiću i Djedoviću smanjenjem za po četiri godine, dok je u slučaju Halilovića i Djedovića prvostepena presuda ostala neizmijenjena”, navodi se u saopštenju.
Objava Za otmicu i ubistvo Edina Zejćirovića 110 godina robije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Liječenje kanabisom u BiH i dalje se smatra krivičnim djelom, a put do legalizacije ove supstance u našoj zemlji najviše koče procedure vlasti na državnom nivou.
Član Zastupničkog doma Parlamenta BiH Saša Magazinović aktivno se bori za legalizaciju ove biljke, a sada je još jednom pozvao vlasti da poduzmu konkretne korake.
Naime, akcija “Meta” koju je početkom ovog mjeseca sprovelo Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona ponovo je nametnulo pitanje legalizacije ulja kanabisa u medicinske svrhe i vratilo svu pozornost na upravo ovaj slučaj koji je odavno u procesu.
Kako je Magazinović podjelio na svom Twitteru, rješenje o nominiranju člana komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga je od januara pred Vijećem ministara.
Vijeće ministara još uvijek nije potvrdilo ovo imenovanje i iz tog razloga komisija ne može započeti legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe.
Tokom prethodne godine, Magazinović je razgovarao sa predsjedavajućim Vijeća ministara Zoran Tegeltijom koji je dao podršku za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Tegeltija je dao obećanje da će Vijeće ministara izvršiti imenovanje člana Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, međutim od tada nema pozitivnog napretka.
Podsjećamo, priča o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe u BiH traje već sedam godina. Od tada, UN je donio jasnu odluku kojom kanabis više ne klasificira kao “opasnu drogu”, međutim ovaj slučaj u našoj državi nije naišao na razumijevanje i nije ostvario pomak.
Odluku UN-a, ali i Svjetske zdravstvene organizacije, koja je uvrstila kanabis kao sredstvo u medicini kojim se ljudi mogu liječiti i sebi pomagati, nadležni u našoj zemlji još nisu prihvatili kao alarm za ubrzavanje procesa legalizacije kanabisa u medicinske svrhe.
Klix
Objava Ko usporava legalizaciju kanabisovog ulja? Bitka koja traje sedam godina pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić sa saradnicima primio je danas, 20. aprila 2022, predstavnike kompanija turske odbrambene industrije Roketsan, STM i Havelsan.
Cilj posjete je bio da predstavnici odbrambene industrije Republike Turske steknu uvid i procijene stanje i potrebe OS BiH, u kontekstu potpisivanja Sporazuma o vojno-finansijskoj saradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske, a imajući u vidu Plan razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH 2017 – 2027. godina.
Ministar odbrane BiH je napomenuo da je Sporazumom o vojno-finansijskoj saradnji dogovorena finansijska pomoć između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske kojim se osigurava 200 miliona turskih lira (45 miliona konvertibilnih maraka) za MO i OS BiH, i taj novac će biti iskorišten za nabavljanje nove opreme od turske odbrambene industrije.
Ministar Podžić je naglasio da mu je drago vidjeti kako prijatelji Bosne i Hercegovine vojno-tehnološki napreduju, te je izrazio nadu nakon aktuelnih dešavanja u Ukrajini, da će Evropa razumjeti da je sigurnost prioritet broj jedan.
Na sastanku je, pored predstavnika kompanija, prisustvovao i vojni ataše Republike Turske u BiH brigadir Mustafa Sitki Tatar koji se zahvalio na prijemu te dodao da će ovi vidovi saradnje biti još jedan most spajanja između dvije prijateljske zemlje, saopćeno je iz Ministarstva.
Čim se bave tri kompanije?
Roketsan Roket Sanayii ve Ticaret A.S. je veliki turski proizvođač oružja i jedna je od 500 najvećih industrijskih korporacija u Turskoj.
Roketsan je najpoznatiji po svom velikom rasponu vođenih i nevođenih raketa, kao i vođenih projektila kao što su Bora, Atmaca, Cirit, UMTAS i OMTAS. Kompanija također proizvodi podsisteme za rakete Stinger, Rapier i ESSM i jedina su turska kompanija koja je dobila CMMI/ DEV 3 (Capability Maturity Model Integration – for Development) odobrenje za sve svoje procese dizajna i razvoja.
STM je kompanija koja ima tri glavna odjela: inženjering, tehnologiju i savjetovanje. Djeluje u područjima vojnih pomorskih platformi, kibernetičke sigurnosti, autonomnih sistema, radarskih sistema, satelitskih tehnologija, sistema komande i upravljanja, certificiranja i savjetovanja.
STM-ovi glavni projekti uključuju: Projekt MILGEM: fregata klase Istanbul, korveta klase Ada, podmornica klase Reis, TAI/AgustaWestland T129 ATAK helikopter – sistem podrške misiji, glavni borbeni tenk ALTAY – sistem komande, upravljanja, komunikacija i informacija, modernizacija podmornica pakistanske mornarice Agosta 90B, izrada turskih elektroničkih osobnih iskaznica, proizvodnja drona s rotirajućim krilima STM Kargu…
HAVELSAN je turska kompanija za softver i sisteme koja je prisutna u odbrambenom i IT sektoru.
Havelsan je uglavnom aktivan u područjima C4ISR, pomorskih borbenih sistema, aplikacija e-uprave, izviđačkog nadzora i obavještajnih sistema, sistema simulacije i obuke, sistema domovinske sigurnosti…
RADIOSARAJEVO
Objava Bh. vojska nabavlja novu opremu: Turske kompanije u posjeti MOBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Neke od poruka sa današnje sjednice: Milanović nije predsjednik BiH. Imamo problem s Dodikom i sececionističkim tendencijama
Bosna i Hercegovina danas je bila tema tokom rasprave u Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta. Tom prilikom izvjestilac EP za BiH Paulo Rangel predstavio je izvještaj o našoj državi.
angel je tokom svog izlaganja rekao kako se poziva Evropska unija da uključi sve alate uključujući i sankcije protiv destabilizirajućih faktora u BiH. On je naveo i da finansiranje iz fondova EU mora biti pod strogim uvjetima, a posebno pod uvjetima da se predstavnici RS vrate u institucije.
– Izmjene zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida mora biti uključeno u novi kazneni zakon. BiH se mora uskladiti i sa vanjskom sigurnosnom politikom EU, a posebno se to odnosi na sankcije protiv Rusije i Bjelorusije. BiH bi mogla biti sljedeći front destabilizacije. Stoga želim da se BiH uključi u sigurnosni kontekst EU – kazao je Rangel.
On je kazao da Ured visokog predstavnika i Operacija Althea moraju i dalje raditi na mjerama iz njihovih nadležnosti.
Dietmar Koestner, izvjestilac u sjeni u ime Grupacije S&D, kazao je da je BiH je u dubokoj političkoj krizi pogotovo zbog postupaka političkih predstavnika u RS.
– Mi smo predani ovoj državi i njenoj budućnosti. Ne slažemo se oko svega ali oko glavnog cilja se slažemo a to je da BiH postane funkcionalna država, da svaki građanin ima jednaka prava. Trebali bi biti kritičniji prema posredovanju EU i SAD kada je riječ o reformi izbornog zakondavstva – rekao je Koestner
Klemen Grošelj, slovenski EU parlamentarac, rekao je da EU mora tražiti da se presude koje se tiču BiH provode.
– Imamo problem s Dodikom i sececionističkim tendencijama. Ratovi na Balkanu pokazali su puno toga. Slika sada postaje sve jasnija. Provedba reformi je zaista ključno pitanje, ali BiH zaslužuje status kandidata. EU neće dopustiti da BiH postane novo žarište krize. Postoji mogućnost destabilizacije ne samo u BiH nego i u susjedstvu, a status kandidata bi omogućio promicanje evropskih vrijednosti – kazao je Grošelj.
Njemačka parlamentarka Viola von Cramom – Taubadel naglasila je da se jasno moraju imenovati krivci.
– Pozdravljamo sankcije protiv onih koji destabiliziraju situaciju u toj državi. Izborne reforme moraju biti u skladu sa evropskim načelima. Treba osuditi miješanje različitih ljudi u izbore u BiH, uključujući i hrvatskog predsjednika koji nije predsjednik BiH. Ključan element je uloga visokoga predstavnik. Treba spriječiti Milorada Dodika u određenim potezima, a visoki predstavnik mora opet donijeti mjere bude li to potrebno – rekla je Von Cramon – Taubadel.
Željana Zovko, hrvatska članica EU parlamenta ponovo je potencirala pitanje konstitutivnosti naroda kazavši da je i Slovenija propatila dok određene grupe ljudi u toj državi nisu ostvarili svoja prava. Odgovorio joj je Grošelj. – Oni koji su izgubili prava u Sloveniji, to se riješilo odlukom Evropskog suda i svi su dobili prava i kompenzacije. Vaša sestrinska stranka u Slvoeniji je do samog kraja blokirala odluku i to nema veze sa samom BiH. Posljednji popis stanovnika u BiH jasno pokazuje da načelo konstitutivnih naroda neće riješiti probleme u BiH. Dejtonski sporazum je bio mirovni sporazum i ne znači da ga se ni u čemu ne može mijentati – poručio je Grošelj.
Objava EU parlamentarci traže sankcije za one koji destabiliziraju BiH, kritikovan i Milanović! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Predsjednik Srpske demokratske stranke Mirko Šarović smatra da aktuelna vlast u RS-u treba da Boračku organizaciju RS-a ostavi na miru da autonomno radi i donosi odluke.
“Sve što smo mogli vidjeti poslednjih dana je manipulacija boračkom populacijom s jednim jedinim ciljem, a to je spašavanje vlasti,” naveo je.
Šarović navodi da je Boračku populaciju u Republici Srpskoj aktuelna vlast rascjepkala u 17 kolona da bi danas pokušala Boračku organizaciju Republike Srpske iskoristiti u stranačke svrhe.
“BORS na svojim organima treba da usaglasi svoje odluke, a ne da se ti stavovi BORS-a pokušaju kreirati iz centara jedne političke opcije,” pojasnio je Šarović.
Predsjednik SDS kaže da je naivnih i onih koji kratko pamte sve manje i da su građani, a pogotovo borci prozreli igru vlasti.
“Umjesto da imamo skup boraca kojim bi se tražio novi zakon o pravima boraca koji granatuje pravičnost za borce, borački dodatak od 5 KM po mjesecu učešća u ratu, izmjene u oblasti invalidnina jer preko 20 hiljada invalida rata danas prima iznos na mjesečnom nivou od 30 KM do 100 KM a na prvi posao još čeka 1.660 djece poginulih boraca, danas neko gura borce u prve redove da brane aktuelnu vlast,” naglasio je Šarović.
Općinski sud u Tuzli osudio je doktoricu Amru Jakubović-Čičkušić, izreknuvši joj uvjetnu kaznu jer je u zamjenu za novčanu naknadu sa pacijentima iz drugih kantona i entiteta dogovarala dolazak na preglede u UKC Tuzla bez neophodne medicinske dokumentacije.
Općinski sud u Tuzli objavio je prvostepenu presudu u krivičnom postupku protiv Amre Jakubović-Čičkušić, kojom je optužena proglašena krivom jer je kao službena osoba u svojstvu ljekara specijaliste na Odjeljenju za nuklearnu medicinu u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, koristeći svoj službeni i utjecajni položaj u instituciji, posredovala da se učini nezakonita službena radnja.
Za počinjeno produženo krivično djelo primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, u sticaju sa produženim krivičnim djelom primanje dara i drugih oblika koristi, Jakubović-Čičkušić je izrečena uvjetna osuda kojom je utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a koja se neće izvršiti ukoliko optužena u roku od pet godina, od dana pravosnažnosti presude, ne učini novo krivično djelo.
“Sud je utvrdio da je Amra Jakubović-Čičkušić u vremenu od kraja 2007. godine pa do 22. februara 2014. godine, u prostorijama UKC-a Tuzla, kao službena osoba, u svojstvu ljekara specijaliste, svjesna da prima dar da bi u okviru svoje funkcije učinila radnju koju ne bi smjela učiniti, dogovarala sa pacijentima sa drugih kantona i entiteta dolazak na UKC Tuzla bez neophodne medicinske dokumentacije,” navedeno je iz Općinskog suda u Tuzli.
Optužena je potom, kako se navodi, pružala medicinsku uslugu i za to od pacijenata primala darove u novcu te koristeći svoj službeni i uticajni položaj ljekara specijaliste, svjesno i voljno nalagala medicinskom osoblju na Odjeljenju nuklearne medicine da učine radnju koju ne bi smjeli učiniti, tako što će od pacijenata uzimati, zavoditi u protokol i na analizu predavati uzorke krvi i tkiva, iako je znala da se radi o pacijentima sa drugih kantona i entiteta koji nisu evidentirani na šalteru i koji nemaju odgovarajuća odobrenja svojih zavoda zdravstvenih osiguranja, kao i da UKC Tuzla neće moći naplatiti troškove medicinske usluge.
Presudom je utvrđena i obaveza da oštećenom UKC Tuzla na ime postavljenog imovinskog pravnog zahtjeva osuđena vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom u iznosu od 2.952,80 KM, u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti presude te da se od nje oduzme protupravna imovinska korist pribavljena krivičnim djelom u iznosu od 390 KM, koja će se uplatiti u korist budžeta Federacije BiH.
Na ovakvu presudu postoji mogućnost ulaganja žalbe.
Federalno ministarstvo trgovine zaprimilo je u posljednjih sedam dana, odnosno od 12. do 18. aprila, 496 obavještenja za smanjenje cijene benzina i dizela, potvrđeno je Feni iz tog ministarstva.
Kako su naveli, raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na dan 19. aprila ove godine u Federaciji BiH za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi od 2,46 do 3,11 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) od 3,01 do 3,31 KM po litru.
Inače, prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji BiH 31. marta ove godine za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosila je 2,87 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) 3,15 KM po litru.
Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji BiH na dan 19. aprila ove godine za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 2,85 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) 3,09 KM po litru. U toku marta ove godine, prema sublimiranim rezultatima Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) i svih deset kantonalnih inspekcija, izvršeno je 1.155 inspekcijskih nadzora u okviru kojih su konstatovane nepravilnosti za koje će biti izdato 430 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 352.800 maraka.
Subjektima kod kojih su uočena blaga odstupanja izdato je 137 rješenja o otklanjanju nedostataka.
Od ukupnog broja, federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori izvršili su 153 inspekcijska nadzora u kojima su utvrđene 82 nepravilnosti, što podrazumijeva izdavanje 159 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 148.850 KM. U svrhu praćenja i održavanja stanja u skladu s mjerama propisanim odlukama Vlade FBiH, inspektori FUZIP izvršili su i 94 kontrolna nadzora.
Inače, Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela je Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate kojom je propisala privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima maksimalnu visinu marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata.
Predmetna Odluka je na snazi i primjenjuje se od 3. aprila 2021. godine, a kontrolu nad njenom primjenom vrše federalni i kantonalni tržišni inspektori u kontinuitetu.
Iz Federalnog ministarstva trgovine naglasili su kako je intenzitet inspekcijskih kontrola nad primjenom Odluka o mjerama neposredne kontrole cijena od sredine februara mjeseca 2022. godine značajno pojačan.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.