Arhiva oznaka: vijesti

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Mustafe i Zehre Alajmović.

Njih Tužilaštvo u Zenici tereti za krivična djela prevare i pranje novca, kao i produženog krivičnog djela porezne utaje.

U optužnici se terete da su u vremenskom periodu od 01.01.2015. godine do 14.12.2021. godine u Brezi, zajednički i dogovorno, kao fizička lica i supružnici, s ciljem da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist, doveli lažnim prikazivanjem činjenica veliki broj fizičkih i pravnih lica u zabludu i držali ih u zabludi.

“Veliki broj fizičkih i pravnih lica je na štetu svoje imovine uplatio određena novčana sredstva na njihove devizne i transakcijske račune, kao i na njihove PAYPAL račune, tako što su putem društvenih mreža i svojih Facebook aplikacija na njihovo ime, te Facebook profila „Ko nema neka uzme, halal je“ i ostalih elektronskih medija pozivali veliki broj fizičkih i pravnih lica da vrše pojedinačne novčane uplate na ime humanitarne pomoći i donacija prvenstveno za liječenje Alajmović Zehre, te stipendija, zekata, kurbana i dr.”, navodi se u optužnici.

Kako ih optužnica tereti, umjesto na liječenje Zehre Alejmović, novac su trošili u druge svrhe.

“U stvarnosti prikupljana novčana sredstva trošili su u druge svrhe tako što su veće količine potrošili za privatne svrhe podizanjem novca na bankomatima, kartičnim plaćanjem u raznim marketima široke potrošnje na području BiH, zatim specijaliziranim prodavnicama tehničke robe, obuće, odjeće, benzinskim pumpama, naknade za online video igrice, popravak svog vozila, kao i druge utroške, umjesto za liječenje Alajmović Zehre za koju su prvenstveno tražili novčanu pomoć”, dodaje se.

Kako piše u optužnici, skrivali su ove činjenice od ljudi od kojih su tražili humanitarnu pomoć i od javnosti i time ih dovodili i držali u zabludi. Navodi se to da su znali da je taj novac pribavljen vršenjem krivičnog djela prevare.

U optužnici piše da su prevarom ukupno pridobili novčanu korist u iznosu od 948 hiljada KM.

“Od tog novca su na liječenje Alajmović Zehre i to u inostranstvu u R Hrvatskoj, utrošili novčani iznos od 6.383,05 KM, dok su ostatak novčanih sredstava prisvojili za sebe i utrošili za svoju korist i na opisani način, čega su bili svjesni što su i htjeli, pa su time pribavili za sebe protivpravnu imovinsku korist u ukupnom novčanom iznosu od 941.900,86 KM“, navodi se u optužnici. (Radiosarajevo)

Objava Potvrđena optužnica: Mustafa i Zehra Alajmović prevarom zaradili skoro milion KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zamjenica premijera Ukrajine Irina Vereščhuk uputila je apel građanima koji borave u inostranstvu da se ne vraćaju u Ukrajinu tokom zime kako bi sačuvali struju iz objekata koje su ruske snage teško oštetile.

– Moramo preživjeti zimu, ali, nažalost, mreže ne mogu preživjeti povećanu potražnju – poručila je ona u svom apelu građanima na ukrajinskoj televiziji, piše Associated Press.

– Ako je moguće, ostanite zasad u inostranstvu – dodala je.

Vereščuk je rekla da “prijetnja od granatiranja, hladnoće i gladi ostaje” osam mjeseci nakon što je ruska invazija prisilila milione Ukrajinaca da napuste svoje domove.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su ruske trupe uništile 30 posto ukrajinskih elektrana. U Ukrajini je na snazi redukcija električne energije te se opskrba strujom prekida najmanje četiri sata. FENA

Objava Ukrajina apeluje na svoje građane u inostranstvu da se ne vraćaju u zemlju ove zime pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

The post SIPA stigla u glavni centar za brojanje glasova, sumnja se u izborne prevare appeared first on Kameleon M&M.

Poljska će možda morati da izgradi ograde na granici s ruskom eksklavom Kalinjingradom kako bi zaustavila val afričkih i azijskih migranata koji bi mogli početi pokušavati da pređu u narednim sedmicama, rekao je u utorak visoki poljski zvaničnik.

Poljska optužuje Rusiju i njenu saveznicu Bjelorusiju da koriste migrante u sklopu kampanje “hibridnog ratovanja” za destabilizaciju Evrope, a s obzirom na to da su tenzije visoke zbog rata u Ukrajini, Poljska strahuje od ponavljanja krize u kojoj su se pojavile hiljade afričkih i bliskoistočnih migranata koji su pokušali da pređu granicu Bjelorusije 2021.

U to vrijeme, Minsk je negirao da je stvorio situaciju tako što je dovezao ljude koji žele ući u Evropsku uniju, umjesto toga okrivljujući Varšavu i Brisel za humanitarnu krizu koja je uzrokovala smrt migranata u šumama duž granice.

Krzysztof Sobolewski, generalni sekretar vladajuće stranke Pravo i pravda, rekao je za javni emiter Polskie Radio 1 da Poljska razmatra izgradnju ograde, sličnu onoj koju je izgradila na granici s Bjelorusijom, na granici s ruskim Kalinjingradom.

– Moraćemo ojačati naše snage na ovom dijelu granice i također razmotriti izgradnju sličnih graničnih utvrđenja onima koje sada imamo na poljsko-bjeloruskoj dionici – rekao je.

Ruski mediji izvještavaju da je Kalinjingrad otvorio svoje nebo za letove sa Bliskog istoka i Azije u pokušaju da privuče više aviokompanija i turista.

– Nakon onoga s čime smo se morali suočiti, a još uvijek se bavimo na granici Poljske i Bjelorusije, a s obzirom na otvaranje neba iznad Kalinjingradske oblasti za avione iz Turske, Sirije i Bjelorusije, to bi moglo biti u narednim sedmicama – Sobolevski je kasnije rekao Reutersu, misleći na sve veći broj dolazaka migranata.

The post Poljska razmatra izgradnju ograde na granici s Kalinjingradom appeared first on Kameleon M&M.

Norveška policija uhapsila je u ponedjeljak sumnjivog ruskog špijuna u arktičkom gradu Tromsoe, javio je javni emiter programa NRK u utorak, pozivajući se na službu sigurnosti PST te nordijske zemlje.

Čovjek, koji je radio kao naučnik na Univerzitetu Tromsoe, predstavljao se kao brazilski građanin, ali policija vjeruje da je njegov stvarni identitet ruski, javio je NRK.

Taj čovjek “predstavlja prijetnju našim temeljnim nacionalnim interesima i treba biti protjeran iz Norveške”, izjavio je zamjenik čelnika PST Hedvig Moe za NRK.

NATO članica Norveška graniči se s Rusijom na Arktiku i pojačala je sigurnost nakon ruske invazije na Ukrajinu u ovoj godini.

PST vjeruje da je čovjek, koji boravi u Norveškoj od 2021., pokušao da se trajno nastani u zemlji pod lažnim identitom dok je tajno radio za rusku obavještajnu službu, javio je NRK.

PST nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom, prenosi Reuters.

The post Norveška policija uhapsila ruskog špijuna appeared first on Kameleon M&M.

Vlada TK je na današnjoj sjednici prihvatila Informaciju o ostvarenim rezultatima poslovanja privrednih društava iz oblasti industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona za 2021. godinu.

Kako se u Informaciji navodi, obim industrijske proizvodnje u 2021. godini je u odnosu na 2020. godinu bio je veći za 2,8%. Većina djelatnosti je zabilježila rast obima proizvodnje u odnosu na 2020. godinu, sto je rezultat postepene normalizacije poslovanja poslije korona krize.

Također i vanjskotrgovinska razmjena u Tuzlanskom kantonu u 2021. godini je ostvarila rast od 24,3% u odnosu na 2020. godinu, s ukupnom nominalnom vrijednosti izvoza od nešto više od 2 milijarde KM.

U Tuzlanskom kantonu je s krajem 2021. godine evidentirano 103.508 zaposlenih i 70.301 nezaposlenih osoba. U odnosu na kraj 2020. godine, došlo je do rasta broja zaposlenih od 2,1% i pada broja nezaposlenih na evidencijama službe za zapošljavanje od 8,56%. Prosječna neto plaća je 955 KM i za 10,7% i veća u odnosu na prosječnu plaću iz 2020. godine.

Posmatrano po jedinicama lokalne samouprave, Tuzla kao administrativni i privredni centar Kantona ima najveći broj privrednih subjekata (1.423) u kojima su zaposlene 27.853 osobe. Najveći prihod od izvoza su ostvarile firme iz Lukavca u kojem je koncentrisana hemijska industrija (645 miliona KM), a slijede Gradačac i Gračanica u kojima su najrazvijenije metaloprerađivačka i industrija plastike, koje su među najznačajnijim izvoznim djelatnostima.

Analiza vodećih privrednih društava u TK iz oblasti industrije, energetike i rudarstva pokazuje da su ova preduzeća u 2021. godini ostvarili povećanje ukupnog prihoda u vrijednosti od 17% u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, ali i smanjene broja zaposlenih od 3%.

Objava Vanjskotrgovinska razmjena u TK u 2021. ostvarila rast od 24,3 posto u odnosu na 2020. godinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Imajući u vidu da je Oktobar „ Evropski mjesec cyber sigurnosti“  policijski službenici Uprave policije MUP-a TK-a (PU Srebrenik) su u sklopu aktivnosti na promociji društveno odgovorne kampanje “Sigurni na mreži”, dana 25.10.2022.godine, u gradskim ulicama Srebrenika, organizovali uličnu javnu kampanju te stim u vezi i podjelu promotivnog materijala (letaka) navedene kampanje. Na ovaj način su upoznavali građane sa najčešćim vidovima kompjuterskog kriminala, načinima zaštite, kao i načinom prijavljivanja istih policiji.

Podsjećanja radi, riječ je javnoj kampanji koju je Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona zvanično započela 4. aprila 2022. godine, a koja ima za cilj prevenciju izvršenja krivičnih dijela iz oblasti kompjuterskog kriminala i povećanje nivoa informacione sigurnosti privrednih subjekata i građana na području Tuzlanskog kantona, te podizanje svijesti o trenutnim trendovima u oblasti kompjuterskog kriminala, a usmjerena je prema tri ciljne grupe: pravna lica (privredna društva), fizička lica (građanstvo), te djecu – maloljetnike.

Ovom prilikom, upućen je i apel građanima da budu oprezni prilikom korištenja internet servisa i ustupanja svojih ličnih i poslovnih podataka, te pozivamo sve koji imaju saznanja o izvršenim krivičnim djelima iz oblasti kompjuterskog kriminala da ista prijave policiji, kao i svako drugo krivično djelo.

Objava PU Srebrenik: Promocija kampanje “Sigurni na mreži” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ambasadorica Republike Austrije u Bosni i Hercegovini Ulrike Hartmann, povodom Nacionalnog praznika njene zemlje 26. oktobra, uputila je poruke o prijateljstvu i tradicionalno plodonosnoj saradnji između Austrije i Bosne i Hercegovine te za neposrednu budućnost Bosne i Hercegovine.

– Politička stabilnost, a time i politička budućnost Bosne i Hercegovine su Austriji naročito u srcu – time konkretno mislimo na budućnost Bosne i Hercegovine kao jakog austrijskog partnera u Evropskoj uniji. Stoga ćemo poduzeti sve da ovu, ljudima, prirodnim ljepotama i resursima tako bogatu i lijepu zemlju, podržimo u ispunjavanju pretpostavki za prijem u Evropsku uniju i da joj se još tekuće godine dodijeli status zemlje kandidata za članstvo. Sama naša podrška ipak neće biti dovoljna. Bosna i Hercegovina isto tako treba da poduzme potrebne korake, da vrijednosti na kojima se temelji Evropska unija prihvati i implementira kroz svoje zakonodavstvo – navela je Hartmann, saopćeno je iz austrijske ambasade u BiH.

Skrenula je pažnju da je “sada, poslije izbora i preporuke za kandidatski status, pravi trenutak za novi politički zamah. Za Bosnu i Hercegovinu je puno toga u igri – ne samo približavanje članstvu u Evropskoj uniji, nego i da se ljudima pruži perspektiva u vlastitoj zemlji te da u evropskoj sigurnosnoj strukturi bude na pravoj strani“.

Austrija kao neutralna zemlja uvijek je na strani prava i čovjeka te ističe važnost solidarnosti i pouzdanih partnera. I kao sada u slučaju Ukrajine, uvijek je bila na strani i Bosne i Hercegovine. Pored materijalne pomoći, praćene transferom pravnog i praktičnog znanja i pozitivnih iskustava, te intenzivne kulturne saradnje, poseban značaj pridaje se izgradnji zajedničkih privrednih odnosa, uz stvaranje radnih mjesta kroz investicije austrijskih poduzeća. Očekuje se, istovremeno, da nositelji odlučivanja u Bosni i Hercegovini daju svoj doprinos stvaranju prespektive za mlade ljude, da svoju uspješniju budućnost prepoznaju i grade u Bosni i Hercegovini.

Pored doprinosa u oblasti privredne saradnje, Austrija kao snažan dio snaga EUFOR-a, doprinosi i sigurnosti u BiH.

– Naš stav je jasan: Austrija hoće da se i dalje, sa svojim vojnikinjama i vojnicima, brine za mir i sigurnost u BiH – naglašava ambasadorica Hartmann.

Objava Vojska Austrije želi da se brine za mir i sigurnost u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada TK je danas donijela odluku kojom je utvrdila iznos subvencioniranja dijela troškova boravka u predškolskoj ustanovi u visini cijene boravka za odgovarajući mjesec, a najviše u visini do 130 KM za cjelodnevni boravak i do 90 KM za poludnevni boravak, izuzev za period obaveznog predškolskog odgoja i produženog boravka.

Pravo na ovu podršku mogu ostvariti djeca predškolskog uzrasta upisana u predškolsku ustanovu, a koja su iz porodica korisnika stalne novčane pomoći, privremene novčane pomoći, djeca samohranih roditelja koji sami izdržavaju djecu i djeca sa smetnjama u razvoju. Uspostavu prava vršit će mjesno nadležni centri za socijalni rad. Za subvencioniranje dijela troškova boravka djece u predškolskim ustanovama Vlada je Budžetom predvidjela ukupno 84.000,00 KM.

Objava Vlada TK: Sufinansiranje troškova boravka u predškolskim ustanovama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ovogodišnji 14. po redu Festival sevdalinke „Sevdalinko u srcu te nosim“ bit će održan 30. novembra 2022, a trajati će do 1. decembra 2022. godine.

Članovi Organizacionog odbora Festivala sevdalinke “Sevdalinko u srcu te nosim”, na današnjem sastanku  su najavili su da će 14. izdanje ove muzičke manifestacije biti održano u 30. novembra i 1. decembra 2022. godine.

Dejan Milkunić jedan od organizatora festivala istakao je važnost uključivanja javnih ustanova kulture u organizaciju ovog tradicionalnog Festivala, te naglasio njegov značaj za očuvanje sevdalinke i bosanske tradicije.

Na dosadašnjim festivalima je učestvovalo preko stotinu vrsnih interpretatora sevdalinke iz BiH, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Holandije, Austrije… kao i prateći orkestar kojeg čine izuzetni poznavaoci i baštinici sevdalinke pod rukovodstvom prof. Dejana Milkunića.

Ove godine kao i svih prethodnih imate priliku da uživate u izvedbama sevdalinke nekih od najpoznatijih imena, uz prijenos uživo na RTV TK i Trgu Slobode u Tuzli.

The post Održan sastanak članova organizacionog odbora Festivala sevdalinke appeared first on Kameleon M&M.

The post Rus od mobilizacije pobjegao u divljinu: Živim u daleko boljim uslovima nego regruti appeared first on Kameleon M&M.

20-Godišnji Rus Hasbulla Magomedov jedna je od najvećih internetskih zvijezda današnjice, a njegove obožavatelje oduševila je vijest da je i službeno je potpisao petogodišnji ugovor s UFC-om.

Zbog rijetkog genetskog poremećaja Hasbulla, iako ima 20 godina, izgleda kao dijete, no upravo to mu je donijelo status svjetske senzacije koja danas živi na visokoj nozi.

Hasbulla ima više od četiri milijuna pratitelja na Instagramu i dobiva na tisuće lajkova i komentara sa svakom fotkom koju objavi.

View this post on Instagram

A post shared by Hasbulla Magomedov (@hasbulla.hushetskiy)

Odrastao je u siromaštvu

Sponzori mu plaćaju ogromne cifre kako bi promovirao njihove proizvode, a također često ide i na plaćena putovanja svijetom te se vozi u privatnim luksuznim avionima i automobilima i odsjeda u najskupljim hotelima, o čemu je nekada mogao samo sanjati.

Naime, Hasbulla je odrastao u siromašnim uvjetima u Dagestanu, no njegov život se u potpunosti promijenio prije otprilike godinu dana, kada je zbog videa u kojem imitira slavnog borca dobio nadimak Mini Khabib i stekao popularnost u MMA zajednici.

The post Avioni, skupi auti, milijunski ugovor… Hasbulla (20) je najveća zvijezda interneta appeared first on Kameleon M&M.

Svjetska banka očekuje da će ekonomski rast Bosne i Hercegovine porasti za četiri posto u 2022. godini, ali su i dalje prisutni domaći i vanjski rizici – istaknuto je danas u Sarajevu prilikom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

Izvještaj su predstavili šef ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon i viši ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koji su naveli da je ekonomski učinak svih šest ekonomija zapadnog Balkana i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta.

“lako je rast u prvoj polovini ove godine prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu. Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, takođe će imati uticaje na izglede za BiH”, naveo je Sheldon.

Ekonomski rast, predvođen potrošnjom i investicijama u prvoj polovini ove godine, kako je rekla Hlivnjak, pokazao se jakim, prevazilazeći očekivanja.

“U BiH, kao i u svim drugima zemljama zapadnog Balkana je došlo do rasta. U 2021. godini, taj rast nas je sve iznenadio i dostigao je 7,5 procenata prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS). Rast je nastavljen u prvom kvartalu (5,8 procenata) i drugom kvartalu (5,9 posto) ove godine”, dodala je Hlivnjak.

Kada se posmatra situacija u vezi potrošnje, kako je navela, to nije dugoročno održiv model za BiH jer povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost i ne može stvoriti nova radna mjesta i imati produktivniji otisak na progres jedne ekonomije. Naglasila je da je u svim zemljama regiona došlo do povećanja zaposlenosti, pa tako i u BiH.

“Ono što je problematično i što nas sve zabrinjava i u Svjetskoj banci, ali pretpostavljam i svako domaćinstvo u BiH, jeste nastavak rasta inflacije koja je uglavnom uvoznog karaktera. Trgovinski deficit se produbljuje zbog povećanog uvoza, izvoz se također povećava, ali ta dominacija uvoza je toliko značajna da je u neto iskazu trgovinski deficit ipak velik i on doprinosi povećanju deficita tekućeg računa”, dodala je Hlivnjak.

Naglasila je da će se rast nastaviti u narednom periodu i da je za 2022. očekivanje da, uslijed usporavajućih faktora rasta, bude oko četiri procenta što je, kako je rekla, svakako dobro, ali nedovoljno da bi se značajnije pokrenule jače strukturne reforme. U nakom srednjoročnom periodu se također očekuje nastavka rasta, međutim na nekim nižim osnovama koje su također podložne rizicima tako da je moguće da će doći do dalje revizije tog rasta zavisno od toga kako se rizici budu manifestovali.

“Kada je riječ o domaćim rizicima među njima je povećana politička neizvjesnost i slabo provođenje reformi, a strani rizici među ostalom se odnose na prisutnost rata u Ukrajini i geopolitičke tenzije”, navela je među ostalim Hlivnjak.

Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja Covid-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja. N1

Objava Pozitivan izgled za ekonomski rast u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Za svaku ustanovu ili objekat u kojem je uspostavljen sistem video nadzora, prema važećim zakonima, Agencija za zaštitu ličnih podataka mora donijeti ili uputiti odluku o propisivanju pravila obrade radi poštovanja prava na zaštitu privatnosti i ličnog života. nosioca podataka, kao i donijeti plan sigurnosti podataka o ličnosti kojim će se propisati tehničke i organizacione mjere za sigurnost ličnih podataka.

Svaki drugi vid video nadzora, prema tumačenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, je nezakonit, te stoga svaki građanin može pokrenuti sudski postupak. Ova agencija je u proteklih godinu dana imala više pritužbi na nezakonito snimanje, video nadzor i davanje takvih snimaka trećoj strani, piše Večernji list.

Iz izvještaja Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine vidljivo je da su se sporovi vodili protiv raznih institucija – od benzinskih pumpi, prodajnih centara, javnih ustanova, stambenih zgrada… Prema prijedlozima Agencije, u vezano za obradu ličnih podataka putem video nadzora i davanje snimaka trećoj strani, Evropski komitet za zaštitu ličnih podataka usvojio je 2019. godine smjernicu o obradi ličnih podataka putem video uređaja, s obzirom na tumačenje postojanja legitimnih interesa:

“Video nadzor je legalan ako je za to potrebno ispuniti legitimne interese kontrolora podataka ili treće strane, osim kada su ti interesi jači od interesa ili osnovnih prava i sloboda subjekta podataka. Legitimni interesi kontrolora podataka ili treća strana može biti pravni, ekonomski ili nematerijalni interes.Međutim, rukovalac podataka treba imati na umu da, ukoliko subjekt podataka uloži prigovor na video nadzor, u skladu sa članom, rukovalac podataka može vršiti video nadzor takvog subjekta podataka samo ako postoje uvjerljivi legitimni interesi koji prevazilaze interese, prava i slobode nositelja podataka, ili ako je svrha takvog video nadzora uspostavljanje, ostvarivanje ili odobrenje zakonskih zahtjeva.

Pravilnikom o bezbjednosti je također propisano da se izvan preduzeća i njegovih organizacionih jedinica video materijal može predati policijskim agencijama, tužilaštvima i sudovima, i to samo na njihov obrazloženi zahtjev. U izuzetnim slučajevima, video materijal se može dati kompanijama koje imaju ugovorne odnose sa Kompanijom, samo u vezi sa predmetom ugovora i na njihov pismeni zahtjev i ako je to u interesu kompanije i Kompanije“.

To znači, pojašnjavaju iz Agencije, da svako ko planira da postavi kamere i pohrani snimke na osnovu kojih se neko može identifikovati mora prvo utvrditi razlog za uspostavljanje video nadzora. Ovo može biti zakonska obaveza, ali u slučaju da nije, vlasnik video nadzora mora donijeti odluku kojom propisuje pravila prikupljanja i čuvanja ličnih podataka radi poštivanja prava na privatnost. Ko postavlja video-nadzor mora imati jasnu i vidljivu obavijest da je određeno područje pokriveno kamerama, piše Večernji list.

Nedavno je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Dragoljub Reljić u izjavi za agenciju Srna rekao da Agencija svakodnevno dobije desetak pritužbi građana na postavljanje video nadzora u njihovom okruženju.

“Građani nam se žale da je neko postavio video nadzor bez našeg odobrenja i odobrenja stanara u zgradi. Mi se tada obraćamo toj osobi za izjavu, da nam dostavi snimak kamere, da odgovori zašto to nije prijavila i da li slučaj ne može da se reši na osnovu dostavljene dokumentacije, naš inspektor izlazi na teren“, objasnio je Dragoljub Reljić.

Kazne se kreću od 10.000 do 100.000 KM za one koji nisu donijeli odluku sa pravilima obrade video nadzora ili nisu istakli obavijest o nadzoru na vidnom mjestu. Kazne za odgovorno lice kreću se od 500 do 10.000 KM.

Nijedan stambeni objekat, zgrada, ustanova, banka, bolnica, pošta, tržni centar, gradska uprava ne može vršiti video nadzor nad osobama ako nema vidno istaknutog obavještenja o njegovom sprovođenju.

RTV Slon/Akta.ba

Objava Ako imate nelegalni videonadzor možete dobiti kaznu od 500 do 10.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Upravljanje carinskim rizikom je od velikog značaja za sistematsku identifikaciju rizika i sprovođenje mjera potrebnih za olakšavanje trgovine, ograničavanje izloženosti riziku i poboljšanje i pojednostavljenje kontrola.

Carinske uprave iz članica CEFTA-e usaglasile su na tehničkom nivou nacrt odluke o uspostavljanju elektronskog sistema za olakšavanje zajedničkog upravljanja rizicima za međusobnu trgovinu robom. Okupili su se u Budvi, u Crnoj Gori, kako bi osigurali zajedničko razumijevanje tehničkih aspekata razmjene podataka važnih za carinsko upravljanje rizicima u regiji – saopćeno je iz GIZ-a.

U saopćenju se navodi da će implementacija odluke pomoći definiranju i primjeni regionalnog pristupa za zajedničko upravljanje rizicima. Ovakvi poboljšani sistemi upravljanja rizikom će poboljšati uočavanje visokih rizika i ubrzati carinjenje dok će se poboljšati i kvalitet carinske kontrole.

Poboljšano upravljanje rizikom zahtijeva jačanje saradnje s drugim graničnim agencijama kako bi se ubrzale granične formalnosti u korist preduzeća.

Dok carinske uprave većine članica CEFTA-e imaju određeni nivo upravljanja rizikom, druge granične agencije i dalje zaostaju u pogledu kapaciteta i dostupnih alata, što često rezultira dugim, višestrukim i uzastopnim inspekcijama – navodi se u saopćenju.

Takođe, razmjena informacija u vezi s rizikom između carinskih uprava CEFTA-e je još u veoma ranoj fazi.

Nakon usvajanja, ta odluka će otvoriti put za uspostavljanje baze podataka o carinskim nepravilnostima i prekršajima za upravljanje rizikom i razmjenu podataka CEFTA profila rizika, CEFTA brzih carinskih upozorenja i CEFTA inspekcijskih izvještaja.

Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Evropske unije i Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) provodi projekt „Podrška regionalnoj ekonomskoj integraciji“.

Projekt ima za cilj da pruži podršku CEFTA strukturama u njihovim naporima da jačaju regionalnu ekonomsku integraciju i usklađivanje sa pravnim tekovinama EU. U oblasti „Integriranog upravljanja rizikom“, projekt će pružiti podršku CEFTA strukturama za sprovođenje obaveza proisteklih iz Strategije upravljanja carinskim rizicima 2020-2024 i Mape puta Strategije.

Objava Dogovorena odluka o uspostavi elektronskog sistema za olakšavanje upravljanja carinskim rizicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.