Arhiva oznaka: vijesti

Prema danas objavljenoj mjesečnoj prognozi ECMWF-a na stranicama EFFIS-a, zima u Europi je gotova!

Pozitivno temperaturno odstupanje očekuje se u svim sedmicama do 1. marta i početka klimatološkog proljeća. Očekivano temperaturno odstupanje je zamjetno te najizraženije u Rusiji otkuda nam stižu pravi zimski prodori, navedeno je na stranici Istramet.

To ne znači da neće biti kratkotrajnih fronti ili možda čak i ciklona koje mogu donijeti snijeg, no od velikih zimskih scenarija čini se da ne bude ništa. Tome u prilog ide i činjenica kako se predviđa od prosjeka, što znači nastavak dominacije tople anticiklone.

Više o dugoročnoj prognozi za europski kontinent možete čitati ovdje.

Izvor: Radio Sarajevo

The post Dugoročna vremenska prognoza: Zime u Europi više nema appeared first on Kameleon M&M.

Najava ukidanja podrške za internet kolačiće trećim stranama u Chromeu nije veliko iznenađenje, s obzirom da u Googleu namjeravaju da podignu nivo sigurnosti svog internet pregledača.

U Googleu planiraju da tokom iduće dvije godine postupno ukine podršku internet kolačićima (cookies) u web pregledaču Chrome za eksterna lica. Najava ukidanja podrške za internet kolačiće trećim stranama u Chromeu nije veliko iznenađenje, s obzirom da u Googleu namjeravaju da podignu nivo sigurnosti svog internet pregledača.

Rok za ukidanje podrške prilično je kratak i mogao bi imati posljedice po više industrija koje svoje poslovanje baziraju na internetu. Takođe se planiraju nova ograničenja kada je riječ o praćenju korisnika. Uvode se nova pravila SameSite, koja određuju kako je kolačićima označenim za korištenje trećim stranama moguće pristupiti isključivo putem sigurne internet veze, odnosno HTTPS.

Međutim, u iduće dvije godine se planira potpuno uklanjanje podrške za internet kolačiće u Chromeu. To će biti ogromna promjena, prije svega za oglašivačku industriju i izdavače koji zavise od praćenja kretanja i ponašanja korisnika na webu, te trgovine njihovim informacijama. Google će ponuditi rješenje kolokvijalno nazvano “pješčanik za privatnost”, koje bi oglašivačima trebalo da omogući prikaz relevantnih oglasa uz svođenje praćenja na najmanju moguću mjeru.

Za sada još uvijek nije poznato kako će to konkretno funkcionisati u praksi. U Googleu namjeravaju da ovu inicijativu provedu kroz proces standardizacije, te da su testiranja planirana tokom naredne godine, nakon čega će uslijediti postepeno prebacivanje oglašavanja na nove, drugačije sisteme.

Za očekivati je kako će biti onih koji će se svemu protiviti. U Google-u su otvoreni za alternativna rješenja, ali insistiraju na zaštiti privatnosti korisnika i standardima računarske bezbjednosti. Takođe, očekuju kako će njihov primjer slijediti i drugi kreatori web pregledača. Neki od njih, poput Mozille s Firefoxom, već su povukli radikalne poteze kako bi blokirali brojne internet kolačiće trećih strana, prenosi PC Press.

Izvor: Fokus

The post Google ukida “kolačiće” i podiže nivo sigurnosti internet pretraživača appeared first on Kameleon M&M.

Nabavna cijena benzinskih i dizelskih goriva u veleprodajnom skladištu u Podlugovima je blago niža u odnosu na prošlu sedmicu, što bi moglo dovesti do pojeftinjenja goriva u Federaciji BiH.Ministar trgovine FBiH Zlatan Vujanović rekao je za Klix.ba da je zabilježeno veoma blago pojeftinjenje BMB95 i Eurodisela za pet feninga.

“Prometnik koji nabavlja gorivo s veleprodajnog skladišta u Podlugovima ima komoditet da snizi cijenu. Mi smo imali, iako ne tako veliki broj, određenih zahtjeva za sniženje, ali prometnici gorivom sada kalkulišu. Za očekivati je da poraste broj zahtjeva za pojeftinjenje od minimalno 5 feninga”, rekao nam je Vujanović.

Federalni ministar trgovine je istakao da je najvažnije da postoje uslovi za snižavanje cijena i da nema racionalnih uslova za povećanje u doglednom periodu, kao što je postojao strah zbog dešavanja u Iranu, Iraku ili posljednjih u Libiji.

Cijena benzina u FBiH trenutno se kreće od 2,16 KM do 2,36 KM, a dizela od 2,26 do 2,40 KM. (KLIX)

Objava Očekuje se blago pojeftinjenje goriva u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federacija BiH je u decembru 2019. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 542.631.000 KM, što je za 16,1 posto manje u odnosu na novembar 2019. godine ili 12,3 posto manje u odnosu na decembar 2018. godine.

U odecembru 2019. ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.078.701.000 KM, što je za 5,0 posto manje u odnosu na novembar 2019., odnosno 0,9 posto više u odnosu na decembar 2018. godine.

U 2019. godini izvoz je prosječno padao svaki mjesec za 0,4 posto, a uvoz je prosječno rastao za 1,2 posto.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u decembru je 50,3 posto, što je za 6,6 posto manje u odnosu na novembar 2019. kada je pokrivenost iznosila 56,9 posto.

Trgovinski deficit Federacije BiH za decembar 2019. iznosi 536.070.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U decembru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, zatim Srbiju i Hrvatsku, a najviše se uvozilo iz Hrvatske, Italije i Njemačke.

(RTV Slon/Fena)

Objava U 2019. izvoz FBiH prosječno padao svaki mjesec za 0,4 posto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosnu i Hercegovinu je prošle godine uvezeno ukupno 69.077 vozila, od čega je 58.645 polovnih automobila. Ipak, važan indikator ekonomskih kretanja je i broj prodatih novih automobila, a 2019. su u BiH prodata 10.432 nova vozila, što je neznatno manje u odnosu na 2018. godinu.Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), vrijednost uvezenih vozila u našu zemlju u 2019. godini bila je 958,1 milion maraka, od čega carinske dažbine iznose 204 miliona KM.

S druge strane, 2018. godine u BiH je uvezeno 82.905 automobila, od čega je 72.380 starih četverotočkaša, a 10.525 novih vozila. Trend uvoza novih auta, a koji je i 2019. u BiH približan iznosu iz 2018. značajan je indikator o trendu potrošnje, a naročito ako se zna da je od sredine prošle godine zabranjen uvoz automobila Euro normom manjom od 4.

Dakle, najveću zahvalnost smanjenju uvoza starih zagađivača BiH može pripisati zabrani uvoza polovnih vozila s motorom Euro 4 koja je stupila na snagu sredinom prošle godine. To ipak govori da građani jednakom mjerom kupuju nova vozila, dok je broj polovnih uvezenih auta razumljivo manji.

(KLIX)

Objava U BiH 2019. prodato opet više od 10.000 novih auta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i i Hercegovini svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi kao posljedica izloženosti zraku zagađenom sitnim lebdećim česticama PM2.5 dok se skoro jedna od svakih deset smrti godišnje u BiH može pripisati zagađenju zraka, procjena je iz najnovijeg izvještaja o upravljanju zagađenjem zraka u Bosni i Hercegovini koji je objavila Svjetska banka.

Upozoreno je da je to više nego duplo u poređenju sa Sjevernom Makedonijom, a četiri puta više u poređenju sa Kosovom. Ekonomski troškovi narušavanja zdravlja zbog zagađenog zraka u BiH, kako se dodaje u izvještaju, iznose u prosjeku 1,38 milijardi dolara, što je ekvivalent 8,2 procenta BDP-a iz 2016.

U izvještaju se napominje da efektivno rješavanje problema zagađenja zraka zahtjeva strateška, integrirana rješenja prilagođena konkretnom gradu, odnosno regiji.

”Nijedna institucija ne može sama obavljati opsežan posao upravljanja kvalitetom zraka. Odgovornost za oblast zagađenja zraka se gotovo uvijek dodjeljuje institucijama zaduženim za okoliš, javno zdravstvo i hidrometeorologiju. Izvori zagađenja obuhvataju široku lepezu relevantnih institucija iz oblasti industrije, kvaliteta goriva, uvoza, javnih komunalnih preduzeća i centralnog grijanja, energetske efikasnosti i građevinarstva, zelenog razvoja, saobraćaja, socijalne zaštite, pa sve do individualnih domaćinstava koja koriste neadekvatno gorivo i stara vozila”, dodaje se u izvještaju.

Konstatovano je da na nivou cijele zemlje postoji mreža za monitoring i aktivnosti, ali da je rascjepkana između entiteta, kantona i Distrikta Brčko. Njihova saradnja treba biti pojačana, da bi se osigurao adekvatan obuhvat i jedinstveno djelovanje na rješavanju problema zagađenja zraka. Uloge i mehanizmi koordinacije u zemlji trebaju biti ojačani, a treba se olakšati i prekogranični regionalni dijalog i saradnja.

Neke od preporuka iz studije odnose se i na jačanje zakonskog okvira uz fokus na konkretne instrumente za smanjenje zagađenja iz mobilnih izvora, velikih stacionarnih izvora i centralnog grijanja. Također, potrebno je uspostavljanje snažne i djelotvorne okolišne inspekcije za izvore zagađenja zraka.

Kada je riječ o organizacionom okviru, preporučeno je jačanje kapaciteta nadležnih agencija na svim nivoima i osiguranje adekvatnog osoblja i budžeta. Ukazano je i na potrebu jačanja međusektorske koordinacije između okolišnih institucija i ostalih sektora, kao što su zdravstvo, transport, industrija, energetika, urbani razvoj.

Što se tiče podataka i analize, potrebno je jačanje mreže za monitoring kvaliteta zraka u cilju osiguranja pouzdanih istorijskih podataka o zagađenju, naročito PM2.5. U izvještaju se dodaje da se aktivnosti monitoringa u zemlji primarno fokusiraju na manje štetne čestice PM10, te da podaci o monitoringu imaju mnoge nedostatke, naročito u pogledu nepotpunosti. Nalazi ovog izvještaja pokazuju da mnoge mjerne stanice mjere samo PM10, iako je potrebno mjeriti PM2.5 na svim stanicama. Raspoloživi podaci od monitoringu PM2.5 su često nepotpuni, zbog toga što mnoge stanice ne mjere PM2.5 nikako ili ih ne mjere dosljedno.

Među nekim od preporuka iz izvještaja je i provođenje pilot programa zamjene peći i kotlova koji zagađuju efikasnijim modelima, uključujući i Ecodesign peći, kao i podizanje svijesti i davanje poticaja za korištenje alternativnih izvora grijanja.

Potrebno je i revidiranje standarda za tečna goriva u cilju njihovog podizanja; davanje dodatnih ekonomskih poticaja za zamjenu starih vozila uz strožiju primjenu mjera za smanjenja uvoza starih vozila koja zagađuju, te uvođenje strožijih standarda za korištenje čvrstih goriva za grijanje domaćinstava.

(RTV Slon/Fena)

Objava U BiH svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi zbog zagađenja zraka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U roku od 15 dana, po presudi, kaže portparol Arnaut, Autobuska stanica treba biti vraćena tužitelju, a 15 dana je i rok žalbe na ovu presudu Kantonalnom sudu Zenica.

Sutkinja Općinskog suda Zenica Aida Pezer-Alić, nakon što zbog nedolaska advokata Sindikata JKP Zenicatrans-prevoz putnika jutros nije moglo biti održano ročište na tom sudu, proglasila je nepravomoćnom presudom da je štrajk radnika tog preduzeća nezakonit.

Podsjetimo, Gradska uprava Zenica tužila je Samostalni Sindikat saobraćaja i veza Bosne i Hercegovine, Sindikalna podružnica Zenicatrans, radi provođenja zabrane štrajka.

“Utvrđuje se da je štrajk koji je tuženi organizirao i koji provodi na lokaciji Autobuska stanica u Zenici nezakonit pa se zabranjuje njegovo daljnje provođenje“, rekao je za Fenu portparol Općinskog suda Zenica Naiče Arnaut, koji je dodao kako je presudom nalaženo da tuženi, u roku od 15 dana, ima tužitelju namiriti i troškove postupka u iznosu od 1.440 KM.

Naime, radnici tog preduzeća, 31. augusta prošle godine blokirali su Autobusku stanicu u tom gradu, a grupa radnika, od 7. do 11. januara, štrajkala je i glađu u holu te stanice. Štrajk glađu ponovo je počeo jučer u 15.00 sati.

“Mi još ništa zvanično nismo dobili, ali ako je to tačno, kao što smo i najavili, uložit ćemo žalbu. Imaju više instance”, kaže predsjednik Sindikata Zenicatransa Huso Sarvan, koji dodaje da radnici koji su u štrajku glađu neće prekinuti štrajk, a oni će i dalje u blokadi držati stanicu.

Sarvan napominje kako oni i nisu bili u štrajku, nego da su, zbog nedostatka goriva i novca bili prisiljeni obustaviti rad, ali da svoj stav, zbog nedolaska njihovog advokata, nisu mogli prezentirati na sudu.

Izvor: Fokus

The post Štrajk na autobuskoj stanici u Zenici nezakonit pa se zabranjuje njegovo daljnje provođenje appeared first on Kameleon M&M.

Vlada Federacije BiH odbila je izdati okolinsku dozvolu Global Ispat Koksnoj Industriji Lukavac (GIKIL) zbog čega je ovoj kompaniji nametnut još jedan problem.

S druge strane, zbog ranije nagomilanih problema radnici poručuju da su spremni poduzeti i radikalnije poteze ukoliko se rješenje za spas kompanije ne pronađe.

Federalna vlada prije nekoliko dana prihvatila je informaciju Ministarstva okoliša i turizma FBiH o nemogućnosti izdavanja okolinske dozvole GIKIL-u za pogone za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije. Kao razlog su naveli neispunjavanje standarda zaštite okoliša, neizvršenja mjera za smanjenje zagađenja okoliša i daljeg kontinuiranog zagađenja okoliša Lukavca, Tuzlanskog kantona i šire.

“Na osnovu okolinske dozvole od 24. januara 2012. godine, GIKIL je, iako je imao obavezu da u unapređenje tehnologije s ciljem reduciranja štetnog utjecaja na okoliš investira 111.354.000 KM, investirao samo 4.067.911 KM čime je ovo privredno društvo pokazalo krajnju neozbiljnost kada je riječ o zaštiti okoliša i nepoštivanje prava ljudi na zdrav okoliš, život i imovinu, kao osnovnih ustavom zagarantovanih ljudskih prava”, navedeno je u obrazloženju.

Neočekivana odluka

Iz GIKIL-a kažu da je odluka resornog federalnog ministarstva, odnosno Vlade FBiH došla neočekivano, imajući u vidu da su u proteklom periodu, kako navode, zaista sve snage bile usmjerene na ispunjavanje neophodnih zahtjeva, odnosno onoga što je bilo u njihovoj moći.

“Poznato vam je da je GIKIL ranije samostalno predložio, a onda i realizovao 47 projekata koji su dali kratkoročne i dugoročne efekte za zaštitu okoliša. O tome smo dosta informisali i izvještavali, pokazivali rezultate na mjestu događaja. Novi zahtjev za okolinsku dozvolu izrađen je uz pomoć najstručnijih ustanova u okolini, nakon čega smo uspjeli pribaviti i vodnu dozvolu. Aktivno smo sarađivali i sa članovima Komisije za ocjenu zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole koju je imenovalo ministarstvo, uključujući i posljednje primjedbe koje su nam dostavili u oktobru 2019. godine, a na koje smo također pravovremeno odgovorili u vidu dopunjenog zahtjeva, tačnije polovinom novembra”, kaže šefica korporativnih komunikacija u GIKIL-u Samira Hasagić.

Problemi u GIKIL-u postoje već nekoliko godina, a posebno su se počeli gomilati nakon prošlogodišnjeg hapšenja članova bivše uprave ove kompanije. Na čelu se nalazio bivši predsjednik Nadzornog odbora Pramod Mittal koji je od Tužilaštva TK označen kao osoba koja je formirala kriminalnu grupu za nelegalno izvlačenje novca iz kompanije.

“Istina je da su se u međuvremenu dogodile mnoge druge stvari, na koje nismo mogli utjecati i koje nisu išle na ruku poslovanju kompanije i brzini realizacije zacrtanih planova. Sve to jeste usporilo, ali ne i zaustavilo započete radove i ono što zasigurno možemo tvrditi u ovom momentu jeste da su sve naše snage i svi napori trenutnog menadžmenta usmjereni ka obezbjeđivanju stabilnosti proizvodnje, zadržavanju postojećih kupaca i dobavljača i sklapanju novih dugoročnih ugovora jer samo uz stabilnost poslovanja kompanija može obezbijediti i nastavak investiranja u tehnološku modernizaciju pogona i zaštitu okoliša što je naša obaveza i naš postavljeni cilj”, navodi Hasagić.

U ovom trenutku GIKIL funkcioniše bez dijela uprave, ali i Nadzornog odbora, a radnici poručuju da su izuzetno zabrinuti zbog trenutnog stanja u ovoj kompaniji.

Radnici od nadležnih traže da spase GIKIL

Od ranije je poznato da se isplaćivanje plaća odvija otežano, a prema radnicima postoji dugovanje vezano za isplatu jednog toplog obroka. Nadležnima poručuju da GIKIL moraju spasiti, u suprotnom su spremni poduzeti aktivnosti u skladu sa zakonskim okvirima, a jedna od njih je i izlazak na proteste.

“Neizdavanje okolinske dozvole indirektno pogađa i radnike, a na ta pitanja odgovore moraju dati nadležni. U kompaniji radnici rade, naknada za topli obrok koji nam se duguje još uvijek nije isplaćena. Sada čekamo 1. februar da vidimo da li će se nešto desiti, a tog dana ćemo imati i sastanak Sindikalnog odbora na kojem ćemo donijeto odluku o načinu daljeg djelovanja”, rekao je Mirsad Imamović, predsjednik Sindikalne organizacije GIKIL-a.

Radnici od Vlade TK i dalje zahtijevaju da pronađe novog strateškog partnera koji će oporaviti GIKIL. Međutim, stav Vlade TK od ranije je poznat, odnosno da su im ruke svezane u vezi rješavanja problema u GIKIL-u, zbog činjenice da je u kompaniji KHK Lukavac, iz koje je i proizašao GIKIL, otvoren stečajni postupak.

The post Vlada FBiH odbila izdati okolinsku dozvolu GIKIL-u appeared first on Kameleon M&M.

Ismail Ćidić, svršenik programa Društvene i političke nauke na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, trenutno se nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je nastavio svoj master studij na prestižnom Duke univerzitetu, piše Anadolija.

Kao strani student koji je master nastavio direktno nakon dodiplomskog studija, kaže da se brzo navikao i uspio ostvariti visoke ocjene.

„Sistem na Dukeu značajno se razlikuje od sistema na IUS-u, ali i generalno od evropskih sistema. Značajan fokus je na metodologiji istraživanja, puno više se radi na sedmičnom nivou i potrebna je kontinuirana predanost za visoke ocjene. Međutim, studentima su na raspolaganju apsolutno najbolji uslovi i teško je zamisliti neki uslov koji univerzitet ne može ispuniti“, rekao je Ismail.

Ipak, naglasio je da su internacionalna sredina na IUS-u, te profesori poput dr. Mirsada Karića, dr. Admira Mulaosmanovića i posebno njegov mentor i prijatelj dr. Emir Suljagić, napravili dobar uvod za univerzitet kakav je Duke.

„Nisam imao problema s praćenjem predavanja najboljih američkih profesora“, rekao je Ismail.

Kao student IUS-a bio je veoma aktivan u raznim vannastavnim aktivnostima, a s aktivizmom je nastavio i na Dukeu.

„Studentski i društveni aktivizam značajno je utjecao na moj razvoj i svakako da nastojim biti aktivan i ovdje. Budući da smo trenutno u 25. godini od genocida u Srebrenici, te potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, radim na nekoliko projekata kako bismo te godišnjice obilježili na Duke-u, ali i kako bismo proširili priču i istinu o Bosni i Hercegovini. Zadao sam to sebi kao misiju“, istakao je ovaj mladi Tuzlak.

Ismail naglašava i da je poseban dio njegovog studiranja u SAD-u samo iskustvo življenja u toj državi.

„Osjetim da se razvijam gotovo na dnevnom nivou kroz interakciju sa svim ljudima koji ovdje borave, te kroz opažanja u svakodnevnom životu. Dva totalno drugačija iskustva su pratiti/studirati (američku) politiku iz Bosne i Hercegovine i odavde, na terenu. Imao sam priliku prisustvovati političkom mitingu vodećeg demokratskog kandidata za predsjednika SAD-a Joe Bidena, te upoznati se s bivšom ratnom reporterkom u BiH i ambasadoricom SAD-a u UN-u Samanthom Power“, rekao je Ismail.

Smatra da nije pogriješio što je umjesto studiranja u Londonu i Parizu odabrao Sjedinjene Američke Države.

„Nadam se da će državne institucije, te društvene i nevladine organizacije promijeniti svoj odnos i stipendirati što više naših mladih ljudi na najboljim svjetskim univerzitetima. Također, volio bih pomoći u procesu aplikacija svima koji budu zainteresovani za studij u SAD-u i rado ću odgovoriti na sva pitanja“, poručio je Ismail uz zaključak da je počeo razmišljati o doktorskom studiju u SAD-u ukoliko se ukaže dobra prilika.

Izvor: Radio Sarajevo

The post Ismail Ćidić, na master studiju u SAD-u želi proširiti priču i istinu o Bosni i Hercegovini. appeared first on Kameleon M&M.

Uprava za indirektno oporezivanje je u 2019. godini prikupila za 4,9 posto više indirektnih poreza od iznosa u 2018. godini.Kako je za Klix.ba kazao Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH, po osnovu PDV-a za 2019. godinu prikupljeno je 5,44 milijarde KM, dok su ukupni indirektni prihodi bili 7,97 milijardi KM.

Ako ove brojeve uporedimo s ranijim godinama, uočit ćemo trend rasta prikupljenih prihoda. U 2018. godini prikupljeno je ukupno 7,6 milijardi maraka bruto javnih prihoda, što je za 552,5 miliona KM više nego u 2017. godini.

Rast prihoda po ovom osnovu korespondira s ranije izraženim stopama. Od 2013. do kraja 2018. godine ukupan bruto prihod UIO BiH se prosječno godišnje povećavao za 4,3 posto. (KLIX)

Objava BiH od PDV-a u 2019. godini prikupila 5,44 milijarde KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je nedavno objavila Studiju o emigracijama u kojoj se navodi da se kao jedini relevantan podatak o odlasku ljudi iz BiH, umjesto sadašnjih procjena, mogu uzeti podaci oo broju izdatih boravišnih dozvola.

U 32 zemlje Evrope tu dozvolu je u 2018. godini dobilo nešto preko 54 hiljade osoba iz BiH. Za deset godina izdato je više od 228 hiljada dozvola za bh. građane i to najviše u u Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Kako je izjavio urednik ove studije, akademik dr Muris Čičić, istraživanje je nastalo u želji da se Akademija uključi u najaktuelnije probleme ”jer se o emigracijama iz BiH govori često na senzacionalistički način i bez provjerenih podataka”, naglašava Čičić.

Motivi za odlazak su ekonomski, politički i generalno nedostatak perspektive, navodi jedna od autorica studije prof. dr Melika Husić-Mehmedović, s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Negativni migracijski saldo

Teško je procijeniti broj ljudi koji su otišli iz BiH jer je emigracijska statistika možda najslabiji dio statistike uopšte, ističe Husić-Mehmedović.

Vrlo je teško konkretizovati podatke i svesti ih na jednu cifru. Proveli smo više istraživanja, kako bi ipak došli do što pouzdanijeg broja onih koji su otišli, tako da smo koristili podatke evropske statističke organizacije – EUROSTAT.

”Međutim, treba naglasiti da se trend odlaska nastavlja. Uglavnom odlaze mladi, kao i svuda u svijetu. To se višestruko odražava na populacijsku politiku jer državu napušta stanovništvo u punoj snazi, radi se o reproduktivnom stanovništvu u svakom pogledu”, ističe Melika Husić-Mehmedović.

Demograf, Mirza Emirhafizović s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu naglašava da BiH ima demografske gubitke po dva osnova: negativni prirodni priraštaj – veći broj umrlih nego rođenih još od 2007. te, tenegativni migracijski saldo.

Najviše odlaze mladi, najmobilniji su u rasponu od 20 do 30 godina. Mnogi kantoni u Federaciji kao i dijelovi Republike Srspke bilježe brojne odlaske ljudi. Svi kantoni, osim Sarajevskog i Zeničko-dobojskog imaju veći broj umrlih od broja živorođenih, ali i tu se jedva održava ovaj odnos.

Važno je da svi nivoi vlasti, osim mjera pronatalne politike provode i neke druge mjere kako ne bi cijela područja, posebno ruralna ostala bez stanovništva odnosno bez ikakve demografske perspektive.

Migracije su uvijek direktni odgovor na nepovoljne okolnosti i negativne faktore, jer ljudi žele emigrirati tamo gdje su životni uslovi bolji. Kad pogledamo dobnu strukturu stanovništva, BiH već ima prevagu osoba u trećem životnom dobu u odnosu na djecu mlađu od 15 godina.

Proces starenja dobija na intenzitetu što je zabrinjavajući trend, a treba imati u vidu posljedice koje će se sigurno osjetiti u penzijskom fondu, koji se može urušiti zbog manjka zaposlenika iz čijih ličnih dohodaka bi se uplaćivali doprinosi. Što se tiče zemalja u koje odlaze stanovnici BiH, uglavnom su to zemlje Evropske Unije (EU), naglašava Emirhafizović.

Demografsko starenje

Profesor Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu smatra da je BiH suočena s demografskim starenjem, koje u državi nikoga ne brine te da su sve druge teme važnije od ove.

BiH je još 2002. godine upala u klopku najnižeg fertiliteta, stigla je do crvene linije – u prosjeku manje o d1,3 djeteta po porodici. BiH već sada inklinira modelu jedna porodica – jedno dijete. Poznat je i antinatalni ambijent u kojem živimo – prolongiranje rađanja prvog i obično jedinog djeteta.

Kao prva očigledna posljedica brojnih odlazaka iz BiH je smanjen broj stanovništva i pogoršana dobna struktura. Dugročno, posljedica je to što će bh. građani svoju reproduktivnu sposobnost realizovati negdje drugo. To je prijetnja da se uruše fondovi penzioni i zdravstveni, zbog poremećaja odnosa između radno aktivnog i stanovništva u post radnoj situaciji.

BiH nije jedina zemlja koju napuštaju njeni građani ali to ne bi trebalo da bude utjeha. Zapadnoevropske zemlje taj nedostatak nadomještaju useljavanjem a takvi trendovi će poticati bh. ljude sve više na odlazak, ističe Efendić.

Za potrebe studije o emigracijama, obavljeno je ispitivanje preko dvije hiljade građana o njihovim namjerama da napuste BiH. Lejla Turulja, s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koautorica studije navodi da bi kreatori politika u BiH trebali imati u vidu odgovore građana.

Prema rezultatima ankete, 58 posto učesnika želi napustiti BiH, 34 posto to želi trajno a 24 posto bi samo privremeno napustilo svoju zemlju; 22 posto ispitanika nema namjeru da bilo gdje odlazi. Namjera trajnog napuštanja BiH najveća je u Brčko Distriktu 50 posto, zatim u Federaciji 36 posto a u Republici Srpskoj, 29 posto ispitanika bi zauvijek napustilo svoju zemlju.

Slično istraživanje je vršio UNDP u periodu 2002. – 2010. godine, koje je pokazalo da 45 posto građana želi trajno napustiti zemlju. Sada je taj procenat niži ali je više onih koji bi privremeno otišli, što je trend i u drugim zemljama.

Razlozi za odlazak

Kao najčešći razlog zbog kojeg bi napustili zemlju, ispitanici su navodili problem opšte sigurnosti (38 posto), dok je 49 procenata građana svoj eventualni odlazak vezalo za posao – pronalazak radnog mjesta ili bolje plaćen posao, ističe Turulja.

U odgovoru na pitanje, koji su ključni problemi s kojim se suočavaju i zbog kojeg bi napustili

svoju zemlju, najviše ispitanika je navelo nezaposlenost (47,4%), nepotizam, mito i korupciju (46%), životni standard (ekonomija, finansije, plate, penzije, uslovi rada, visoke cijene) (39,7%) te politiku (vlast i zakoni (32,6%). Samo 0,4% ispitanika navelo je da nema problema“.

Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, Miloš Trifković kao posebno značajno navodi izmjene Zakona o useljavanju stručne radne snage koji bi uskoro mogao stupiti na snagu u ovoj zemlji, koji će olakšati ulazak inostranih radnika a time i bosanskohercegovačkih.

”Prijedlog zakona je prošao Donji dom Parlamenta, u martu ide pred Gornji dom i vjerovatno će biti usvojen. Nedavno sam čuo informaciju da se očekuje nekih sto hiljada ljudi koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu. Nisam siguran u taj podatak, ali ovo je tendencija koja je prisutna već desetak godina, koja sada dobija svoju pravnu formu. U čemu su ta rješenja, još uvijek nacrta, posebno važna? Prvo – kvalifikacije su izjednačene. Postupak je zadržan, ali su kvalifikacije izjednačene. Jednom nostrificirana kvalifikacija važi isto kao da je njemačka.

Nema više sistema kvota – primićemo ovoliko ovih, ovoliko onih, na primjer da će u pokrajinu Baden Virtemberg biti primljeno 200 tesara. Toga više nema. Tržište treba radnu snagu i za nju je potpuno otvoreno. Do sada je važio princip, u EU pa tako i u Njemačkoj, da se strancima dozvoljava boravak i da oni mogu biti zaposleni po drugačijim uslovima od Nijemaca. To više ne važi. Strani radnici iz trećih zemalja, gdje spada BiH – nečlanice EU, pravno su izjednačeni sa građanima Evropske unije.

Dalje, do sada je važio sistem po kojem se radna dozvola vezuje za kvalifikaciju, za zahtjev poslodavca, za posao koji radnik obavlja efektivno, da ne bi došlo do poremećaja na tržištu rada. Sada je rečeno da se radna dozvola daje za sve poslove koji su pokriveni određenom vrstom kvalifikacija”, naglašava Trifković.

U Studiji o emigracijama se navode i odgovori ispitanika o tome u koju bi zemlju željeli otići. Najviše njih je izabralo Njemačku (42%), zatim Austriju (12%), Švajcarsku (8%) i Švedsku sa 7% odgovora. Neki od odgovora su glasili “Što dalje, to bolje”; “Tamo gdje bih imala dostojanstvo”; “U zemlju u kojoj su plate i životni standard bolji”; “U zemlju gdje se bolje živi”; “U zemlju gdje svi ljudi isti i imaju ista prava”, i tako dalje.

Karakterističan je odgovor jedne učesnice u anketi koja je napustila BiH i sada živi u Češkoj Republici: ”Ironično je da sam napustila jako dobar posao u svojoj zemlji kako bih došla u tuđu zemlju i radila za mnogo manje novca, jer ipak svugdje je sigurnije nego u Bosni”.

(RTV Slon/Radio Slobodna Evropa)

Objava Najviše boravišnih dozvola građanima BiH izdato za Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju i Austriju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jedan od znakova slabosti bh. privrede je i podatak da komercijalne banke u našoj zemlji više plasiranih sredstava imaju prema stanovništvu nego prema poslovnim subjektima.Prema dostupnim podacima Centralne banke BiH, ukupna masa kredita u Bosni i Hercegovini iznosi 20,6 milijardi KM. Na kredite stanovništvu odnosi se 9,9 milijardi KM, a na kredite privredi tek 8,9 milijardi KM.

Ostatak do ukupnih 20,6 milijardi KM se odnosi na kredite koje su komercijalne banke odobrile vladama entiteta (429,4 miliona KM), vladama kantona (159,1), vladama općina (311,7), fondovima socijalne zaštite (170,5), javnim preduzećima (485,3 miliona KM)… (KLIX)

Objava Banke u BIH više kreditiraju stanovništvo nego privredu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Društvo Crvenog križa/krsta BiH i Crveni križ Federacije BiH, zajedno s Međunarodnom organizacijom za migrante (IOM) i Danskim izbjegličkim vijećem radi na zdravstvenoj njezi za migrante koji se nalaze u prihvatnim centrima, a migrantima koji su u pokretu mobilni timovi pružaju prvu pomoć.

Generalni sekretar Društva Crvenog križa/krsta BiH Rajko Lazić u izjavi za Fenu kaže da su za njih problem migranti koji su izvan centara, a procjenjuje se da ih u Bosni i Hercegovini ima oko tri hiljade.

– Teški su uvjeti za migrante u pokretu, spavaju na željezničkim stanicama, ‘pod otvorenim nebom’. Po informacijama s terena oni su stalno u pokretu, iz grada u grad. Konkretno u Tuzli, dođu u vrijeme samo kad im, zajedno s drugim nevladinim organizacijama, dostavljamo hranu, garderobu… Potom opet hodaju po gradu, može se to vidjeti i u Sarajevu  – priča Lazić.

Ističe da Društvo, kroz strukturu, ima mobilne timove koji se nalaze u Mostaru, USK (CK USK, Grada Bihaća i CK Ključ), Tuzlanskom kantonu, Vlasenici, Bijeljini. Oni, kaže, imaju prvi susret s migrantima. Daju im obrok, sredstva za higijenu, prvu pomoć, a pružaju im i psihosocijalnu zaštitu.

– Radimo na obnavljaju porodičnih i pokidanih veza migrana, koji su u pokretu – naglasio je.

Ističe da je u posljednje vrijeme smanjen priliv dolazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu, zbog vremenskih neprilika.

Ranije je evidentiran i njihov povratak u Srbiju, gdje ima smještajnih kapaciteta. Po izjavama volontera Društva i osoblja koje radi s migrantima, smještaju se preko zime u kapacitetima Crvenog krsta i centra u Republici Srbiji. Nakon što otopli ponovno će pokušati da se, preko Bosne i Hercegovine, ‘probiju’ tamo gdje žele, prema zapadnoj Evropi.

Ranije ovog mjeseca Republika Češka osigurala je donaciju za potrebe migranata u pokretu kroz Bosnu i Hercegovinu, vrijednosti oko 176.000 KM. Sastoji se od kabanica, vreća za spavanje, deka i setova posuđa koji će im dobro doći jer uglavnom spavaju ‘pod otvorenim nebom’, a dostavljaju ih im mobilni timovi Društva Crveni krst/križ BiH.

U nastojanju da pomognu migrantima koji su u Bosni i Hercegovini, Društvo Crveni križ/krst BiH ima pomoć mnogih organizacija iz inozemstva koje uvažavaju njihov apel za pomoć, što su ga uputili zajedno s Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Lazić kaže da trenutno u BiH ima oko sedam hiljada migranata, od toga ih je oko četiri hiljada u centrima i o njima uglavnom brigu vodi Međunarodna organizacija za migrante (IOM). Oni imaju uvjete za smještaj, ishranu i zdravstvenu zaštitu.

Podsjeća da, osim prema migrantima, strukture Crvenog križa imaju obavezu i prema ovdašnjem stanovništvu jer oko 96.000 ljudi u BiH ima status interno raseljenog ili izbjeglog stanovništva.

Određeni broj ljudi u BiH je socijalno ugrožen, zbog toga javne kuhinje Crvenog križa imaju potrebu raditi i na pripremanju toplih obroka. Ističe se i ogroman doprinos IFRC turskog Crvenog polumjeseca i švicarskog CK u BiH, koji im pomažu za potrebe domaćeg stanovništva i pomoć migrantima.

Izvor: RTV SLON / Fena

Objava Smanjen priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

• 

  Magar je proglašen najmanjim čovjekom na svijetu na njegov 18. rođendan 2010. godineFOTO: (AGENCIJE)

The post Preminuo najmanji čovjek na svijetu! appeared first on Kameleon M&M.

Improvizovani šatori, jedan do drugog, poredani su na Autobuskoj stanici u Tuzli, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. U njima mjesecima borave migranti iz različitih dijelova svijeta. Ljudi koji su tu samo privremeno i koji žele nastaviti put prema nekoj drugoj zemlji, uglavnom Njemačkoj, Italiji, Belgiji… Prešli su dug put iz Afganistana, Maroka, Alžira, Pakistana i drugih zemalja. Neki putuju godinama i prošli su hiljade kilometara. Trenutno su zaglavljeni u Tuzli.

U ovim hladnim danima, pokušavaju se ugrijati uz vatru koju lože u “šatorskom naselju”. Okruženi su prljavštinom, jer nemaju toalete, tuševe i osnovne uslove za život. Sve što im preostaje su volonteri koji im pokušavaju pomoći dok čekaju proljeće.

Mohammed Hassan iz Pakistana već mjesec dana je na stanici u Tuzli.

• Teško je ovdje, ima mnogo problema, ali daju nam hranu i odjeću. I mi smo ljudi i potrebni su nam uslovi za život dostojni čovjeka. Trenutno nemam planove za dalje, gdje otići”, ispričao je Hassan.

Ovaj Pakistanac trenutno samo želi da preživi zimu i hladne dane i noći.

• Pakistan sam napustio prije godinu dana. Jedno vrijeme sam živio u Turskoj, zatim u Grčkoj, a onda Makedonija, Srbija pa sad sam ovdje”, izjavio je Hassan.

Na stanici u Tuzli već mjesec dana je i Mohammed Amin iz Maroka.

• Život želim nastaviti u Njmeačkoj, Italiji, Belgiji i možda Engleskoj. Bilo kojoj od tih zemalja. U BiH ne želim nikako ostati. Vidite gdje smo. Zar mislite da neko želi ostati ovdje? Ovdje je jako loša situacija. Samo želim nastaviti put. Tu ću možda biti još mjesec dana”, poručio je Amin.

Uslovi na stanici u Tuzli nisu ni za životinje –

Senad Pirić, novinar i već dvije godine volonter na Autobuskoj stanici u Tuzli, svakodnevno je s migrantima kojima pokušava pomoći i olakšati njihov put prema nekim drugim evropskim zemljama.

• Svaki dan sam ovdje. S njima pijem kafu, saslušam sve njihove probleme. Pomognemo gdje možemo. Vrlo važna i mislim najveća podrška jeste taj psiho-socijalni rad s njima. Naši volonteri se druže s njima, vodimo ih na kafu, koncert i nastojimo da na jedan način senzibiliramo zajednicu, da ljudi vide da su to ljudi kao što smo i mi, sa svim manama i vrlinama”, ispričao je Pirić za AA.

Smatra da je jako teško dati tačan podatak o broju migranata na stanici i na području Grada Tuzle.

• Prema spiskovima, kada dijelimo hranu, ovdje se nalazi do 200 ljudi iako mislim da ih ima više, jer ne borave svi na Autobuskoj stanici, ima ih i u napuštenim zgradama, kućama, parkovima… Svaki dan dolaze novi, stari se vraćaju… Ti ljudi su zaglavljeni u BiH i traže samo sigurno mjesto”, rekao je Pirić.

Kako je kazao, 18 mjeseci od vlasti traže pomoć, pokretali su i neke inicijative, ali do sada nisu našli rješenje.

• Sistem ignoriše ovaj problem. Onda smo se mi okrenuli sami sebi i nevladinim organizacijama. U sklopu naših aktivnosti, prije pet-šest mjeseci, pokrenuli smo ‘Free shop’. To nam je vrlo značajna aktivnost, jer građani Tuzle, Tuzlanskog kantona i šire pokazuju veliku solidarnost, donose nam stvari, obuću, odjeću i potrepštine za higijenu”, pojasnio je Pirić navodeći da u shopu mogu dobiti sve što im je potrebno.

Prije nekih mjesec dana, do “Free shopa”, otvorili su i improvizovanu ambulantu.

• Tu se pruža prva pomoć. Imamo jednog ljekara koji dolazi nekoliko puta sedmično. Sve je neka improvizacija, ali nekako uspijevamo da pružimo ono najosnovnije. Da nema nas, ovdje bi prvenstveno bila humanitarna katastrofa, a nakon toga i sigurnosna, jer zamislite da 200 ljudi nema šta da jede, a to se desilo dan nakon Nove godine. Najveći problem je što ovi ljudi borave vani. Uslovi su nikakvi. Ovo nisu uslovi ni za životinju, a kamoli za čovjeka”, poručio je Pirić.

Smatra da im šatori ne pomažu nimalo, jer minusi u BiH i spavanje pod otvorenim nebom, ne idu zajedno.

• I iz takvih situacija se razvijaju i različita psihička stanja. To se dešava, jer su oni ovdje prepušteni sami sebi, bez ikakvog nadzora i kontrole. Nama ovdje samo, od svih institucija, pomaže policija”, izjavio je Pirić.

Građani Tuzle, kako je kazao, različito reaguju na migrante i volontere.

• Ima ljudi koji nas podržavaju, koji nas ne podržavaju i onih koji ovaj problem u potpunosti ignorišu. Ima dosta rasizma, diskriminacije…”, dodao je Pirić.

Tri obroka dnevno –

Jedan od obroka za migrante na stanici u Tuzli obezbjeđuje Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS, a preostala dva Merhamet.

Mirela Ahmetbegović iz MFS-Emmausa izjavila je za AA da su tu svakodnevno, uključujući i vikend.

• Tu smo od početka oktobra, mada smo se i prije uključivali s vremena na vrijeme, kada je bilo manje ljudi na stanici. Međutim, od oktobra smo svakodnevno tu s podjelom obroka. Dokle god bude potrebe, mi smo tu. Pored hrane, imamo i medicinski tim koji radi intervencije prve pomoći. Organizujemo i tuširanje za grupe migranata u prostorijama Baptističke crkve u Tuzli”, pojasnila je Ahmetbegović.

Dodala je da svakodnevno dijele između 150 i 200 obroka.

Tokom boravke ekipe AA na stanicu je stigla Amra Šaljo. Ona je dovezla pomoć od žena iz Gradačca.

• Ovo je prvi put da uručujemo pomoć ovog tipa. Tu je sve ono što je potrebno u ovim hladnim danima – posteljine, džemperi, obuća… Tu je nešto i novčane pomoći. To je tek početak. Pomoć su sakupile žene s područja općine Gradačac. Svako ovaj problem doživljava na svoj način. Ljudski je pomoći ljudima u nevolji”, poručila je Šaljo.

Izvor: Hayat.ba

The post MIGRANTI U NEHUMANIM USLOVIMA NA AUTOBUSKOJ STANICI U TUZLI ČEKAJU NASTAVAK PUTA appeared first on Kameleon M&M.