Dan narcisaje svjetski dan borbe protiv raka dojke koji se svake godine obilježava posljednje subote u martu.
Obilježavanjem ovog dana potiče se na razmišljanje i djelovanje u vezi preventivnih pregleda. Stručnjaci poručuju da je, ukoliko se rak dojke na vrijeme otkrije, mogućnost izlječenja veća od 95%.
Ono što je porazan podatak, prema mišljenju svih predstavnika udruženja oboljelih od karcinoma, je da BiH nema ni registar oboljelih od malignih oboljenja. Prema nezvaničnim informacijama, u BiH svake godine od raka dojke oboli oko 1.500 žena, a njih 500 umre od posljedica ove opake bolesti.Povodovom ovog dana Udruženje žena Tuzle obilježit će ovaj Dan narcisa. Zbog toga su pozvali sve građane da ih posjete od 12-14 sati na Trgu Kapija da zajedno sa njima obilježe Dan Narcisa.
DK
Objava Svjetski dan borbe protiv raka dojke: BiH nema registar oboljelih od malignih oboljenja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Snažna, uspješna i hrabra 29-godišnja Dajana Dangubić iz Konjica potporučnica je u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine te prva žena komandir tenka M-84. Pratila je svoje snove, nikada nije odustajala i upravo to ju je dovelo na poziciju na kojoj je danas. Odrasla je bez majke, uz oca, koji je preminuo prije pet godine, a koji je za života podržavao sve njene ideje, ne sputavajući je ni u jednoj zamisli. Nikada se nije osvrtala na komentare okoline, vješto je iz dana u dan dokazivala ravnopravnost između žena i muškaraca u zemlji prepunoj predrasuda.
Dajana je jedna od sedam žena koje su ikada skočile sa Starog mosta u Mostaru te jedina koja je to ponovila. Koliko može, pokazala je i profesionalnim dizanjem tegova. Ova neustrašiva djevojka je i prva žena oficir iz BiH koja je uspješno završila obuku u Američkoj vojsci za oficire u oklopnim jedinicama.
– Moj posao za mene znači promociju ženskih prava, odnosno ravnopravnost; da pokažemo i muškarcima i ženama u BiH da žena može da radi na visokoj dužnosti, s materijalno-tehničkim sredstvima, a u mom slučaju s kolegama koji su potčinjeni u tom tenku. Za mene nije bitno da li si žena ili muškarac, nego da li neko poznaje svoj posao, da li voli to što radi i koliko dobro radi. Mislim da znanje i iskustvo, u mom slučaju prije znanje i želja da nešto naučiš, znače više od toga da li je neko muškarac ili žena – govori Dajana na početku razgovora.
Kakav je život jedne žene koja se bavi ovakvim poslom?
– Zavisi da li znate odvojiti privatni život od posla. Na poslu sam Dajana, komandirka tenka i radim tako kako radim. Tu sam liderka i trudim se u sklopu svojih dužnosti da sve zadatke izvršavam u potpunosti. Kada sam kući, totalno sam druga ličnost, sportašica. Bježim od današnjeg sistema i pretjeranog forsiranja materijalizma.
Kako je biti žena u većinski muškom radnom okruženju?
– Sve ovisi o tome kako se žena postavi. U OS imate djevojke koje sebi dozvole da ih se smatra djevojkama koje trebaju da naprave kafu. Jesu li u krugu porodice ili društva također dale mogućnost da im neko nalijepi tu etiketu, zavisi od njih lično. Meni se na poslu nikada nije desilo, otkako radim, da budem diskriminirana u bilo kom smislu. Od prvog dana kada dođete na svoj posao treba da postavite standard na osnovu kojeg će vas ljudi poštovati. Ako sami imamo izgrađeno mišljenje o sebi kroz lični stav prema ljudima, tako ćemo dobiti i s druge strane. Nisam nikada nikoga omalovažavala sa svoje pozicije, niti sam doživjela da mene omalovažavaju.
Diplomirani ste inžinjer poljoprivrede, ali ipak ste izabrali vojsku. Koji trenutak je bio presudan da se prijavite u OS BiH? I odakle ljubav prema vojsci?
– Od malena sam bila hiperaktivna i za mene su vojska i policija bile jedan način života. Željela sam da radim u nekoj specijalnoj jedinici. Od 19. do 25. godine prijavila sam se na više od 20 konkursa. Bilo mi je svejedno gdje ću raditi, samo sam znala da želim biti policajka. I nekako kroz istraživanje konkursa na internetu, nakon što sam završila fakultet, ispred mene se našao konkurs za oficira Oružanih snaga BiH.
Istražila sam OS, to nije savršena institucija, imaju mnogo problema, ali kod nas ništa nije savršeno. Bilo je samo bitno vidim li sebe u takvom nesavršenom sistemu, želim li nešto da radim i promijenim. I vidjela sam se. Nisam ni ja savršena i niko od nas nije savršen. Baš zato što volim tu uniformu, a ne mogu niti opisati koliko je volim, pokušavam uraditi deset posto više posla nego što bi trebalo da uradim.
AZRA
The post UPOZNAJTE DAJANU DANGUBIĆ, PRVU ŽENU KOMANDIRA TENKA M-84 appeared first on Kameleon M&M.
Tinejdžer iz Misurija optužen je da je stavljao LSD u piće kolegama s posla, a svoj čin je objasnio kazavši da je to radio jer su njegove kolege previše negativne i neraspoložene, a on je to želio da popravi, prenosi San (The Sun).
Ovaj 19-godišnjak je policiji priznao svoje razloge za ubacivanje halucinogene droge u pića kolega, a sada mu prijeti nekoliko kazni zbog omamljivanja kolega i posjedovanja narkotika.
Menadžerka firme videla ga je kako stoji blizu njene čaše s vodom, te je odlučila da ne pije iz nje. Policiju je pozvala nakon što je primjetila da njene kolege nisu dobro i da je jedan od njih počeo da se trese.
Kada su iz policije upitali zašto je tinejdžer odlučio da ubaci narkotike u njihova pića, dobili su objašnjenje da ih je on smatrao dosadnim i negativnim i da je mislio da treba da im popravi raspoloženje.
Cjelokupna situacija odvijala se u radnji za iznajmljivanje automobila u Misuriju.
B92
The post Drogirao kolege da bi mu bili zabavniji na poslu appeared first on Kameleon M&M.
Endru Rener (41) i njegov sin Oven (18) sa Aljaske ubili su medvjedicu i njene mladunce, dok su spavali zimskim snom u jazbini, ali nisu znali da ih kamera snima u tim ilegalnim aktivnostima.
Oni su se približili jazbini i počeli da pucaju. Medvedići su jaukali pred prizorom mrtve majke, ali su onda i oni upucani.
“Nikad neće moći ovo da povežu sa nama”, rekao je Oven očigledno znajući da je ono što rade zabranjeno.
Poslije svega, slikali su se sa “ulovom”, a onda su medvjedicu rastrgli da bi uzeli meso i krzno, pa su sve strpali u lovačke torbe.
Screenshot /
Dva dana kasnije su se vratili da pokupe čahure i tijela mladunaca, a vlastima su rekli da nisu vidjeli nikakve mladunce.
Snimila ih je kamera udruženja za zaštitu životinja. Otac i sin su optuženi da su nezakonito postupali sa ženkom i mladuncima i odnijeli ih iz njihovog staništa, a Endru je optužen i da je pokušao da ukloni dokaze i nagovarao maloljetnika da počini krivično djelo.
Otac je osuđen na 5 mjeseci zatvora i mora da plati 20.000 dolara.
Konfiskovali su mu brod, prikolicu, kamion, dvije puške, dva pištolja, dva mobilna telefona i sve setove skija. Također, njegova dozvola za lov mu je oduzeta na 10 godina.
Oven je dobio tzv. suspendovanu zatvorsku kaznu što po američkom zakonu znači da u tom periodu može da bude na uslovnoj i da učestvuje u društveno-korisnom radu. Mora da pohađa kurs o lovu i bezbjednosti tokom lova, a dozvola mu je oduzeta na dvije godine.
Obojica će morati da plate 1.800 dolara zbog ubistva crnih medvjeda.
Inače, Odjeljenje za lov i ribolov Aljaske je pratilo crne medvjede kako bi se izradila posebna studija o njima, pa su zato kamere bile postavljene u blizini njihove jazbine, prenosi Kurir.
Face.ba
The post Otac i sin ubili medvjedicu te se slikali, ali nisu znali da i njih kamera snima (VIDEO) appeared first on Kameleon M&M.
Gladni, žedni i iscrpljeni, migranti svakodnevno dolaze u naš grad. Ponekad i u grupama po čak 50 ljudi. Baš jedna takva, sinoć je stigla u Tuzli. Migranti se u našem gradu ne zadržavaju dugo. Obično ostaju tek 24 sata. Uglavnom su bez novca, a njihov dalji put, ovisi isključivo od dobre volje volontera i prolaznika koji im kupuju autobuske karte. Krajnji cilj im je Hrvatska, a iz Tuzle odlaze prvo za Sarajevo. Gradske i kantonalne vlasti, prolazak migranata kroz tuzlansku regiju tek nijemo posmatraju.
Na posljednjoj sjednici Skupštine TK poslanici nisu prihvatili Inicijativu kojom bi se obezbjedila pomoć migrantima koji prolaze kroz Tuzlanski kanton. odbijena je uz obrazloženje da mnoge od predloženih mjera nisu u nadležnosti Tuzlanskog kantona, već same države. A državni ministri o migrantima često govore na svojim sjednicama, no na terenu im, bar kada je Tuzla u pitanju pomažu uglavnom, samo volonteri.
“Njima je potrebno sve”
„Njima je sve živo potrebno. Oni kad dođu ovdje nemaju wc, nemaju osnovnih higijenskih uvjeta. Oni prolaze težak put, povrijeđeni, potrebna im je medicinska njega. Potrebno im je sve živo.“ – kaže nam Senad Pirić, volonter koji svakodnevno pomaže migrantima, te dodaje: „Oni se ne zadržavaju duže od 24h i to je prava sreća za naše nadležne, ali ima i dosta slučajeva kada oni nemaju ni za karte i po par dana čekaju. Dolaskom ljepšeg vremena možemo ih očekivati samo još više. Bit će masovnije.“ – kazao nam je Senad Pirić, volonter koji svakodnevno pomaže migrantima.
Predrasude su problem
Još jedan od problema sa kojima se migranti u našoj državi susreću jesu i predrasude. Zbog različitih natpisa u medijima i komentara koji ih prate „da migranti u našu državu donose samo nevolje“, građani obično nisu zainteresovani da pomognu. No, oni koji se sa migrantima susreću svakodnevno, kažu da to nije istina. jedna od njih je i Melisa Lovrić, trgopvkinja koja radi na Autobuskoj stanici u Tuzli.
„Ja radim u trgovini od prošle godine od ljeta. Nikad od njih nisam doživjela niti jedan incident. Stvarno nisu ni napasni niti su kad nešto pokušali ukrast. Što im se pruži od hrane uzmu, mada i to ponekad odbijaju jer su stidljivi i preplašeni zato što su svašta doživjeli na putu od Srbije do Bosne.“ – kaže nam Melisa Lovrić.
Iako smo očekivali da ćemo ih zateći na Autobuskoj stanici, koja im obično predstavlja i mjesto gdje spavaju dok čekaju bilo kakvu pomoć, nije ih bilo mnogo. Za razgovor s nama nisu bili spremni. Naša sagovornica nam kaže da su Tuzlu napustili jutarnjim autobusom koji vozi za Sarajevo. Jedan od vozača autobusa, koji ih vrlo često vozi u glavni grad, nije želio stati pred našu kameru, ali nam je kazao da do sada nikada sa migrantima nije imao problema. Voze se u tišini, a za sobom ne ostavljaju čak ni smeće, kao što to obično radi ovdašnje stanovništvo. Da je ovim ljudima zaista potrebna pomoć, svjesni su i u kantonalnom Crvenom križu.
„Jedna od aktivnosti koju smo stavili kao prioritet rada je pomoć migrantima koji se kreću kroz našu zemlju. Moram naglasiti da je Crveni križ već imao intervente aktivnosti, ali je bitno da opet mora postojati neki sistemski odgovor na potrebe migranata, tako da bi se Crveni križ sigurno uključio u neke kontinuirane aktivnosti.“ – kazala nam je Merima Sarajlić, sekretarica Crvenog križa TK
Obzirom da su u periodu od 1. januara do 25. marta ove godine prijavljena 3.323 migranta, mišljenje Merime Sarajlić, dijele i naši ostali sagovornici. A sve dok važnost ovog problema ne prepoznaju i nadležni u našoj državi, volonteri poput Senada i Melise će uz pomoć drugih volonetra i Facebook grupe „Izbjeglice dobro došle u Tuzlu“ migrantima i dalje pomagati, jer su, kako kažu, i oni samo ljudi, baš kao i svi mi.
DK
Objava Migranata sve više u Tuzli: Pomoć im pružaju isključivo volonteri pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Biciklistički klub Tuzla zajedno sa Klinikom za neurologiju UKC-a Tuzla organizuje u subotu, 30.marta na Trgu slobode, sa početkom u 11 sati ‘Ljubičasti bike dan’ pod motom ‘Izađimo iz sjene’. Cilj vožnje ulicama Tuzle bit će javno iskazivanje podrške osobama sa epilepsijom.
˝Pozivaju se svi biciklisti da nam se pridruže u ovom humanitarnom projektu i da zajednički damo podršku svim osobama sa epilepsijom.Iskreno se nadamo da ćemo kao i prošle godine imati lijep i sunčan dan i da će nas što više doći da na ovaj način zajednički podržimo osobe sa epilepsijom. Obucimo nešto ljubičasto i srušimo predrasude˝, navode iz Biciklističkog kluba Tuzla.
DK
Objava Sutra u Tuzli “Ljubičasti bike dan”: “Izađimo iz sjene” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ministarstvo odbrane BiH (MOBiH) i Oružane snage BiH i ove godine pružaju priliku mladim osobama da postanu pripadnici OSBiH i da se bave časnim, izazovnim i dinamičnim vojnim pozivom koji nudi siguran posao, mogućnost obuke, edukacije i napredovanje u službil, saopćeno je iz MOBiH-a.
Ministarstvo odbrane BiH ohrabruje sve kandidate koji ispunjavaju uslove da se prijave na oglas za prijem vojnika u Oružane snage BiH, koji će biti objavljen polovinim aprila 2019. godine na web stranici Ministarstva odbrane BiH
Na oglas za prijem vojnika mogu se prijaviti građani i građanke Bosne i Hercegovine, koji ispunjavaju opšte i posebne uslove propisane Zakonom o službi u OSBiH i Pravilnikom o prijemu u vojnu službu.
To podrazumijeva da su državljani BiH, zdravstveno sposobni za službu u OSBiH, da nisu kažnjavani i da nemaju sigurnosnu smetnju, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH, te da se protiv njih ne vodi krivični postupak.
Također, za određeno formacijsko mjesto na koju se prijavljuju moraju imati odgovarajuću vrstu škole i stepen stručne spreme, kako je i navedeno u oglasu.
Pored popune upražnjenih formacijskih mjesta u rodovima pješadija, inžinjerija i artiljerija, gdje se traži završena srednja škola bilo kojeg smjera, za popunu ostalih rodova i službi traže se kandidati sa završenom srednjom školom, uključujući eletkrotehnički, telekomunikacioni ili informatički; mašinski ili hemijski; prehrambeni ili ugostiteljski ili kuhar ili kuharski tehnolog; medicinski tehničar opšti smjer; kvalifikovani (KV) kotlovničar, ili iz oblasti termoenergetike; KV električar i vozači s položenim ispitom B ii C1 kategorije.
Potrebno je, također, da kandidati nisu mlađi od 18 godina, niti stariji od 27 godina, na dan prijema u vojnu službu.
Prijem je planiran u septembru ove godine.
Nakon podnešenih prijava na formacijska mjesta vojnika, svi kandidati koji budu imali urednu dokumentaciju i budu ispunjavali opšte i posebne uslove iz oglasa, biće pozvani na testiranje u jedan od četiri centra za regrutovanje i tranziciju u Rajlovcu, Dubravama kod Tuzle, Banjaluci i Čapljini.
Kandidati koji prođu testiranja pozivaju se na intervju, nakon čega se odabrani upućuju na ljekarske preglede.
Odabrani kandidati se upućuju na osnovnu vojničku obuku, u trajanju od tri mjeseca, u Centru za osnovnu obuku u Pazariću kod Sarajeva.
Nakon završene obuke kandidati se primaju u profesionalnu službu u Oružanim snagama BiH, saopćio je Ured za odnose s javnošću MOBiH.
Dk
Objava U aprilu oglas za prijem 257 vojnika u Oružane snage BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Treći edukativni, stručni i naučni simpozij hirurga sa međunarodnim učešćem zapoečo je u petak u Tuzli. Učesnicima simpozija i prisutnim gostima tokom ceremonije otvorenja obratili su se načelnik Klinike za hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli prof. dr. Zijah Rifatbegović, direktor UKC-a Tuzla prof.dr. Nešad Hotić, ministar zdravstva TK dr. Bahrudin Hadžiefendić, premijer TK Jakub Suljkanović, a Simpozijum je otvorenim proglasio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.
Ovaj kongres ima veoma važan značaj jer je okupio istaknute liječnike hirurge iz brojnih zemalja, a koji će govoriti o veoma aktuelnim temama i uspjesima medicine u oblasti hirurgije. Načelnik Klinike za hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla Zijah Rifatbegović rekao je da je cilj Simpozija unaprijediti liječnička znanja „U unapređenju novih znanja želimo steći nova iskustva, nova prijateljstva. Pred nama su veliki izazovi, a kvalitetna stručna saradnja dovodi do dobrih rezultata. Posebno sam sretan što se ovakav Simpozij održava u našoj zemlji, u BiH u Tuzli“, rekao je prof. Rifatbegović.
Premijer Suljkanović se u ime Vlade Tuzlanskog kantona svim učesnicima zahvalio za interes za učešće na simpozijumu, te gostima zaželio dobrodošlicu u Tuzlu i Tuzlanski kanton. U svom pozdravnom obraćanju premijer je istaknuo ulogu Univerzitetskog kliničkog centra u zdravstvenom sistemu u našem kantonu, Bosni i Hercegovini i regionu.
„Osim što je u potpunosti izvršio svoj godišnji plan, naš UKC je treću godinu u nizu ostvario izvanredne rezultate oblasti zdravstvene zaštite i pružanja zdravstvenih usluga, ali i finansijski pozitivan rezultat. Ovakvi finansijski rezultati, koji su prava rijetkost u zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini i regionu, pokazatelj su dobrog upravljanja i domaćinskog odnosa, a sve to stvara dobru bazu i podlogu da dalji razvoj i iskorake kada je u pitanju oblast zdravstvene zaštite. U proteklom periodu Univerzitetski klinički centar je proširio i nastavlja da širi spektar svojih zdravstvenih usluga i time unaprjeđuje naš cjelokupan zdravstveni sistem“, rekao je premijer Suljkanović , te dodao da se u nađem kantonu posebna pažnja posvećuje kadrovskoj opremljenosti i osposobljenosti zdravstvenih ustanova. „U Tuzlanskom kantonu je zabilježen najmanji broj zdravstvenih radnika koji su napustili Bosnu i Hercegovinu, a Univerzitetski klinički centar Tuzla je proglašen najboljom zdravstvenom ustanovom u BiH. Ono što i danas želim podcrtati da je UKC Tuzla bio, a i danas je jedan od brendova ovog kraja i kao takav će i ubuduće imati punu podršku Vlade Tuzlanskog kantona“, zaključio je premijer Suljkanović.
U tom smislu ministar Hadžiefendić je naglasio da su „ove godine kroz finansijske dokumente našeg kantona predviđena sredstva da se uposli novih 75 mladih doktora, a neki od njih svoje buduće usmjerenje naći će sigurno i u oblasti hirurgije“.
Tokom svečanog otvorenja naglašeno je da UKC Tuzla ima jasnu viziju razvoja i to u smislu da postane regionalni lider u oblasti zdravlja.„To unapređenje će biti zasnovano na edukaciji i inovacijama u medicini. UKC Tuzla želi ulagati u svoj kadar, a mi smo bili u prošloj godini domaćini za više od 30 naučnih skupova na kojima je učestvovalo više od 10.000 zdravstvenih radnika“, naglasio je direktor UKC Tuzla dr. Nešad Hotić.
DK
Objava U Tuzli otvoren treći simpozij hirurga sa međunarodnim učešćem pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Nakon sedam mjeseci intenzivnoga rada i temeljne policijske obuke prve razine u Mostaru je u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova stotinu kadeta Granične policije (GP) BiH promovirano u čin “policajac”.
– Od nekih 2000 kandidata, vi ste bili najbolji i zato ste danas ovdje, a već za nekoliko dana obavljat ćete dužnosti policijskog službenika Granične policije BiH, a to je jedna čast i zato možete biti ponosni – poručio je na svečanoj promociji pomoćnik ravnatelja Granične policije BiH Slobodan Krstić-
Dodao je kako Graničnoj policiji BiH nedostaje gotovo 450 policijskih službenika koji bi bili angažirani u poslovima nadzora i graničnih provjera.
– Granična policija BiH ima probleme vezane za postupanje prema ogromnom broju stranih državljana koji pokušavaju ili ilegalno prelaze državnu granicu tako da će ovih stotinu policajaca, uz sve policijske poslove koji su u nadležnosti Granične policije, također biti direktno uključeno u aktivnosti vezane za migracije, kontrolu migracija i migrantsku krizu općenito – kazao je Krstić.
Za vrijeme trajanja obuke, s kadetima je održano 1336 nastavnih sati podijeljenih u tri nastavne faze, i to teorijska nastava s praktičnim vježbama, stručno-operativna obuka te situacijska nastava.
Opći uspjeh ove, jedanaeste generacije policajaca je 3,63, odnosno vrlo dobar, a kadetom generacije Nastavničko vijeće proglasilo je Ashara Matorugu.
Ravnatelj Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Branko Vukoja kazao je kako su kadeti uspješno savladali sve zadatke i predmete tijekom svoje obuke.
– Kadeti su stekli temeljna znanja iz pravne skupine predmeta, policijske skupine predmeta gdje su naučili rukovanje oružjem, vještine gađanja, taktike i tehnike samoobrane, savladavanje otpora, a uspješno su savladali i sve druge predviđene predmete. Duboko sam uvjeren da će takve rezultate pokazati i kroz posao u Graničnoj policiji BiH na dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine – kazao je Vukoja.
Istaknuo je također kako novu generaciju policajaca, koja će u ustrojbenim jedinicama početi raditi najvjerojatnije već od 1. travnja, čeka težak posao.
– Možemo kazati kako će ovi policajci značajno pojačati operativni sastav Granične policije BiH. Danas se od policajca traži puno više teoretskog znanja i praktičnih vještina nego prije. Policajac mora dobro vladati i pravom i kriminalistikom i računalima, a također mora biti spreman primijeniti tehnike obrane, napada, upotrijebiti vatreno oružje i sve drugo što je potrebno da bi uspješno obavljao poslove policijskog službenika, tako da naše nove policajce čeka vrlo težak i zahtjevan posao – kazao je Vukoja.
Pomoćnik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Mate Miletić kazao je kako se kadeti, odnosno policajci u narednom periodu moraju nastaviti usavršavati.
– Sve ono što su naučili sigurno će kroz nekih pet godina biti zastarjelo, osim možda temeljne obuke, zato im je moja poruka da stalno uče ako žele biti dobri policajci. Moraju biti pravedni i ispravni u svojim postupcima, poštovati i cijeniti svakoga, ali raditi isključivo u skladu sa zakonom – kazao je Miletić.
DK
Objava Granična policija BiH dobila stotinu novih policajaca pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Samo u 2018. godini na području TK zabilježen je 21 slučaj međuvršnjačkog nasilja, od kojih su dva okarakterisana i kao krivično djelo zbog teških povreda koje su nasilnici nanijeli svojim žrtvama. Ovaj podatak je siguran alarm da međuvršnjačko nasilje uzima maha u našem kantonu. Na sreću, u velikoj mjeri bude i sankcionisano. Tako su u Odgojni centar TK u prošloj godini upućeno 34 maloljetnika – što je značajno umanjenje u odnosu na prethodne godine.
Godina
2016
2017
2018
Broj maloljetnika upućenih u Odgojni centar TK
50
46
34
”Prošle godine smo imali 34, sa tim da nas je početak ove godine dočekao sa velikim brojem djece koja su se javila na preventivne tretmane. Na početku ove godina imamo ukupno trinaestero djece na tretmanu što je dosta puno. Prilično je zahtjevno za raditi, ali je sa druge strane dobar znak jer se prepoznaje važnost prevencije,” objašnjava Melisa Slavuljica, pomoćnica direktora u Odgojnom centru TK.
Međuvršnjačko nasilje se najčešće događa u školama ili u toku igre čak i u blizini kuće u kojoj dijete živi, pokazuje praksa. Takvo nasilničko ponašanje djece ne treba prešutjeti, već prijaviti policiji, koja slučaj dalje predaje socijalnim radnicima. Ta djeca upućuju se u Odgojni centar i to, na dva načina; preko odgojne mjere kada Sud to odredi ili se smještaju u Centar gdje mogu boraviti i do tri mjeseca. Da su učenici i mladi skloni međuvršnjačkom nasilju stava je i Elma Bajrić, učenica prvog razreda Elektrotehničke škole Tuzla: ”Živimo u takvom društvu gdje je sve više mojih vršnjaka koji pokušavaju svoje probleme riješiti nasiljem… kada žele da svojim nasilnim ponašanjem rješavaju probleme.”
Sve to, jako emotivno, doživljavaju oni učenici koji trpe nasilje.
”Uglavnom tu idu i suze i plač i teško im je i onda nedolazak po sedam dana u školi jer se ne mogu pomiriti sa tim. Biju bitki sa samim sobom, ali mi to ne smijemo dozvoliti. Mi moramo biti tu i mi im moramo pomoći da to prebrode” rekla je Lejla Kurtić Sejdinović, profesorica BHS jezika i književnosti.
Svako treće dijete je bilo žrtva nasilja
Da djeca ne bi ”bila bitku sa samima sobom” potrebna je otvorenost škole – kakvu trenutno pokazuje Elektrotehnička škola Tuzla. No, ima i škola koje, uslovno kazano, kriju međuvršnjačko nasilje i to zbog sasvim nerazumnih razloga.
”Moja pretpostavka jeste da je to vezano za neki rejting škola. Neke škole žele da su u ovom gradu na glasu. Žele se predstaviti kao škole gdje nema problema, ali nema škole gdje nema problema. Iz tog razloga mislim da su zatvoreniji,” objasnila je Melisa Slavuljica, pomoćnica direktora u Odgojnom centru TK.
Negiranje postojanja problema i zataškavanje međuvršnjačkog nasilja koji menadžmet škole krije među svjka četiri zida, a sve kako ne bi narušio ugled škole, produbljuje strah među učenicima, a nasilnika podstiče da nastavi sa terorom nad vršnjacima, jer zna da neće biti kažnjen. No, samo profesionalan tretman i odnos prema onima koji trpe ili koji vrše nasilje – put je ka rješenju ovog problema. Iako živimo u svijetu koji podstiče nasilje, djeci treba ozbiljno i profesionalno pristupiti – stava je profesorica demokratije i ljudskih prava Admira Uzunić.
”Kod djece je jako bitno razvijati empatiju na način da oni osjete povjerenje, da vide da imaju sagovornika na drugoj strani. Da ga ima ko slušati, a da ga ne okrivi, da ne govori ‘ma ajde pretrpi to nije bitno’ – jer itekako jeste bitno da ne trpi i da ga neko sasluša i da se na adekvatan način pronađe rješenje,” zaključuje Admira Uzunić, profesorica demokratije i ljudskih prava.
A rješenja uvijek ima – šutnja i povlačenje nikada nije rješenje, poručuju naše sagovornice. Nažalost još uvijek, pokazuju statistike, trideset posto učenika, odnosno svako treće dijete je bilo ili jeste žrtva nasilja u školi. Zabrinjava i podatak da bi samo tri posto učenika prijavilo nasilje. Nepovjerenje u rad sistema i ustaljeni obrazac potiskivanja i šutnje – ostavlja za sada nesagledive posljedice.
DK
Objava Međuvršnjačko nasilje je problem: Da li ga škole kriju?! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Rakije iz BiH pronašle su svoje mjesto u čašicama dalekih inostranih tržišta, uključujući i Kinu, gdje izvozimo lozovaču, ali i Sjedinjene Američke Države, gdje je dospjela naša šljivovica.
“Lozovaču i komovicu najviše izvozimo u Kinu, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Češku”, potvrđeno je za “Nezavisne” iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Šljivovica se najviše izvozi u Slovačku, Njemačku, Austriju, SAD, Srbiju, Bugarsku te Češku. Izvoz ove vrste rakije uopšte nije mali.
“Ukupna količina izvezene šljivovice u 2018. godini je iznosila 561.066 litara”, precizirali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Nisu ovo, međutim, jedina žestoka alkoholna pića kojima smo put prokrčili do stranih tržišta, uključujući i prekookeanska.
“Voćne rakije dobijene destilacijom prevrelih komina od voća, kao što su one od krušaka, trešanja, višanja, dunja, kajsija i drenja te ostalog voća, najviše izvozimo u Srbiju, Hrvatsku, SAD, Bugarsku, Austriju te Crnu Goru”, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Mada zvuči neobično, izvozimo i džin i votku, iako ne u velikim količinama, a šaljemo ih u komšiluk u – Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru.
“Likeri i slična pića za osvježenje se najviše izvoze u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku te Bugarsku”, kažu iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Naši proizvođači voća uvjeravaju da rakije koje proizvodimo imaju vrhunski kvalitet. Međutim, voćari upozoravaju da su u teškom položaju na tržišnoj utakmici.
“Uopošte nije zaštićena naša proizvodnja. U proizvodnji rakije voćari nemaju veliki uticaj, iako imamo vjerovatno dosta bolji kvalitet u odnosu na strani, gdje je više prisutna hemija”, rekao je za “Nezavisne” Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara u Republici Srpskoj.
Ugostitelji tvrde da naša pića dobro kotiraju za kafanskim stolovima te da i turistima rado nude, recimo, lozovaču koju proizvode domaći vinari.
“Sve zavisi od konobara da li će preporučiti domaću rakiju ili ne. Rakija je naš autentičan proizvod i treba da radimo na njegovoj promociji, kako bi je i turisti više pili. Jer, ako odete u Češku, hoćete li da pijete špansko ili češko pivo? Mi se borimo za promociju domaćih proizvoda”, pojašnjava Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma u Republici Srpskoj.
(RTV Slon/Nezavisne novine)
MC
Objava Rakije iz BiH na dalekim tržištima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. 12. 2018. godine, koju će Ministarstvo finansija i trezora dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH.
Javna zaduženost na kraju 2018. godine iznosila je 11 milijardi i 118,59 miliona KM, od čega je vanjski dug 8 milijardi i 205,41 milion KM ili 73,8%, a unutrašnji dug 2 milijarde i 913,18 miliona KM ili 26,2%. Unutrašnji dug je smanjen za 241,4 miliona KM, a vanjski dug je povećan za 352,4 miliona KM u odnosu na 2017. godinu.
U ukupnoj javnoj zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 52,16%, Republika Srpska sa 46,71%, institucije BiH sa 0,66% i Distrikt sa 0,47%.
Udjel javnog duga Bosne i Hercegovine u bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2018. godini iznosio je 32,9%.
Kada se posmatra struktura vanjskog duga po kreditorima, najveći udjel imaju Svjetska banka – IDA i IBRD s 33,51%, Evropska investiciona banka s 22,94%, Pariški klub kreditora sa 7,78%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 6,70%, Međunarodni monetarni fond sa 5,05%, što predstavlja 75,98% ukupne vanjske zaduženosti.
Servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 976,43 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 839,53 miliona KM, a na kamate 136,9 miliona KM.
(MC)
Objava Javna zaduženost BiH 11 milijardi i 118 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i zamjenici predsjedavajućeg, ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, razgovarali su danas u Sarajevu sa komesarom za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanessom Hahnom.
Predsjedavajući Zvizdić je izrazio zadovoljstvo postignutim mandatnim rezultatima Vijeća ministara BiH na putu EU integracija, podsjećajući da je implementiran čitav niz aktivnosti i mjera sa EU agende, od stupanja na snagu SSP-a, usvajanja seta cjelodržavnih strategija, značajne realizacije reformske agende i rasta ključnih makroekonomskih parametara, mehanizma koordinacije, kao i činjenicu da je Vijeće ministara BiH dostavilo usaglašen paket Odgovora na dodatna pitanja.
Rekao je da je prethodna godina bila izuzetno važna za BiH i Zapadni Balkan u kontekstu EU perspektive, te da građani BiH veoma cijene pojačani angažman EU u regionu koji je dodatno ojačan objavljivanjem Strategije kredibilne perspektive proširenja.
Govorio je i o regionalnoj saradnji i rekao da je u proteklom periodu Evropska komisija bila istinski partner u promovisanju pozitivnih procesa te kreiranju ohrabrujućih narativa kako unutar regiona, tako i od odnosu regiona prema zemljama članicama EU.
Predsjedavajući Zvizdić je izrazio optimizam da će jedna od pozitivnih priča iz regiona ove godine biti i ona koja se tiče Bosne i Hercegovine.
“Istinski se nadamo da će 2019. godina biti zapisana u historiji BiH kao godina kada smo napravili značajan iskorak u procesu EU integracija sticanjem statusa kandidata”, rekao je tokom sastanka predsjedavajući Zvizdić, posebno naglašavajući važnost takvog napretka za mlade ljude u BiH.
Predsjedavajući Zvizdić pozvao je komesara Hahna da bude gost na godišnjem sastanku Odbora guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i poslovnom sastanku – investicijskoj konferenciji u Sarajevu od 7. do 9. maja 2019. godine.
Sastanku su prisustvovali direktor Direkcije za evropske integracije Edin Dilberović i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU Lars Gunnar Wigemark.
The post Zvizdić, Bevanda i Šarović primili Hahna: Nadamo se da će 2019. biti zapisana u historiju appeared first on Kameleon M&M.
Čedomir Jovanović, predsjednika Liberalno-demokratske partije, povodom imenovanja na mjesto savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića uputio je pismo u kojem je objasnio prihvatanje poziva za saradnju.
“Prihvatajući iskren poziv Željka Komšića da postanem njegov savjetnik, on i ja nastavljamo ono što smo započeli u kampanji, kada smo rekli da ćemo dati zadnji atom snage da riješimo sve one probleme koji su Bosnu i Hercegovinu učinile nefunkcionalnom državom, koju Srbija često ne razumije, a i sama je nesretna i u problemima”, kazao je na početku.
On je naveo da građani koji žive u BiH, poslije preživljenog pakla, najmanje što zaslužuju je malo mira za sebe i svoje porodice.
“Zato oni koji ih predstavljaju u institucijama posebno moraju da imaju razumijevanja za ono što ljudi, i dvije decenije poslije kraja rata, preživljavaju. Srbija i BiH su povezane i naša društva zavise jedna od drugih. Ne možemo računati na normalan život u Srbiji ukoliko je BiH nepromijenjena, ukoliko strada i tavori. Ne bih želio da se iz kosovske krize i problema dodatno porodubi kriza u BiH, na koju se još niko nije usudio da odgovori”, istakao je Jovanović.
Komšićev novi savjetnik je poručio da je njegov zadatak i obaveza da pomogne i Željku Komšiću i svakome ko je spreman da razumije da stabilnost regiona direktno zavisi od spremnosti da se na drugačiji način uređuju odnose i da nas neće nigdje odvesti potencijalno oživljavanje politike devedesetih, čemu su neki u regionu skloni.
“Pomirenje, zajednički život, reforma unutrašnjeg političkog sistema, smanjivanje razlika koje postoje između svih nas – to su putokazi za mir kako u Bosni i Hercegovini, tako i u svakoj okolnoj zemlji. To što sam posebno u BiH angažovan je zato što bolje od drugih razumijem da pitanje Bosne i Hercegovine nije problem koji može tako jednostavno da se riješi, nego je za njegovo rješenje potreban i razuman Beograd, kao što moraju biti razumni i Sarajevo i Zagreb. Na svim tim adresama želim da budem kako bih objasnio onima koji donose odluke koliko je važno da jedni druge slušamo i da svoje probleme rješavamo zajedno”, rekao je lider LDS-a.
Jovanović je za kraj kazao da Evropa i uzdrmani svet nemaju mnogo vremena za nas i naša otvorena pitanja i zato smo, više nego ikad, prepušteni sami sebi i svojoj spremnosti da se mijenjamo i učimo iz prošlosti i grešaka koje su tada neki činili.
Klix.ba
The post Čedomir Jovanović objasnio zašto je prihvatio ponudu Željka Komšića appeared first on Kameleon M&M.
Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn je nakon današnjih sastanaka s članovima Predsjedništva BiH, bh. zvaničnicima i čelnicima političkih partija poručio da EU sve radi kako bi se unaprijedio život bh. građana i da je Blok 7 bio poziv za buđenje. Naveo je da će do kraja aprila dostaviti mišljenje o odgovorima na Upitnik EK.
“Mišljenje je prelazna faza. Mnogo je važnije ono što će poslije toga uslijediti. Građani mogu vidjeti razliku”, poručio je on.
Kako je kazao, primarna svrha EU je da unaprijedimo život građana u Bosni i Hercegovini, da ne moraju emigrirati u zemlje Evropske unije i druge, već da mogu uživati u ovoj prelijepoj zemlji.
Napomenuo je da je Blok 7 bio jedan poziv na buđenje.
“Slažem se da se stvari ne mogu mijenjati preko noći, niko to ne očekuje. Čvrsto sam uvjeren da ispunjavanje klimatskih ciljeva, svega ono što je vezano za klimu, zemlje poput BiH moraju rješavati. Pitanje je urgentnosti da se neke zastarjele tehnologije promijene, to se mora raditi”, kazao je Hahn.
Dodao je da su prije nekoliko sedmica u Crnoj Gori imali sastanak ministara, gdje se govorilo o pitanjima energetike.
“Imamo 16 termoelektrana koje zagađuju zrak više nego 200 drugih elekrana u EU. To su pitanja koja neminovno moramo rješavati. Naročito kad je riječ o zbrinjavanju otpada”, poručio je Hahn.
Poručio je da su vlasti prestale subvencionirati rad vjetroelektrana, a da bi trebalo zapravo da bude suprotno, da se takve stvari subvencioniraju.
“U sektoru zdravstva BiH ima najviše izdvajanja po glavi stanovnika. Kada govorimo o efikasnosti, znamo da ono nije uspješno u svom radu. Nadamo se da će se politički subjekti usaglasiti sa ovim prioritetima”, istakao je on.
Napomenuo je da je zamolio vlasti u tehničkom mandatu da rješavaju urgentna pitanja imenovanja kontakt osobe za Europol.
“To ne bi trebao da bude problem a čekamo dvije godine da se to desi”, naveo je Johannes Hahn.
Podsjećamo, Johannes Hahn se danas u Sarajevu sastao s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, te članovima Predsjednistva Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem. Sastao se i sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirkom Šarovićem i ministrom finansija i trezora Vjekoslavom Bevandom.
Klix.ba
The post Johannes Hahn: Do kraja aprila dostavit ćemo mišljenje o odgovorima na Upitnik EK appeared first on Kameleon M&M.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.