Arhiva oznaka: vijesti

-Ja sam Turcima, koji su jučer počeli raditi, obećao plaću 1.000 eura, smještaj u mom hotelu i dva obroka. Za kvalitetnog radnika, koji je stvarno stručan u metalnoj industriji, ja dajem 1.000 eura. Za prekovremeni rad može i više- istakao je Ćosić

Predstavnici Vlade ZDK potpisali su danas 56 ugovora s korisnicima koji su ostvarili pravo na subvenciju u sklopu Programa podrške razvoju konkurentnosti privrede za 2022. godinu.

Vlasnik preduzeća “Ćosićpromex” iz Usore Mijo Ćosić, koji u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj zapošljava oko 650 radnika, napomenuo je kako je on korisnik Kreditno-garancijskog fonda te da se nada da će i drugi privrednici iskoristiti priliku da dođu do potrebnih novčanih sredstava.

Ćosić je podvukao problem radne snage, zbog čega su prinuđeni uvoziti i stranu radnu snagu pa je i on prije nekoliko dana uvezao 100 metalskih radnika iz Turske, jer ih smatra da su najkvalitetniji i nama po mentalitetu najbliži radnici.

-Ali, imamo prepreku u sporoj pripremi radno-pravne dokumentacije. Odgovorno tvrdim da više od 50, 70 posto ljudi koji su došli privremeno raditi u BiH, rade negdje ‘na crno’. Svjedoci smo raznih nesreća tih radnika i to je opasna situacija, pored toga što zemlja ne prihoduje prihode od tih radnika.

Imam jak osjećaj da je to vrlo jednostavno prevazići, ali da svi zajedno radimo na rješavanju tog problema – smatra Ćosić. Jedno od rješenja je, smatra, davanje privremenih radnih dozvola na tri-četiri mjeseca, dok se ne riješi njihov status.

-Ja sam Turcima, koji su jučer počeli raditi, obećao plaću 1.000 eura, smještaj u mom hotelu i dva obroka. Za kvalitetnog radnika, koji je stvarno stručan u metalnoj industriji, ja dajem 1.000 eura. Za prekovremeni rad može i više- istakao je Ćosić.

Napominje kako je on, konkretno, od Vlade ZDK, dobio 20.000 KM, ali da ga više od novca raduje kontinuirana podrška.

Objava Biznismen iz BiH dovodi radnike iz Turske: Obećao sam plaću 1.000 eura, smještaj i dva obroka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Objava Javni poziv za angažovanje autora za izradu monografije “Srebrenik 1992-1995.” godina pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sistematsko pogubljenje gotovo 7.000 muškaraca, uključujući i dječake, te protjerivanje žena, djece i starijih muškaraca, bilo je sramota za cijeli svijet i strašna tragedija za svakoga ko je izgubio oca, brata, rođaka ili sina. Neke porodice su cijele stradale. Sjećamo se žrtava, ali i onih koji su ostali za njima s užasnom tugom. Oni su na prvom mjestu u našim mislima – poručio je tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serge Brammertz povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici.

Kako je naveo, Tužilaštvo je procesuiralo, a sudije osudile, mnoge od onih koji su učestvovali u genocidu u Srebrenici. Među njima su Ratko Mladić i  Radovan Karadžić, koji su obojica osuđeni na doživotni zatvor, kao kreatori i izvršioci zločinačkog plana za protjerivanje i ubistvo bosanskih Muslimana Srebrenice.

– Svjedočenja žrtava i svjedoka bila su od vitalne važnosti za ove osuđujuće presude. Oni su proživjeli strašne događaje, ali ipak su smogli snage da se vrate i prožive ih još jednom, i to u prisustvu onih koji su organizovali i izvršili te zločine. Danas, 27 godina nakon genocida u Srebrenici, komemoriramo i njihov gubitak i njihovu snagu da kažu svijetu kakvi su se strašni događaji odigrali. Kažemo da moramo učiti od istorije, a ipak, svijet je izgleda u opasnosti da naučeno zaboravi. I danas smo još uvijek suočeni s negiranjem genocida, kao i sa slavljenjem ratnih zločinaca, što prožima politički diskurs u zemljama bivše Jugoslavije – navodi Brammertz.

Ističe da Tužilaštvo predano radi na tome da obezbijedi da svijet ne zaboravi užase Srebrenice, te da i  dalje pomaže nacionalnim tužilaštvima u traganju za pravdom za žrtve i protivljenju pokušajima da se negira genocid i da se slave oni koji su ga izvršili, bilo javno bilo privatno.

– Danas će još 50 žrtava biti sahranjeno u Potočarima, ali još uvek ima na hiljade nestalih čiji posmrtni ostaci nisu pronađeni. Oni se ne mogu zaboraviti i traganje za njima je humanitarni imperativ. Moramo nastojati da pronađemo svaku, ali baš svaku žrtvu. Nastavit ćemo borbu za pravdu za sve žrtve – zaključio je Brammertz.

Objava Izjava tužioca Sergea Brammertza povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Džaferović je kazao da masovne egzekucije počinjene u julu 1995. godine nisu bile rezultat nekakve spontane i nekontrolisane mržnje

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović kazao je u Potočarima na obilježavanju 27. godišnjice genocida u Srebrenici “da nema tužnijeg mjesta na svijetu danas od ovog mjesta ovdje”.

– Dvadeset sedam godina je dovoljno da se cijeli svijet promijeni, ali u životu jednog čovjeka to nije puno. Čovjek sa dvadeset sedam godina tek stupa u zrelo doba, u kojem bi trebao da doživi svoja najvažnija iskustva.

Dvadeset sedam godina je imao Hajrudin Halilović, kada je ubijen u julu 1995. godine. U jednom od pedeset tabuta, koje ćemo položiti u hladnu potočarsku zemlju, nalaze se i njegovi posmrtni ostaci. Hajrudin je ubijen skupa sa ocem Alagom. Do početka rata živjeli su u selu Osat, a u Srebrenicu su, kao i drugi, došli, jer su mislili da će tamo naći spas, nakon što je proglašena „zaštićenom zonom Ujedinjenih nacija“ – naveo je Džaferović.

Dodao je da je od Hajrudina pronađena samo „desna šaka, desna noga, druga ruka, nešto vilice i vrlo malo grudnog koša“. On i njegov otac zarobljeni su kobnog 11. jula ovdje, u Potočarima, u prisustvu vojnih snaga Ujedinjenih nacija, a nakon toga su, kao i hiljade drugih, odvezeni u okolicu Zvornika, gdje su streljani i zakopani u masovne grobnice – kazao je Džaferović.

Po njegovim riječima, dvadeset sedam godina nije puno vremena, ali je čitava vječnost za porodice Hajrudina Halilovića i drugih žrtava, koje su provele sve te godine u iščekivanju da pronađu tijela njihovih voljenih da ih barem sahrane.

Nažalost, istaknuo je on, brojne porodice još uvijek nisu pronašle svoje očeve i sinove, braću i rođake. Stotine je majki umrlo prije nego što su našle makar jednu kost svoje djece, „što svjedoči o monstruoznosti zločina koji je ovdje počinjen“.

Džaferović je kazao da masovne egzekucije počinjene u julu 1995. godine nisu bile rezultat nekakve spontane i nekontrolisane mržnje.

– Naprotiv, genocid u Srebrenici je svjesno i pomno planiran zločin, sa političkim motivima. Bio je to, naime, konačni čin „uspostavljanja koridora u dolini Drine i eliminacije Drine kao granice“, koji je Radovan Karadžić još u maju 1992. godine, na skupštini bosanskih Srba, odredio kao jedan od šest strateških ciljeva rata.

Srebrenički genocid nije ni vremenski, ni prostorno izoliran zločin. Muškarci i dječaci koji su zarobljeni nakon pada enklave, u julu 1995., bili su podrinjski Bošnjaci – iz Srebrenice, ali i Zvornika, Vlasenice, Bratunca, Višegrada, Rogatice, Han Pijeska i Milića, odakle su još 1992. pobjegli pred prvim talasom zločina i slili se u područje „zaštićene zone UN-a“ – naveo je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Kazao je da, nakon što su zarobljeni u Potočarima i okolnim šumama, oni u najvećoj mjeri nisu pobijeni ovdje, na licu mjesta, već su u dobro organiziranoj operaciji odvezeni na šire područje Bratunca i Zvornika, gdje su pobijeni, na lokacijama čak osamdeset kilometara udaljenim od ovog mjesta. Neki su transportovani čak do Kalinovika ili Trnova, nedaleko od Sarajeva, i tamo su pobijeni.

– Operacijom genocida rukovodio je predsjednik Republike Srpske i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. U operaciju su bile uključene komande i ljudstvo Drinskog korpusa, Zvorničke i Bratunačke brigade, zatim Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, dodatne vojne i policijske jedinice iz Bijeljine, Doboja, Višegrada, te specijalne policijske snage susjedne Srbije, tzv.“Škorpioni“.

Da bi se ubilo hiljade ljudi bilo je potrebno hiljade osoba, koje su imali jasna zaduženja i naređenja. Genocid nije izvršio srpski narod, niti neka otuđena jedinica, već institucionalna struktura Republike Srpske, potpomognuta iz Srbije. Sve ovo jako dobro znaju vlasti Srbije i entiteta Republika Srpska, ali neće da priznaju – naveo je Džaferović.

Istaknuo je da poricanje zločina nije izraz nesposobnosti poricatelja da saznaju i prihvate istinu. Poricanje zločina je, kao i zataškavanje, samo nastavak njegovog vršenja. Ono govori o jednom izopačenom kontinuitetu.

– Nikada ne smijemo zaboraviti da je sam Ratko Mladić, nakon pada Srebrenice, poricao da se spremaju ubistva, uvjeravajući same zarobljene Bošnjake, kao i predstavnike međunarodne zajednice da će svi zarobljenici biti evakuisani. Tvrdio je to, nakon što je, na sastanku u hotelu Fontana, već bio izdao naređenja da se svi zarobljenici pobiju. Od početka do kraja operacije je poricao da se ubistva dešavaju, iako je lično obilazio mjesta egzekucije i vršio nadzor.

Kada su vlasti Sjedinjenih Američkih Država objavile satelitske snimke masovnih grobnica, vlasti Republike Srpske su, u jesen 1995. godine, pokrenule ogromnu operaciju premještanja leševa iz primarnih u sekundarne i tercijarne masovne grobnice, kako bi se prikrili tragovi zločina – podsjetio je Džaferović.

Dodao je da su nedugo nakon toga, vlasti Republike Srpske formirale tzv. „mješovitu komisiju“, koja je trebala napraviti prvi izvještaj o ubistvima Srebreničana. Sav cinizam se ogledao u tome što je među članovima komisije bi i Milorad Trbić, jedan od oficira Zvorničke brigade koji je organizirao egzekucije i premještanja grobnica, a za šta je kasnije i pravosnažno osuđen.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH je kazao kako smo u proteklim godinama „i dalje mogli svjedočiti naporima Vlade Republike Srpske da negira genocid u Srebrenici, kroz izvještaje komisija i na druge načine“.

– Ovu komemoraciju ipak dočekujemo u posebnim uslovima. Uskoro će se navršiti godinu dana otkako je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko donio zakon, nakon čega je negiranje genocida i na njemu utemeljen govor mržnje skoro u potpunosti iščezao iz javnog prostora.

Inzko nije ovdje, ali želim mu poslati poruku. Gospodine Inzko, hvala Vam za ono što ste uradili, jer Vi niste time samo ispunili svoju dužnost koju Vam je propisao Vaš mandat i Vaša savjest, već ste spasili i obnovu povjerenja među ljudima ove zemlje. Historija će Vaš čin pamtiti kao zaštitnički prema žrtvama i pravdi, ali i miru, jer upravo je Vaš zakon zaustavio nabujali talas negacionizma, koji su retrogradni političari koristili za trovanje odnosa među narodima i potkopavanje brižno građenog mira – kazao je Džaferović.

Zahvalio se i državama članicama PIC-a za podršku koju su dale ovome zakonu. Iskustvo sa donošenjem i provođenjem ovog zakona pokazalo je da više pravde znači više mira i više nade za bolju budućnost. To treba biti lekcija i za buduće djelovanje međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

– Za dva dana, majke Srebrenice će obići mjesta masovnih ubistava: Kravicu, Orahovac, Petkovce, Branjevo, Kozluk i Pilicu. U ovim malim mjestima izvršena su najveća masovna ubistva na evropskom kontinentu, nakon Drugog svjetskog rata. Ali ni na jednom od ovih stratišta, nema ni slova o onome šta se desilo. Lokalne vlasti Zvornika i Bratunca sprečavaju postavljanje obilježja, jer žele da prikriju istinu.

Nekada su lokalne vlasti ovih općina, kroz angažman svoje civilne zaštite i komunalna preduzeća, pomagale u sakrivanju tragova zločina, a sada to čine kroz zabranu postavljanja obilježja ili renoviranje zgrade u Kravici.

Ako lokalne vlasti nastave grubo sprečavati memorijalizaciju genocida, onda, gospodine Schmidt, Vi morate uraditi ono što je uradio 2003. pokojni Paddy Ashdown kada je, kao visoki predstavnik, ovu zgradu dodijelio Memorijalnom centru. Skladište u Kravici i Dom kulture u Pilici, kao mjesta na kojima je počinjen genocid, ne mogu bit ništa drugo nego spomenici genocida. Pozivam lokalne vlasti da poštuju žrtve i bol njihovih porodica – istaknuo je Džaferović.

Kazao je da će ove godine, po prvi put, Srebrenički inferno izvesti hor djece iz Srebrenice.

– Strašno tužni stihovi će ove godine biti još tužniji, jer ih izvode potomci ubijenih. Istovremeno, oni će nam dati i nadu, jer su ova djeca dokaz da su, uprkos zločinu u kojem su čitave loze i prezimena istrebljena, Bošnjaci opstali u Podrinju.

Obaveza svih nas jeste da uradimo sve što je potrebno za nove generacije u Srebrenici. Istrajavat ćemo na istini i pravdi. Borit ćemo se za to kako bi se ovdje moglo normalno živjeti i raditi. Svako od nas mora tokom cijele godine misliti kako je Bošnjacima u Srebrenici; svako od nas mora dolaziti i posjećivati povratnike, pomagati ekonomsku perspektivu, naročito mladih ljudi. Jer borba protiv genocidne namjere bit će uspješna, samo ako mladi ljudi odluče ostati i živjeti ovdje – poručio je na kraju svog obraćanja predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

FOKUS.BA

Objava Džaferović: Genocid nije izvršio srpski narod, već institucionalna struktura Republike Srpske pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Tradicionalno, Mostar i Mostarci godišnjicu genocida u Srebrenici obilježili su skokom sa Starog mosta bez aplauza.

Tradicija je to koja se neće prekidati sve dok postoji Klub skakača “Mostari“, koji je bio organizator današnjeg kratkog programa.

Objava Tradicionalni skok sa Starog mosta bez aplauza u čast žrtava genocida pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović došao je danas u Srebrenicu kako bi odao počast žrtvama genocida u Srebrenici. Na komemoraciji u Potočarima je istaknuo da “genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima, i nisu ga počinile vojske nego politike, politike zla, politike smrti i politike prevara”.

Pogledati istinu u oči

“Na ovom mjestu 11. jula 1995. godine je ubijeno čovječanstvo, ali je Bosna nastavila da živi. I današnje simbolično obilježavanje je samo sjećanje na ono koliko smo loši bili tada. Ne samo oni koji su živjeli ovdje, ne samo oni koji su živjeli u okolini, nego i oni za koje se mislio da su došli da pomognu, a zapravo ništa nisu uspjeli značajno da urade. I danas, 27 godina nakon toga, i dalje na Balkanu živi duh mržnje, razdora i podjela, koji se na svu sreću ne manifestuje ratnim dešavanjima, ali koji se manifestuje u i dalje u politikama koji se zasipaju govorom mržnje ili negacijom istine i činjenica”, rekao je Abazović.

Poručio je da je to samo apel svima da moramo biti bolji, jer prošlost ne možemo promijeniti, ali možemo budućnost.

“Na nama je da izaberemo da li želimo i dalje da živimo u balkanskoj međi ili želimo da pogledamo istinu u oči, da ne negiramo nikoga i da pružimo ruku podrške porodicama i da nas bijeli nišani podsjete na nevine žrtve – ne Bošnjaka, nego ljudi.  Zato treba da mijenjamo stvari, da kada izađemo odavde pogledamo jedne druge u oči i shvatimo da možemo dosta promijeniti, da damo šansu pomirenju, pravdi i istini”, istaknuo je Abazović.

Naklon žrtvama

U ime Vlade Crne Gore uputio je najveći naklon svim žrtvama, podršku porodicama žrtava i poručio da vjeruje da samo zajedno možemo da gradimo mnogo ljepšu budućnost.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, na kolektivnoj dženazi, danas će biti ukopani posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

Do sada je u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopana 6.671 žrtva.

Objava Abazović: 11. jula je ubijeno čovječanstvo, ali Bosna je nastavila da živi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari večeras je dodijeljena, po treći put, novinarska nagrada “Nino Ćatić”. Organizator dodjele nagrade je Udruženje “Biti novinar” iz Tuzle, a novinarska nagrada ”Nino Ćatić” se dodjeljuje u pet kategorija i to radijski izvještaj, televizijski prilog, pisani tekst, fotografija i blog/vlog.

Najbolje novinarske radove birao je žiri u sastavu Almasa Hadžić, Marko Divković, Salih Brkić i Marinko Sekulić Kokeza. Tema ovodišnjeg konkursa “Srebrenica – evropska odgovornost i historija, koji je raspisan kao i svake godine sredinom juna”, posvećena je majkama.

Nagradu za najbolji blog/vlog dobila je Ivona Grgić za priču “San“.

Nagrada za najbolju fotografiju pripala je Denisu Zuberiju, fotoreporteru agencije Anadolija. Nagradu za najbolji pisani tekst objavljen na web portalu i novinama osvojio je Edin Skokić za tekst “Mevlidi Hukić ubijeni su suprug, tri sina, dva brata…“

Nagradu za najbolji televizijski prilog dobio je Mensud Zorlak – Nova BH za priču “Ratko Mladić i Srebrenica“. Nagradu za najbolji radijski izvještaj dobila je Meruna Uzunalić RADIO BIR za prilog “Imam“.

“Nagrade su dodijeljene u pet kategorija, dodijeljene su četiri specijalne nagrade. Cilj dodjele ove nagrade u Srebrenici je ispunjen. Ujedinjeni su svi novinari. Takav cilj se postiže svakom vrstom podrške. Ona ne pripada nikome, a svačija je i zato hvala svima koji su prepoznali ovu ideju i stali uz inicijatore i organizatore. Na prvom mjestu je podrška porodice Ćatić, bez kojih ovo ne bismo mogli raditi”, rekli su Emina Hoždić i Dino Durmić, inicijatori dodjele novinarske nagrade Nino Ćatić.

Hodžić je istakla da su ovom nagradom ujedinili novinare u BiH te da je namjera da nagrada postane regionalna i međunarodna.

“Naredne godine nastavljamo s ciljem da budemo još bolji i očekujemo podršku svih. Ovogodišnja tema je posvećana majkama. Nažalost, naša majka Hajra nije s nama i meni i kolegi Dini jako je teško. Hajra nas je pratila i naš svaki detalj jer je željela da zna, zato smo ove godine temu posvetili majkama. Uz majke moramo biti uvijek i stalno”, potcrtala je Hodžić.

U okviru ovogodišnje dodjele novinarske nagrade uručena su specijalna priznanja generalnom direktoru Federalne televizije Džemalu Šabiću, Admiri Bakić, dugogodišnjoj bh. novinarki te radioamateru Dževadu Ramović, BIR TV.

Specijalno priznanje za doprinos u regiji za izvještavanje i prenošenje istine o genocidu dobio je Aleksandar Sekulović iz Crne Gore, za tekst “Vrijeme smrti: 5.05“.

“Jedna jako emotivna priča koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, jer Kada Hotić je ispričala svoju priču koju sam obradio. Nikad ne dozvolimo riječ zločin, uvijek mora biti genocid jer ovdje na djelu je bilo najstrašnije, neko je pokušao da eliminiše narod s ovog područja. Nagradu koju sam dobio posvećujem majkama Srebrenice”, izjavio je Sekulović za Fenu.

Visoki pokrovitelj nagrade je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, a generalni pokrovitelj Federalno ministarstvo izbjeglica i raseljenih osoba.

Dodjelu novinarske nagrade “Nihad Nino Čatić“ podržao je Grad Tuzla, predsjednik Skupštine TK Žarko Vujović, Vlada TK predvođena premijerom Irfanom Halilagićem, Općina Stari Grad Sarajevo, BH Pošta, Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, kao i Organizacioni odbor obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici.

Autor: FENA

The post U Memorijalnom centru u Potočarima dodijeljene novinarske nagrade ‘Nino Ćatić’ appeared first on Kameleon M&M.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas je u okviru obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, postavljena umjetnička instalacija “Majčina marama” u organizaciji Udruženja “Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa” i Centra za postkonfliktna istraživanja.

Instalacija je simboličan prikaz marama i šalova koje žene koriste u svakodnevnom životu te koje koriste majke srebreničkih žrtava tokom molitve za svoje najmilije.

Predsjednica Udruženja “Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa” Munira Subašić kaže da ovom izložbom žele pokazati snagu majke i njihovu borbu za istinu i pravdu od 1995. godine.

Ističe da su za ovu izložbu dobile marake od brojnih žena iz BiH i cijelog svijeta, političarki, historičarki, glumica, umjetnica, a potom su te marake simbolično uvezale u čast historijske snage i uloge žena tokom i nakon rata i genocida u BiH.

– ‘Majkina marama’ je simbol žene, neke je nose oko vrata, a neke se pokriju njome. A marama je posebno simbol Bošnjakinja koje su iznijele teret na svojim leđima i u ratu i poslije rata – kazala je Subašić.

Pored ove umjetničke instalacije, u Potočarima je otvorena i međunarodna konferencija “Heroine Srebrenice” kojoj prisustvuje veliki broj žena iz cijelog svijeta i koje su na skupu poslale snaže poruke podrške majkama Srebrenice i njihovoj borbi za istinu i pravdu.

RTV Slon/ Fena

Objava U Potočarima otvorena umjetnička instalacija ‘Majčina marama’ pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine objavilo je danas poziv za pretkvalifikaciju za izgradnju autoceste na Koridoru 5C, dionica tunel Prenj.

Nakon neophodnih priprema i dugo iščekivanja, raspisan je tender za izvođenje radova najsloženijeg i ključnog objekta Koridora 5C, tunela Prenj.

“Tunel Prenj je generacijski projekat, koji svojom dužinom i kompleksnošću nadmašuje sve do sada izgrađene objekte u regionu, pa i šire. Realizacijom ovog projekta, Bosna i Hercegovina će imati veliku korist u privrednom i ekonomskom smislu. Početak radova se očekuje u prvoj polovini naredne godine. Također, očekujemo kroz nekoliko dana raspisivanje tendera za dionicu Mostar sjever- Mostar jug u dužini od 17 km. Time su pokrenute, najznačajnije i najveće dionice Koridora 5C”, kazao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.

Rok za predaju ponuda za Poziv za pretkvalifikaciju je 05. septembar ove godine.

Radovi će se finasirati iz sredstava međunarodnih fina institucija, bespovratnih sredstava Evropske Unije i vlastitih sredstava. Kreditni aranžman sa EBRD-om iznosi 110 miliona eura, te sa EIB-om 150 miliona eura. Ukupna procijenjena vrijednost dionice tunel Prenj iznosi 400 miliona eura.

Tunel Prenj najduži je i najsloženij građevinski objekat na cijeloj dionici autoceste od Svilaja do Bijače u dužini od 10.450 metara. Osim tunela Prenj, ova dionica podrazumijeva pristup sjevernom i južnom portalu tunela, pa se ukupna dužina povećava na 12 kilometara.

Planirani početak izvođenja radova je prva polovina naredne godine. KLIX

Objava Objavljen tender za izvođača radova na tunelu Prenj pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kurban bajram dočekan je na Maršu mira u kampu Liplje.

Muftija tuzlanski Vahid efendija Fazlović predvodio je bajram-namaz.

Učesnici “Marša mira” nastavljaju  put do Kamenice, poznate kao “dolina masovnih grobnica”, nakon 35 kilometara puta trebali bi stići do sela Mravinjci. Iz Mravinjaca dalje nastavljaju do Kameničkog brda, mjesta na kojem se desila zloglasna “Bukva”, gdje je ubijeno najmanje 1.000 Srebreničana. Potom dalje idu preko Buljima i put završavaju u Memorijalnom centru Potočari, 10. jula. N1

Objava Bajram je dočekan i na Maršu mira pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Muslimani širom svijeta danas obilježavaju najveći praznik – Bajram.

Bajram se kod muslimana čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun” što u prevodu znači “Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen”.

Tokom bajramskih praznika muslimanski vjernici posjećuju se i čestitaju praznik svojim najmilijima, rođacima, susjedima i prijateljima. Posjete bližnjima su obvezani dio ovog praznika.

Objava Znate li šta znači tačno “Bajram šerif mubarek olsun” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Klanjanjem bajram-namaza u džamijama i džematima širom Bosne i Hercegovine označen je početak najradosnijeg blagdana svih muslimana – Kurban-bajrama.

Kurban-bajram – blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski-bajram – vrijeme obavljanja hadža je značajniji islamski blagdan. Mubarek dani padaju na 10. dan zadnjeg mjeseca lunarnog kalendara. Kurban-bajram se obilježava četiri dana.

Muslimani u Bosni i Hercegovini blagdan tradicionalno provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze familiju, prijatelje i komšije, te drugog dana Bajrama obilaze šehidska mezarja.

Nakon klanjanja bajram-namaza pristupa se žrtvovanju kurbana, a kurbansko meso se dijeli onima koji su u potrebi, komšijama i porodici.

Jedna trećina kurbana se zadržava za sebe i rodbinu, druga trećina se dijeli prijateljima, a treća daje ljudima slabog imovinskog stanja.

Ovaj dan je poseban i za vjernike koji su otišli da obave hadž. Mekka, Medina, brdo Arefat i druge lokacije u Saudijskoj Arabiji ovih su dana u centru pažnje.

Redakcija Srebrenog radija svim muslimanima želi da ove mubarek dane provedu u miru, zdravlju i sreći sa svojim najbližima. Bajram Šerif Mubarek Olsun.

Objava Danas je Kurban bajram pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i trojica državnih ministara Staša Košarac, Vojin Mitrović i Miloš Lučić danas su glasali protiv odluke o proglašenju 11. jula Danom žalosti u Bosni i Hercegovini.

Zamjenica predsjedavajućeg i šefica bh. diplomatije Bisera Turković je poručila da su ministri iz reda srpskog naroda time potvrdili da negiraju sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici.

“Tražimo od nadležnog Tužilaštva Bosne i Hercegovine da ih pozove na krivičnu odgovornost zbog negiranja genocida u svrhu širenja mržnje,” navela je.

Turković je također zatražila ostavku predsjedavajućeg Tegeltije (SNSD) i ministara Košarca (SNSD), Mitrovića (SNSD) i Lučića (DNS) zbog kršenja zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida te onemogućavanja Vijeća ministara BiH da donese odluku o izražavanju elementarnog poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici.

“Na ovaj način ne samo da je spriječeno pravo žrtava genocida da se dostojanstveno obilježi Dan sjećanja u cijeloj državi, nego su svjesno i iz političkih motiva negirane sudski dokazane činjenice o genocidu u Srebrenici. Ovo je dukobo nehuman i neljudski čin kojim se dodatno vrijeđaju žrtve genocida te daje podrška onima koji su počinili genocid,” zaključila je.

Podsjetimo, u ponedjeljak 11. jula u Potočarima će biti obilježena 27. godišnjica od genocida koji je presuđen pred Međunarodnim sudom u Hagu. Ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci 50 žrtava genocida.

The post Tegeltija, Košarac, Mitrović i Lučić odbili proglasiti 11. juli Danom žalosti u BiH appeared first on Kameleon M&M.

Zastupnici njemačkog Bundestaga na današnjem zasjedanju usvojili su odluke koje se tiču Bosne i Hercegovine a između ostalog usvojena je i rezolucija pod nazivom “Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti”.

Zatupnici su prvo glasali za rezoluciju, a glasanje za slanje njemačkih vojnika u BiH u okviru misije EUFOR-a je izdvojeno i zastupnicima je dato 20 minuta vremena za glasanje.

Bundestag je razmatrao dokument koji su u parlamentarnu proceduru uputili predstavnici vladajućih partija SPD, FDP i Zeleni pod nazivom “Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti” unutar kojeg se traži od njemačke vlade da pruži jaču podršku Bosni i Hercegovini i spriječi rast nacionalističke retorike.

Osim vladajućih partija, za ovu rezoluciju glasali su i predstavnici CDU-a, a protiv su bili članovi desničarskog AfD-a te krajnje ljevice.

Tokom rasprave koja je trajala 40 minuta, u Bundestagu su se obratili brojni zastupnici iz svih stranačkih frakcija, a između ostalog o ovoj temi govorio je i Adis Ahmetović (SPD).

“Uvijek je važno graditi mostove između ljudi, kultura, regija, susjednih zemalja pa i kontinenata. Svi nastojimo biti arhitekti. Naš fundament je demokratski poredak. BiH želi takvu konstrukciju i želi da počiva na slobodi, demokraciji i blagostanju. Zbog toga je ovaj zahtjev o kojem glasamo važan za razvoj budućnosti ove mlade demokratije,” rekao je Ahmetović.

Poručio je kako je dokument koji su predložile vladajuće stranke izazvao brojne rasprave.

“Sadržaj zahtjeva je izazvao diskusiju zadnjih mjeseci i to je dobro. Imali smo napade, pomalo rasističke, ali ispostavilo se da smo pogodili živac i ranu. BiH je dio evropske porodice i mora vrlo brzo dobiti status kandidata za pristup EU. Zbog toga ćemo podupirati održavanje izbora, nastojanja Christiana Schmidta i sve proevropske stranke na putu ka ostvarivanju demokratske države. Koncept konstitutivnih naroda je propao, ali imamo demokratski princip koji se mora ispostaviti na svim nivoima bez obzira kojoj naciji i etničkoj skupini pripadate,” ističe Ahmetović.

Na kraju svog govora, Ahmetović je pojasnio kako Bosna i Hercegovina treba jako civilno društvo.

“Zemlji je potrebno civilno društvo, jako obrazovanje, treba nam demokratska, pluralistička medijska scena. Moramo izgraditi mostove koji se neće urušiti, a to su demokratija, mir, sloboda i blagostanje,” zaključio je Ahmetović.

Kakvu je rezoluciju usvojio Bundestag?

Kada je riječ o rezoluciji vladajućih stranaka, u njoj se navodi kako stanje u BiH izaziva veliku zabrinutost.

“Etničke podjele i dalje oblikuju svakodnevni život, dominiraju politikom i blokiraju napredak i reformske procese. Nacionalistička i zapaljiva retorika ponovo su dio političkog diskursa,” ističu stranke.

Zbog toga, iz SPD-a, FDP-a i Zelenih pozvali su njemačku vladu na čelu s Olafom Scholzom da pruži veću podršku Bosni i Hercegovini.

“Reforme su decenijama blokirane kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju. Sada se pojedini politički lideri sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje kako bi odvratili pažnju javnosti od zastoja. Konkretno, političke akcije nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana državnog Predsjedništva, i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH, imaju za cilj da unište Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva. To je neprihvatljivo i zahtijeva odlučan, čvrst otpor Evropske unije, njenih država članica i međunarodne zajednice,” pojašnjavaju.

Na kraju, poručili su kako se od djelovanja u BiH moraju distancirati i lideri u Srbiji i Hrvatskoj.

“Pored toga, od političkih lidera Srbije, takođe u pogledu tekućeg procesa pristupanja EU, i Hrvatske treba bez sumnje tražiti da se distanciraju od etničkih separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini,” zaključuje se u dokumentu.

The post U Bundestagu usvojena rezolucija o BiH, Čović i Dodik ocijenjeni kao glavni krivci za loše stanje appeared first on Kameleon M&M.

Zaključno s 31. majem ove godine u Bosni i Hercegovini je bilo 360.511 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini odnosno nezaposlenih.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH je saopćeno kako je u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba manji za 5.367 osobe ili 1,47%. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 208.491 ili 57,83 posto su žene.

U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 35.488 osoba ili 8,96 posto. U odnosu na početak pandemije covid-19, nezaposlenost se smanjila za 42.377 osoba ili 10,52%.

Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 4.106 osoba (1,41%) u Republici Srpskoj za 1.136 osoba (1,63%) i u Brčko distriktu BiH za 125 osoba (2,3%).

Struktura osoba koja traže zaposlenje, zaključno sa 31.5.2022. godine je slijedeća:

NKV 99.900 ili 27,71%, od toga 41.086 (27,03%) muškaraca i 58.814 (28,21%) žena;

PKV-NSS 5.776 ili 1,60%, od toga 2.835 (1,86%) muškaraca i 2.941 (1,41%) žena;

KV 113.687 ili 31,53%, od toga 59.673 (39,25%) muškarca i 54.014 (25,91%) žena;

• VKV 1.143 ili 0,32%, od toga 939 (0,62%) muškaraca i 204 (0,10%) žene;
• SSS 102.255 ili 28,36%, od toga 36.152 (23,78%) muškarca i 66.103 (31,71%) žene;
• VŠS 6.086 ili 1,69%, od toga 2.099 (1,38%) muškaraca i 3.987 (1,91%) žena;
• VSS 31.664 ili 8,78%, od toga 9.236 (6,08%) muškaraca i 22.428 (10,76%) žena.

U maju je brisano ukupno 20.247 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 9.205 žena. Od ovog broja zaposleno je 9.764 osobe, od čega 4.752 žene.

Istovremeno je za 8.334 osobe prestao radni odnos, od čega 3.773 žene. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.378 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u aprilu 2022. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 843.194, a od toga je 375.411 žena. U odnosu na mart 2022. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,2%, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,5%.

Stopa registrovane nezaposlenosti za april 2022. godine iznosila je 30,3% i u odnosu na mart 2022. godine smanjila se za 0,4 postotna poena.

U obzir, kada su ovi statistički podaci u pitanju, treba uzeti i činjenicu da hiljade osoba odlaze iz Bosne i Hercegovine u potrazi za boljim poslovima i standardom života.

The post Na biroima za nezaposlene u BiH 360 hiljada osoba appeared first on Kameleon M&M.