Rukometni klub “Crvena zvezda Grundfos” kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 100.000 dinara (850 eura) zbog incidenta tokom utakmice sa RK Novi Pazar, kada su na utakmici u Beogradu, gostujući igrači bili izloženi uvredama na nacionalnoj osnovi.
To je 26. oktobra rečeno u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Asocijacije rukometnih klubova Super lige (ARKUS liga), koja predstavlja najviši stepen takmičenja u rukometu u Srbiji.
Rukometni klub “Novi Pazar” istupio je iz Arkus lige Srbije zbog dešavanja na utakmici protiv Crvene zvezde u Beogradu koja je odigrana 10. oktobra.
Klub iz Novog Pazara, grada na jugozapadu Srbije sa većinski bošnjačkim stanovništvom, poslije utakmice je saopštio da su njegovi članovi vrijeđani na nacionalnoj osnovi tokom čitavog meča, da je na tribini istaknut uvredljiv transparent, kao i da su navijači skandirali ratnom zločincu Ratku Mladiću i pjevali šovinističke pesme.
“Utvrđeno je da je Muški rukometni klub ‘Crvena zvezda Grundfos’ iz Beograda napravio propust u organizaciji utakmice, koju nije organizovao u skladu sa aktima Rukometnog saveza Srbije i posebnim uputstvima direktora lige, jer je omogućio unošenje uvredljivih transparenata, koji su korišteni u 40. minutu utakmice, zbog čega je došlo do incidenta i privremenog prekida, iz čega nedvosmisleno proizilazi da je time prijavljeni klub izvršio disciplinski prekršaj, koji mu se stavlja na teret”, navodi se u obrazloženju odluke koju je Radiju Slobodna Evropa dostavila ARKUS liga.
U obrazloženju se kaže i da je prilikom određivanja disciplinske sankcije direktor ARKUS lige uvažio kao olakšavajuću okolnost činjenicu “da su predstavnici kluba hitro reagovali i uklonili transparente uvredljivog sadržaja, kao i činjenicu da u teren i na igrače nije bačen ni jedan predmet, pa time ni jednog trenutka nije bila ugrožena bezbjednost sportista”.
“Kao otežavajuću okolnost, direktor je cijenio činjenicu da prijavljeni klub zbog propusta u organizaciji utakmice, koji je doveo do incidenta, čije su posljedice nanijele veću štetu ARKUS ligi, rukometu i sportu u Republici Srbiji i u suprotnosti je sa načelima poštovanja vjerskih, nacionalni i političkih različitosti svih za koje se Asocijacija i Rukometni savez Srbije zalažu”, navodi se u obrazloženju koje potpisuje direktor ARKUS lige Milorad Šolević.
U intervjuu za RSE član Upravnog odbora Rukometnog kluba “Novi Pazar” Husein Memić je izjavio da je klub tri dana prije utakmice poslao e-mail direktoru ARKUS lige Miloradu Šoleviću, sa molbom da “službena lica obrate pažnju” i da “mi kao klub i kao grad nećemo trpjeti nikakve nacionalističke uvrede na naš račun”.
U saopštenju za RSE, rukovodstvo ARKUS-a navodi da je 14. oktobra pokrenut disciplinski postupak protiv RK “Crvena zvezda Grundfos”, a da je istog dana stiglo obavještenje sa zvanične adrese elektronske pošte Rukometnog kluba „Novi Pazar“ u kojem se navodi da je Upravni odbor kluba jednoglasno odlučio da će istupiti iz takmičenja u ARKUS ligi.
Nakon incidenta oglasio se i RK “Crvena zvezda”, odbacivši navode da je ekipa iz Novog Pazara bila ugrožena tokom utakmice u Beogradu.
ARKUS liga osnovana je 2019. godine, a Rukometni savez Srbije je toj asocijaciji povjerio vođenje domaće rukometne lige.
Na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslanici su glasali protiv odluke predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije da smijeni ministra odbrane BiH Sifeta Podžića.
Za smjenu je glasalo sedam zastupnika, protiv 20, niko nije bio suzdržan.
Opozicionari iz entiteta Republika Srpska nisu željeli prisustvovati sjednici kako ne bi prekršili odluke Narodne skupštine RS-a o bojkotu državnih institucija. Oni su naveli da je smjena Podžića “privatna utakmica” te da bi se vratili u parlamentarne klupe isključivo ukoliko bi se glasalo o smjeni kompletnog Vijeća ministara.
Predsjedavajući Tegeltija je obrazložio razloge smjene ministra odbrane navodeći “nediplomatski odnos prema susjednoj državi Srbiji”.
Naime, ministar Sifet Podžić je 4. oktobra donio odluku o otkazivanju vojne vježbe sa Srbijom, koja je trebalo da bude održana od 9. do 16. oktobra na Manjači. Razlog za donošenje takve odluke je epidemiološka situacija.
“I vi i ja znamo da njegovi razlozi otkazivanja nisu pravi razlozi. Na vama je da li ćete ili nećete legalizovati praksu da svako donosi odluke izvan procedura i ovlasti, a na osnovu prijedloga nekih drugih koji nisu dio institucija”, rekao je Tegeltija.
Zastupnik DF-a Dženan Đonlagić je nakon Tegeltijinog obrazloženja kazao da je bitna razlika u tome što Podžić nije otkazao vježbu, nego je prolongirao, u okviru svojih nadležnosti.
Prije nego što će uslijediti glasanje, zastupnici su raspravljali o ovoj tački duže od dva sata, međutim digresije su bile česte, a rasprava je išla u raznim smjerovima, zbog čega je predsjedavajući Denis Zvizdić morao više puta upozoravati i intervenisati.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić i predsjedavajući Doma naroda Bakir Izetbegović uputili su zajedničko pismo predsjedniku Evropskog parlamenta Davidu Sassoliju, predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, visokom komesaru EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepu Borrellu, predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu i članovima Vijeća, predsjednicima Zastupničkog doma i Senata u Kongresu SAD-a, Nency Pelosi i Joshepu Leahyju, te ostalim relevantnim predstavnicima institucija EU-a, Vijeća Evrope i SAD-a.
Pismo je upućeno na nekoliko stotina adresa, uz ostalo i svim europarlamentarcima, članovima Kongresnog kluba prijatelja BiH u Kongresu SAD, te ministrima vanjskih poslova država članica EU.
Zvizdić i Izetbegović u pismu upozoravaju na aktuelnu situaciju u BiH i mogućnost eskalacije tenzija koje su stvorene protivustavnim i nezakonitim aktivnostima dijela političkih snaga iz entiteta RS.
Čelnici oba doma Parlamentarne skupštine BiH su podsjetili na posljedice posljednjeg rata, koji je rezultirao etničkim čišćenjem prostora entiteta RS, rušenjem katoličkih i muslimanskih bogomolja i brisanjem tragova postojanja Bošnjaka i Hrvata u ovom dijelu BiH. Također su podsjetili da je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz snažnu podršku međunarodne zajednice, krenuo proces normalizacije i pomirenja u BiH, te da je u međuvremenu ostvaren značajan uspjeh.
– Također, možemo sa sigurnošću reći da bi BiH danas bila daleko stabilnija i uspješnija država da nije bilo djelovanja političke stranke SNSD predvođene Miloradom Dodikom. U posljednjih 15 godina, ispočetka skromno a s vremenom sve otvorenije i drskije, ovaj političar i njegovi saradnici su kočili napredak zemlje na njenom euroatlanskom putu i činili sve da zadrže aparthejd u odnosu na Hrvate i Bošnjake u RS-u – navodi se u pismu.
Izetbegović i Zvizdić podsjećaju da je u zvaničnim dokumentima sa Kongresa iz 2015. godine SNSD kao svoj strateški cilj naveo otcjepljenje entiteta RS od BiH, odnosno dovršetak Karadžićevih i Mladićevih ciljeva političkim sredstvima.
– U tu svrhu su intenzivirali antidejtonske aktivnosti, kreirali stalne krize i blokade u funkcionisanju države i njenih institucija, te drsko provocirali prodržavne političke snage i predstavnike međunarodne zajednice u BiH. Jedna u nizu provokacija bila su i odlikovanja koje je Narodna skupština RS prije ravno pet godina dodijelila ratnim zločincima presuđenim pred Haškim tribunalom za zločin genocida u Srebrenici i druge ratne zločine, Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić – pojašnjava se.
U tom kontekstu objašnjavaju i posljednju odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, koji je, koristeći Bonsku ovlast, proglasio dopunu Krivičnog zakona BiH kojom je zabranio slavljenje zločina i zločinaca i negiranje genocida.
– Na ovu odluku je uslijedila reakcija vlasti u entitetu RS, predvođenih SNSD-om Milorada Dodika, koja je izazvala najtežu krizu u zemlji od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja bi, ukoliko se hitno ne reaguje, mogla rezultirati nesagledivim posljedicama – upozoravaju Izetbegović i Zvizdić.
Ističu da su SNSD i njihovi koalicioni partneri započeli aktivnosti kojima direktno ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH kao njegov integralni dio. U tom kontekstu izdvajaju aktivnosti koje se odnose na takozvani proces „vraćanja nadležnosti entitetima“, što je, smatraju, eufemizam za protivustavno stavljanje van snage zakona države BiH na prostoru entiteta RS i formiranje paradržavnih institucija u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
– Parlamentarne stranke koje čine tijesnu većinu u Narodnoj skupštini RS-a, a koje su okupljene oko politike SNSD-a i predsjednika te stranke Milorada Dodika, u proceduru u entitetskom parlamentu, koji nema nadležnost za to, uputili su zakone kojima pokušavaju na neustavan način van snage staviti zakone koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, te zabraniti djelovanje Oružanih snaga BiH, SIPA-e, OSA-e, UIO-a BiH i niza drugih institucija države BiH na prostoru tog bosanskohercegovačkog entiteta. To je, prema domaćem i međunarodnom pravu, očigledan napad na ustavni poredak suverene i međunarodno priznate države BiH – navodi se u pismu.
Takva politika, dodaje se, dovodi u pitanje rezultate ogromnih napora koji su uloženi u proteklim decenijama u provedbu važnih reformskih procesa, u koje je veliki trud uložila i međunarodna zajednica.
Čelnici oba doma Parlamentarne skupštine BiH su ukazali na činjenicu da su svi državni zakoni i institucije koje su nastale na temelju tih zakona utemeljeni na Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH, čijim je članovima III. 5. a) i IV.4. a) predviđena mogućnost preuzimanja nadležnosti od entiteta, te da su ti zakoni usvojeni konsenzusom svih parlamentarnih stranaka, među kojima je bio i SNSD.
– Sada su to punovažni zakoni države BiH, a osnovni princip pravne hijerarhije koji važi u svim demokratskim državama je da niži nivoi vlasti i njihovi parlamenti ne mogu mijenjati ili stavljati van snage važeće državne zakone – dodaje se.
Izetbegović i Zvizdić podsjećaju da su EU i SAD među potpisnicima Dejtonskog sporazuma i da imaju obavezu reagovati u slučaju kršenja njegovih odredbi, te da se očekuju konkretne aktivnosti koje bi potvrdile podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
– Bilo kakvo kalkulisanje i odlaganje konkretne reakcije djeluje stimulirajuće na one koji nastoje urušiti Dejtonski mirovni sporazum, te samim tim ugroziti mir i stabilnost u BiH, regiji, pa i u ostatku evropskog kontinenta. Samo zajedničkom odlučnom reakcijom, nas u BiH, EU i SAD-u, te ostalih garanata-svjedoka potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma, uspjet ćemo na vrijeme zaustaviti katastrofalne posljedice koje bi nastale kao rezultat ostvarivanja prijetnji Dodikovih političkih sljedbenika iz entiteta RS. Alternativa tome je rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i mira u BiH. Taj scenarij moramo spriječiti svim sredstvima – zaključuje se u pismu.
U organizaciji Pčelarskog udruženja „Roj“ u Srebreniku je održan 13. Sajam pčelarstva i zdrave hrane na kojem je svoje proizvode izložilo 50 proizvođača iz cijele Bosne i Hercegovine. Osim meda i pčelinjih proizvoda i oprema, građani Srebrenika po povoljnim cijenama mogli su kupiti ili degustirati i druge zdrave domaće proizvode, a upriličeno je i stručno predavanje za pčelare. Sajam je svečano otvorio gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović.
“Ovaj sajam je jedan kvalitetan način da se sistemski afirmira pčelarstvo kao jedna veoma bitna djelatnost, ne samo zbog prozvodnje meda, nego i zbog činjenice da je značaj pčela u oprašivanju neprocjenjiv za opstanak cijelog čovječanstva. Pčele su nam najbolji primjer kako trebamo biti organizirani i produktivni.
Sve institucije vlasti moraju olakšati rad pčelarima kroz sisteme subvencioniranja i podrške i nadam se da će u narednim godinama ovaj sajam biti sve masovniji i da će pčelarstvo u Srebreniku biti na jednom znatno višem nivou.
Pčelarstvo je veom bitna poljoprivredna grana, ne samo zbog prozvodnje meda, nego i zbog činjenice da je značaj pčela u oprašivanju svih drugih kultura neprocjenjiv”, istakao je gradonačelnik Omerović.
Svečano otvaranje sajma pčelarstva i zdrave hrane svojim nastupima i koreografijom uljepšali su srebrenički mališani.
Nakon što je posjetio Sajama pčelarstva i zdrave hrane, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK, zajedno sa delegacijom gradske uprave, posjetio je i proizvodne pogone srebreničke firme Corn flips Majevica koja je jedini domaći proizvođač čipsa u BIH i jedan od najznačajnijih otkupljivača krompira na ovom području.
Objava U Srerbeniku održan 13. Sajam pčelarstva i zdrave hrane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U povodu obilježavnja oktobra Mjeseca knjige Gradsku biblioteku Srebrenik posjetili su učenici III razreda Prve osnovne škole sa učiteljicama Enisa Suljić, Edina Husarić i Maida Muratović. Prilikom posjete učenici su obišli sva odjeljenja Biblioteke.
Ovo je samo jedna u nizu posjeta učenika osnovnih škola koji se upoznaju sa radom i aktivnostima Biblioteke, učenici su imali priliku upoznati se sa načinom rada biblioteke, sa pravilama korištenja usluga biblioteke i sa lektirskim izdanjima za treći razred osnovne škole i kako iskoristiti slobodno vrijeme za čitanje djela za djecu.
Družnje je proteklo u divnoj atmosferi sa naglaskom na važnost knjige i čitanja. Učenici koji su posjetili Biblioteku priredili su recitacije poznatih bosanskohercegovačkih književnika za djecu i igrokaze. Ovom prilikom podijeljene su besplatne članske karte za sve učenike koji nisu bili članovi Biblioteke.
Objava Gradsku biblioteku Srebrenik posjetili su učenici III razreda Prve osnovne škole pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Povodom tragične smrti sedam osoba u Brčkom, Vlada Federacije BiH je na današnjoj hitnoj, telefonski održanoj sjednici, donijela Odluku o proglašenju 27. oktobra 2021. godine Danom žalosti u Federaciji Bosne Hercegovine.
Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja odnosno jarbola na zgradama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i institucija Federacije Bosne i Hercegovine.
Na Dan žalosti ne mogu biti održavani programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Medijske kuće na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.
Objava Vlada FBiH: 27. oktobar 2021. godine proglašen Danom žalosti u FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Adis Šehović i Davor Vujinović, dvojica sarajevskih policajaca, prije tri godine ubijeni su u naselju Alipašino Polje izvršavajući svoje redovne zadatke. Njihove ubice još uvijek nisu uhvaćene.
Adis i Davor su 26. oktobra 2018. godine u patroli zatekli nekoliko osoba koje su pokušale da ukradu vozilo u ulici Geteova do broja 1 u sarajevskom Alipašinom Polju. Radili su ono što su najbolje znali, krenuli su da zaustave razbojnike u njihovoj zloradnoj nakani, a oni su im uzvratili – vatrom.
Adis i Davor izrešetani su iz automatske puške i ostali su ležati na zemlji dok su se njihove ubice odvezle u nepoznatom pravcu.
Do dolaska ekipe hitne pomoći, još je samo Davor davao znakove života, ali je nažalost, tog jutra sa KCUS-a došla vijest da je i on, uslijed zadobivenih povreda, ispustio svoju časnu dušu.
Prije dvije godine u Sarajevu je podignut spomenik dvojici heroji.
Prošle godine Kantonalni sud Sarajevo saopćio je da je u ovom predmetu saslušano više od 300 osoba.
Kako su tada naveli, naređena su DNK, biološka, balistička, mehanoskopska i druga vještačenja, uključujući i zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć zbog pribavljanja podataka, te saslušanja i vještačenja izvan Bosne i Hercegovine.
Zbog eventualnih saznanja i informacija o krivičnom djelu ubistva, poligrafski je testirano 39 osoba. Izuzeto je oko 100 videonadzora koji su vještačeni.
“Upućeno je više zahtjeva INTERPOL-u i EUROPOL-u, potom, ostvarena saradnja sa osam država i to; SAD, Kanada, Njemačka, Velika Britanija, Slovenija, Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Dakle, predmet ubistva sarajevskih policajaca prioritet je u radu Tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova KS. O konačnoj tužilačkoj odluci, informirat ćemo javnost”, saopćeno je iz Kantonalnog suda na drugu godišnjicu njihove smrti.
Objava Tri godine od ubistava sarajevskih policajaca Adisa i Davora pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Mnogi vjerovatno nikada nisu čuli za “staračke domove za životinje”, ali jedan takav nalazi se na sjeveru Njemačke, na poluotoku Butjadingen.
Butenland, starački dom za životinje, osnovali su Karin Muck i Jan Gerdes 2007. godine. Na imanju su smještene prije svega krave koje bi nakon mnogo godina u službi industrije čekale smrt u klaonicama, a ovdje svoje posljednje godine života provode u miru.
Uobičajeno jutro na imanju Butenland počinje tako što Jan i Karin pripremaju hranu za životinje.
“Pripremili smo jelo za stare dame i gospodu s ‘odsjeka za njegu’. Muči ih artroza i ne mogu više držati korak s velikim krdom”, kaže Muck.
Vlasnicima “staračkog doma” za životinje Janu i Karin u početku su se smijali mnogi, ali je njihov projekt u međuvremenu dobio veliki broj simpatizera. Uz pomoć donacija trenutno se mogu brinuti o 38 goveda.
Krava Marieke ne može bez tuđe pomoći, jer je 12 godina bila privezana u štali te je za to vrijeme dala više od 100.000 litara mlijeka.
Vlasnica Karin smatra da je strašno što krave tretiraju kao mašine te da ljudi premalo znaju o patnji tih životinja.
Poseban slučaj je bik Ole, koji je još kao tele “radio” u cirkusu. Spasio ga je Veterinarski zavod, a sada Ole u Butenlandu uživa u ljubavi i pažnji, kao i drugi u “porodici”.
“Pričaju bajke, naprimjer o tome da krava uvijek daje mlijeko, ali krava se za to najprije treba oteliti, a u današnjoj industriji to znači prvo prisilnu oplodnju, a poslije joj oduzimaju tele i to sve da bismo mi mogli piti mlijeko”, dodala je.
Na imanju Butenland životinje rade šta hoće, ponašaju se kao dio velike porodice kojoj pripada 20 hektara pašnjaka.
“Jedno je sigurno, mi nikome ne mudrujemo uz podignut kažiprst i nikome ne kažemo: ‘Ti si loš jer radiš to i to’. Mi sve radimo uz humor i pozitivnu energiju, pokazujući kako su goveda divna. Da su to lijepe životinje s kojima se mogu doživjeti vesele stvari”, kaže vlasnica.
O farmi na sjeveru Njemačke snimljen je i dokumentarni film pod nazivom “Butenland”. Film donosi priču o dvoje ljudi koji se fokusiraju na potrebe životinja, daleko od bilo kakvih ekonomskih interesa.
Snimatelj Marc Pierschel njih dvoje je pratio svojom kamerom u Hof Butenlandu više od dvije godine. Kadrovi bilježe trenutke sreće i tuge, propituju trenutni status domaćih životinja u društvu i ostavljaju sve dirnutima.
Federalni hidrometeorološki zavod objavio je prognozu vremena do kraja ovoga i za početak narednog mjeseca.
Kako se navodi u prognozi, do kraja oktobra stabilne vremenske prilike prognoziraju se u većem dijelu Bosne i Hercegovine, osim na zapadu i jugozapadu Bosne, te u planinskom zaleđu Hercegovine, gdje može pasti malo kiše.
“U prvih pet dana novembra izgledna je promjena vremena, prognozira se kiša širom zemlje, a snijeg na planinama. Prestanak padavina i stabilizacija vremenskih prilika očekuje se od 6. novembra do kraja prognoznog perioda 9. novembra”, navode iz FHMZ.
Do 27. oktobra minimalne temperature zraka u Bosni očekuju se od -2 do 3, u Hercegovini od 3 do 8 stepeni, maksimalne dnevne vrijednosti u Bosni od 12 do 15, u Hercegovini od 13 do 18 stepeni.
Sa promjenom vremena od 1. novembra, očekuje se blagi porast temperatura zraka. Prognozirane vrijednosti minimalnih temperatura su u rasponu od 5 do 10 u Bosni, u Hercegovini od 8 do 13, danju u Bosni između 12 i 17, u Hercegovini od 16 do 21 stepeni.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na dan 30. septembra 2021. u Bosni i Hercegovini je bilo 384.209 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja.
U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 8.342 ili 2,13 posto, a od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 220.949 ili 57,51 posto su žene.
U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 33.750 osoba ili 8,08 posto, a u odnosu na početak pandemije Covid-19 nezaposlenost je smanjena za 18.679 osoba ili 4,64 posto.
Nezaposlenost je smanjena u Federaciji BiH za 6.623 osobe (2,12 posto), u RS za 1.673 osobe (2,26 posto) i u Brčko distriktu BiH za 46 osoba (0,7 posto).
U strukturi osoba koja traže zaposlenje, zaključno sa 30. septembrom 2021., NKV radnika je 103.625 ili 26,97 posto, PKV-NSS 6.169 ili 1,61 posto, KV 121.615 ili 31,65 posto, VKV 1.295 ili 0,34 posto, SSS 111.361 ili 28,98 posto, VŠS 6.666 ili 1,73 posto, te VSS 33.478 ili 8,71 posto.
U septembru je brisana ukupno 26.201 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 14.047 žena. Od tog broja zaposleno je 13.709 osoba, od čega 8.413 žena.
Istovremeno je za 9.128 osoba prestao radni odnos, od čega su 4.533 žene. Poslodavci su u tom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.197 novih radnika.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u avgustu 2021. broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 818.459, a od toga je 354.360 žena. U odnosu na juli 2021. broj zaposlenih osoba je smanjen za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena je također smanjen za 0,2 posto.
Stopa registrovane nezaposlenosti za avgust 2021. iznosila je 32,4 posto i u odnosu na juli 2021. smanjena je za 0,1 posto, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Još prošle godine razgovaralo se o ukidanju pomicanja sata, a trenutno stoji odluka da do ove godine sve članice EU moraju odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Kako trenutno stoji situacija, ovu zimu bismo još trebali pomicati sat, no moguće je da će se i to promijeniti.
Iako je mijenjanje vremena u načelu korisno za uštedu energije tokom ljeta, očito ima više mana nego prednosti.
Pomicanje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor – ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati. Trenutno većina europskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali.
Prva osoba koja je predložila mijenjanje vremena bio je Benjamin Franklin 1784. godine jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti. Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom XX stoljeća prihvatili Nijemci.
U tom periodu, energija koja je bila ušteđena pomicanjem sata nije bila mala stvar – ni ekološki, a ni finansijski, piše Klik.hr.
Pomicanje sata ukida se primarno iz zdravstvenih razloga, u više istraživanja se navodi da pomicanje sata potiče stres, nesanicu i bolesti srca. Jedno istraživanje nam govori da čak i broj prometnih nesreća u SAD-u poraste za šest posto unutar sedmicu dana nakon proljetnog pomicanja sata. Također, pomicanje sata je u prošlosti značilo mnogo više što se uštede energije tiče. Sat vremena neće značajno utjecati na potrošnju kao što je možda nekad uz zastarjele i skuplje izvore energije.
U principu je zimsko vrijeme pravilo – tokom zimskog računanja vremena je sunce najviše na nebu u podne.
Opće je prihvaćeno da je zimsko vrijeme tačno, iako se zdravstveni problemi pri micanju vremena češće pojavljuju pri promjeni na zimsko računanje vremena.
Ljetno računanje vremena završava u noći na nedjelju, 31. oktobra, u 3 sata ujutro, i počinje zimsko računanje, što znači da se kazaljka na satu moraju vratiti jedan sat unazad, odnosno s tri na dva sata.
Objava Uskoro pomjeramo sat – znate li zašto to radimo? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Njemačka je svrstala Bosnu i Hercegovinu među zemlje visokog epidemiološkog rizika, što znači da će osobe koje nisu cijepljene ili nisu preboljele koronavirus morati u desetodnevnu samoizolaciju u dolasku iz BiH, saopćio je državni Epidemiološki institut Robert Koch. Odluka je na snazi od danas. Samoizolacija se može prekinuti tek nakon pet dana predočenjem negativnog testa ili potvrde o vakcinisanju.
Za sve povratnike u Njemačku obavezna je prijava prije dolaska u Njemačku, a vakcinisane ili osobe koje su preboljele koronavirus mogu prilikom prijave ubaciti svoj certifikat o vakcinisanju, čime su oslobođene karantene nakon povratka. 1. novembra stupa na snagu propis prema kojem osobama koje zbog samoizolacije nisu u stanju obavljati svoj posao država neće nadoknađivati izgubljenu zaradu, kao što je do sada bio slučaj. U nekim saveznim pokrajinama, poput Sjeverne Rajne-Vestfalije, taj propis je već stupio na snagu.
Osim Bosne i Hercegovine, njemačke vlasti su na popis visokorizičnih zemalja uvrstile i Sloveniju, Hrvatsku te Srbiju i Bugarsku. Kriteriji za svrstavanje neke zemlje među visokorizične nisu samo broj novooboljelih nego i brzina širenja virusa kao i opterećenje zdravstvenog sistema. U Evropi raste broj slučajeva i hospitalizacija – ponegdje zapanjujuće visokih, ovisno o zemlji, a dolazi sve hladnije vrijeme i u nekim područjima je zastoj u vakcinisanju. Njemačka je oko 70 zemalja proglasila visokorizičnima.
Osobe koje nisu preboljele COVID-19 ili se potpuno vakcinisale, po povratku u Njemačku moraju biti 10 dana u karantinu. Taj period se može skratiti ako osoba bude negativna na testu nakon pet dana. U nedjelju su na popis dodani još Kamerun, Singapur i Kongo. Kenija, Kosovo, Irak i Honduras su uklonjeni sa spiska.
Objava Njemačka stavila BiH na crvenu listu: 10 dana u karantin ako niste vakcinisani pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Nekoliko minuta iz ponoći u UKC-u Tuzla preminuo je petogodišnji dječak, sedma žrtva požara koji se u subotu u jutro dogodio u Brčkom.
Smrt je nastupila kao posljedica multiorganskog zatajenja izazvanog udisanjem ugljen monoksida i opekotina koje su bile zahvatile oko 40 posto dječijeg tijela.
Podsjećamo, u subotu oko šest sati u kući u Sarajevskoj ulici u Brčkom, izbio je požar u kojem je smrtno stradalo dvoje djece i četiri odrasle osobe, piše BHRT.
Šestoro djece i jedna odrasla osoba, koji su se u trenutku požara nalazili u kući, otpušteni su jučer iz brčanske Bolnice na kućno liječenje.
Za portal Radiosarajevo.ba o ovoj tragediji ranije je govorila portapola MUP-a Brčko distrikta Dževida Hukičević.
“Tragedija se desila jutros. Policija je dojavu dobila u 6:20 sati. U ulici Sarajevska, gorila je kuća. Upoznata je služba Hitne medicinske pomoći JZU Zdravstveni centar Brčko i Profesionalne vatrogasna jedinica Brčko distrikta BiH koji su izašli na lice mjesta i preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
Policijski službenici su na terenu i vrše uviđaj pod nadzorom dežurnog tužioca Tužilaštva BiH, a na lice mjesta je izašao i protupožarni inspektor te se utvrđuju okolnosti pod kojima se događaj desio. Dosadašnjim aktivnostima utvrđeno je da ima nastradih lica”, kazala je Hukičević za Radiosarajevo.ba.
Objava Preminuo 5-godišnji dječak, sedma žrtva požara u Brčkom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
ZASTOJ i zakrčenje teretnim brodovima u glavnom kompleksu američkih luka, onom u južnoj Kaliforniji, dosegli su posljednjih dana rekordnu razinu. U utorak je tako više od stotinu brodova čekalo da iskrca svoje kontejnere s teretom ispred luka u Los Angelesu i Long Beachu.
Deseci brodova već sedmicama čekaju na iskrcaj u ovim dvjema lukama, koje zajedno obrađuju oko 25 ukupnog američkog izvoza i čak 40% ukupnog uvoza. Zakrčenje će se, očekuje se, nastaviti sve do iduće godine. Samo u vodama ispred Los Angelesa oko 200 hiljada kontejnera čeka svoj red na iskrcaj u luku, napunjenih svime, od igračaka i tenisica do kritičnih dijelova za tvorničke strojeve.
S druge strane, u luci se gomilaju prazni kontejneri koji čekaju prijevoz natrag u Kinu, ali to je nemoguće dok brodovi prvo ne iskrcaju pune kontejnere.
Američki ekonomisti, proizvođači i maloprodajni giganti upozoravaju da će zastoji u lancu opskrbe rezultirati ne samo izostankom tradicionalnih božićnih sniženja ove godine nego i potencijalnom nestašicom traženih proizvoda na policama trgovina.
Sve više praznih polica i u Americi, prijeti “nestašica svega”
Drugim riječima, Amerika se pomalo pridružuje Velikoj Britaniji kao zemlja prvog svijeta s praznim policama. Sjedinjene Američke Države su već zahvatile rekordne nestašice svakodnevnih proizvoda, od piletine, slanine, sira, kave i maslinovog ulja, toaletnog papira i pelena do automobila i sirovina poput drva i plastike. O mikročipovima koji se ugrađuju u mobitele, laptope, ali i automobile, da ne govorimo.
Amerikanci na društvenim mrežama već masovno dijele snimke praznih i polupraznih polica.
“U ovom trenutku nestašice su zajamčene… Već mjesecima upozoravamo potrošače da snize svoja očekivanja za sezonu blagdanske kupovine. Činjenica je da je lanac opskrbe rastegnut do svoje granice od jednog kraja do drugog, rekao je za Business Insider Jonathan Gold, potpredsjednik politike lanca opskrbe u Nacionalnoj federaciji maloprodaje.
“Svi dijelovi lanca opskrbe, od kojih je većina izgrađena na principima ‘mršavosti’ (bez zastoja, što manji viškovi, od vozača kamiona do zaliha u skladištima), nisu bili spremni za ovo povećanje (potražnje s ublažavanjem covid-mjera)”, objasnio je za Insider Tony Pelli, direktor za sigurnost u tvrtki BSI.
Američki predsjednik Joe Bidenobećao je proširiti lučki kapacitet, a kalifornijski guverner Gavin Newsom – demokrat, kao i Biden – izdao je u srijedu izvršnu uredbu koja bi trebala riješiti problem nestašice vozača kamiona i prostora u skladištima, zbog koje se teret sporo iskrcava iz brodova, odnosno luka.
Kalifornijski guverner je, naime, ovom uredbom naredio svojim državnim agencijama da pronađu i zakupe državno, savezno i privatno zemljište za kratkoročno skladištenje tereta, kao i rute za kamione na kojima bi ih se privremeno moglo izuzeti od ograničenja težine. Također proširuje edukaciju i obuku za lučke radnike, vozače i druge u opskrbnom lancu.
Biden traži od luka da rade 24 sata dnevno, deseci brodova pred lukama
“Kalifornijske luke su kritične za naše lokalno, državno i nacionalno gospodarstvo i država poduzima mjere kako bi podržala kretanje robe unatoč globalnim poremećajima. Moja administracija nastavit će surađivati sa saveznim, državnim i industrijskim partnerima na inovativnim rješenjima za suočavanje s neposrednim izazovima, istovremeno dovodeći naše procese distribucije u 21. stoljeće”, poručio je guverner Newsom u priopćenju u srijedu, prenosi CNN.
Predsjednik Biden već je prošle sedmice zatražio od uprave luka u Los Angelesu i Long Beachu da pređu na izvanredni rad od 24 sata dnevno, sedam dana sedmicno. Inače rade pet dana sedmicno i zatvaraju preko noći. No pitanje je u kojoj će mjeri to riješiti problem, budući da to neće okončati nedostatak kamiona i vozača za prijenos tereta.
U SAD-u trenutno nedostaje oko 80 hiljada vozača kamiona, s tendencijom rasta, no to je ipak manje kritična nestašica nego u Velikoj Britaniji, gdje nedostaje i do 120 hiljada vozača, prvenstveno zbog posljedica Brexita i prepreka za dolazak stranih radnika iz EU.
U SAD-u, ali i u ostatku svijeta, sve ozbiljniji zastoji u međunarodnim lancima opskrbe prije svega su posljedica pandemije i covid-mjera, odnosno restrikcija prelaska granica za brodove, kamione, vozovee i avione koji prevoze robu, kao i dramatičnog poskupljenja energenata i cijene prijevoza pojedinog teretnog kontejnera te globalnog nedostatka samih radnika.
600 brodova od Amerike do Kine čeka istovar
Ukupno gotovo 600 brodova ovih dana čeka na iskrcaj odnosno ukrcaj robe pred najvećim svjetskim lukama. Samo ispred teretnih luka u Hong Kongu i Shenzenu usidreno je gotovo stotinu brodova.
Koliko je pandemija utjecala na globalni pomorski prijevoz, govori činjenica da je jedan slučaj zaraze u kolovozu zatvorio terminal Ningbo, izvan Šangaja, na čak dvije sedmice.
“Lanci opskrbe pogođeni su sa svih strana i srušili su se na dosad neviđenu razinu. Problemi su mnogo dublji od onoga što vidite u lukama”, rekao je Simon Heaney, analitičar pomorske konzultantske kuće Drewry, za Financial Times.
Prosječna globalna cijena prevoza 12-metarskog kontejnera sada je blizu 10.000 dolara, tri puta više nego početkom godine te čak 10 puta više nego prije pandemije, pokazuju podaci Freightosa.
Broj dana čekanja na iskrcaj u najvećim svjetskim lukama sada stoji ovako: najmanje se čeka u Shenzenu (1 do 2 dana), potom slijedi Šangaj/Ningbo (1 do 3 dana) pa slijede Rotterdam (do šest dana) i Savannah (šest do sedam dana), a najgore je u Los Angelesu/Long Beachu (sedam do 12 dana).
Detlef Trefzger, izvršni direktor Kuehne + Nagela, jedne od najvećih transportnih i logističkih tvrtki na svijetu, očekuje da će zagušenje u pomorskom teretnom prevozu potrajati najmanje do kineske Nove godine u februaru 2022. godine. Do toga ova kriza može postati još gora, ocjenjuje Trefzger.
Znam da čujete puno o nečemu što se zove lanci opskrbe i znam koliko je teško nabaviti niz stvari, od tostera preko tenisica i bicikala do namještaja za spavaću sobu. S obzirom na to da se približavaju praznici, možda se pitate hoće li darovi koje planirate kupiti stići na vrijeme”, rekao je Biden iz Bijele kuće. I on je sam priznao da je ovo samo “potencijalno rješenje, jer se sva ta roba neće kretati sama.
Dodao je da je pozitivan znak što tri glavna američka prevoznika robe, lanac supermarketa Walmart i službe za dostavu i špediciju FedEx i UPS, planiraju intenzivirati svoje 24-satne operacije kako bi ubrzala otpremu robe diljem zemlje. Target, Home Depot i Samsung također su objavili da povećavaju svoj intenzitet rada.
“Ovo se ne zove lanac opskrbe bez veze. Ako je potrebna savezna podrška, usmjerit ću sve odgovarajuće mjere. Međutim, ako privatni sektor ne pojača napore, prozvat ćemo ih i zamoliti ih da djeluju, jer naš cilj nije samo proći kroz ovo neposredno usko grlo već i riješiti dugotrajne slabosti u našem transportnom lancu opskrbe koje je ova pandemija razotkrila”, upozorio je Biden.
Gene Siroka, izvršni direktor luke u Los Angelesu, rekao je da su postigli određeni napredak u posljednjih sedam dana: “Imali smo situaciju da 25% cjelokupnog tereta na vezu stoji ovdje 13 dana ili duze, a to je prepolovljeno tokom prošloe sedmice.”
No iako je luka spremna raditi 24 sata dnevno, Siroka kaže da su njeni terminali zatvoreni od 3 do 8 ujutro jer nemaju narudžbi za istovar i preuzimanje tereta u tom razdoblju.
Direktor odnosa s medijima ove luke, Phillip Sanfield, upozorio je da su dežurstva u luci beskorisna ako nema vozača kamiona koji će doći i pokupiti teret: “Luka LA-a je sada spremna. Imamo puno radnika na kopnu. Problem su kamiondžije i, što je još važnije, teret koji treba pokupiti. Radimo s uvoznicima, terminalima itd. kako bismo dobili potražnju za to noćno razdoblje.”
Na to je upozorio i logistički menadžer tvrtke Dependable Supply Chain Services, Leonard Arriola, za CBS: “Ne možete to uključiti kao prekidač. Morate prebaciti radnu snagu. Mislim da nema dovoljno radne snage u lukama da pokriju sve luke.”
Da će se situacija dodatno pogoršati, odnosno da će problemi u lancima opskrbe “biti još veći prije nego što će se popraviti”, predvidjela je prošli tjedan financijsko-konzultantska kuća Moody’s Analytics u svom izvještaju.
“Granične kontrole i ograničenja kretanja, nedostupnost globalne propusnice za cjepivo i zaostala potražnja zbog ostajanja potrošača kod kuće zbog pandemije spojili su se i tvore velik problem, zbog kojeg će globalna proizvodnja biti otežana jer se isporuke ne vrše na vrijeme, troškovi i cijene će porasti i zbog toga rast BDP-a u svijetu neće biti tako snažan”, napisao je Moody’s u svom izvještaju, prenosi CNN. I oni su kao vjerojatnu “najslabiju kariku” identificirali kronični nedostatak vozača kamiona
U novom izvještaju ovog tjedna agencija je konstatirala da “glavobolje u lancu opskrbe još ne pokazuju znakove jenjavanja”.
“Sve se kreće u krivom smjeru. Nema svijetlih točaka”, rekao je glavni autor izvještaja Matt Colyar za CNN. Moody’s je upozorio da bi “pijesak u zupčanicima” globalne ekonomije mogao uzrokovati sporiji rast američkog gospodarstva nego što se ranije predviđalo, kao i višu stopu inflacije. Dapače, industrijska proizvodnja u SAD-u nenadano je pala u septembru za 1.3%, dok su maloprodajne cijene u prosjeku porasle za 5.4%.
Ipak, neki korporativni direktori i tržišni analitičari nisu tako pesimistični. Direktor investicijske banke JP Morgan, Jamie Dimon, ustvrdio je prošle sedmice da će nevolje u lancu opskrbe biti daleka uspomena sljedeće godine u ovo doba.
Podsjetimo, u otvorenom pismu koje su krajem septembra uputili šefovima država koji su prisustvovali Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, Međunarodna brodska komora (ICS), Međunarodna udruga zračnog prometa (IATA), Međunarodna unija cestovnog prometa (IRU) i Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) upozorile su na “kolaps globalnog prometnog sustava” ako vlade ne obnove slobodu kretanja transportnim radnicima i daju im prioritet za dobivanje cjepiva koja je priznala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
“Od početka pandemije covida-19 pomorska, cestovna i zrakoplovna industrija glasno i jasno pozivaju vlade da osiguraju slobodno kretanje transportnih radnika i ukinu zabrane putovanja i druga ograničenja koja su imala izuzetno štetan utjecaj na njihovu dobrobit i sigurnost. Transportni radnici održavaju svijet u pokretu i od vitalnog su značaja za slobodno kretanje proizvoda, uključujući cjepiva i zaštitnu opremu, ali vlade su ih iznevjerile, a njihovi dužnosnici uzimali zdravo za gotovo”, stoji u njihovom dramatičnom pismu.
Objava SVIJET U PROBLEMIMA: Stotine brodova zaglavljeno, lanac dostave puca po šavovima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Tuzlanskoj publici u Ateljeu Ismet Mujezinović u Tuzli predstavljena nova knjiga „Memento Vivere“, autora Omera Ć. Ibrahimagića. Kako kaže i sam autor a i promotori ove knjige, knjiga je zapravo autorov dnevnik, nastao svakodnevnim pisanje zabilješki sa događaja na radnom mjestu u Univerzitetskom kliničkom centaru Tuzla tokom pandemije i lockdown-a u prvim talasima koronavirusa.
O samoj knjizi nešto više su kazali autor knjige Omer Ć Ibrahimagić, te promotori Maida Mujkić, Mehmed Đedović i Šimo Ešić:
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.
