Arhiva oznaka: vijesti

Na sunčanicu su posebno osjetljiva djeca, a nastaje direktnim uticajem svjetlosti na glavu i vrat. U tom smislu, preporučuje uvijek pokrivanje glave i vrata – šeširom, kačketom, nanošenjem zaštitnih faktora

S obzirom na visoke temperature zraka, broj pacijenata koji zatraži hitnu medicinsku pomoć je karakterističan za ljetnje doba, ali nema velikog odstupanja u odnosu na period od prošle godine.

Specijalista urgentne medicina Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo (ZHMP KS) Amela Ramadani kaže da imaju pacijente koji se javljaju zbog svojih osnovnih oboljenja, odnosno, pogoršanja hronične bolesti usljed povišene temperature okoline, ali i povećane vlažnosti u zraku.

Shodno tome, pojasnila je ona, srčani i plućni bolesnici, kao i osjetljive kategorije stanovništva – starije osobe, trudnice i djeca, mogu osjećati tegobe zbog povišene temperature i vlage u zraku, a simptomi su slabost, iscrpljenost, malaksalost. Mogu se javiti i toplotni grčevi usljed prekomjernog znojenja.

– Najopasniji vid djelovanja visoke temperature okoline je toplotni udar, ali se on ne mora javiti ukoliko se nalazimo na otvorenom, odnosno, ne moramo biti direktno izloženi suncu. Može se javiti i u zagrijanim, toplim i prenapučenim prostorijama, u proizvodnim pogonima, kuhinjama i drugo – kazala je Ramadani u izjavi za Fenu.

Na takvim mjestima, pojašnjava ona, povećana toplota i vlažnost zraka dovode do ekstremne malaksalosti, iscrpljenosti, gubitka svijesti.

Na sunčanicu su posebno osjetljiva djeca, a nastaje direktnim uticajem svjetlosti na glavu i vrat. U tom smislu, preporučuje uvijek pokrivanje glave i vrata – šeširom, kačketom, nanošenjem zaštitnih faktora.

– Preporuka za zaštitu od visokih temperatura je nadoknada tečnosti, uvijek treba nositi flašicu vode ukoliko se nalazite na otvorenom duže vremena, a za pacijente koji nisu u restrikciji soli, odnosno, koji mogu unositi so u normalnim količinama, savjetujemo neke blage rastvore soli da bi nadoknadili minerale koje velikim dijelom gubimo znojenjem – istakla je Ramadani.

Pacijentima sa hroničnim oboljenjima, ne pogodiju visoke temperature stoga preporučuje da izbjegavaju sunce od 10.00 do 17.00 sati, da redovno uzimaju terapiju, redovno kontrolišu krvni pritisak, posebno srčani bolesnici, i da u skladu s tim rade sitne korekcije, odnosno, uzimaju terapije, da krvni pritisak ostane u nekim stabilnim vrijednostima.

Radno zaposleno stanovništvo, napominje Ramadani, zdravstveni radnici, građevinski radnici ne mogu birati kada će i gdje izaći na terenu.

– Većinom dana su i naše medicinske ekipe na terenu, ne biramo gdje će se desiti nesretni slučaj. Preporuka je da nadoknadimo tekućinu, minerale nadoknaditi, napitcima ili blago slanim, zaštititi glavu i vrat i ukoliko je moguće, sklanjati se u hladovinu, da se organizam nakratko ohladiili biti na mjestu gdje postoji strujanje zraka. Oni koji moraju raditi ako mogu da prave češće pauze, da uzimaju hladnije napitke – kazala je u izjavi za Fenu Specijalista urgentne medicina ZHMP KS dr. Amela Ramadani.

Objava Pacijenti sa hroničnim oboljenjima trebaju izbjegavati sunce od 10 do 17 sati pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH predložila je da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglasi Danom žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini, saopćila je Turković na društvenim mrežama.

Turković je istakla da bi time Vijeće ministara izrazilo poštovanje prema žrtvama genocida.

“Smatramo važnim da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, donošenjem Odluke о proglašenju 11. jula Danom žalosti u Bosni i Hercegovini izrazi svoj stav о potrebi obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, te da па taj način izrazi svoje poštovanje prema žrtvama genocida,” napisala je Turković.

Na kraju Turković je podsjetila na presudu Medunarodnog suda pravde u Hagu te osudujuće presude u pojedinim predmetima Medunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u kojima je utvrđeno dа je na području Srebrenice u julu 1995. godine počinjen genocid što je navedeno u obrazloženju prijedloga.

The post Bisera Turković predložila da 11. juli bude Dan žalosti u BiH zbog Srebrenice appeared first on Kameleon M&M.

Vlada TK donijela je Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2022. godini.

Programom je određena visina sredstava za pojedine modele novčanih podrški, kriteriji za ostvarivanje prava na novčanu podršku i plan raspodjele sredstava po oblastima i vrstama novčanih podrški. Za realizaciju Programa Budžetom TK za 2022. godinu planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 10.800.000 KM.

Bitna novina što su kod proizvodnje krošnjastog voća razdvojene proizvodnja voća po vrsti, te načinu sadnje (ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni nasad) pa je i visina novčane podrške različita uzimajući u obzir način proizvodnje i vrstu voća.

S obzirom na to da su poljoprivredni proizvođači u 2022. godini suočeni sa poskupljenjima kada je u pitanju repromaterijal u poljoprivredi, te hrana za životinje, programom su planirana sredstva za ublažavanje posljedica poremećaja na tržištu u poljoprivredno proizvodnji i to dodatna podrška za proizvođače pilećeg mesa i to za proizvodnju od 5.000 do 500.000 proizvedenih pilića u toku godine i novčana podrška za zdravstvenu zaštitu pčela i unaprjeđenje pčelinjeg fonda.

Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju Tuzlanskog kantona propisano je da se sredstva za novčanu podršku u poljoprivredi obezbjeđuju u Budžetu TK za svaku kalendarsku godinu. Visina novčanih sredstava iznosi do 3,5 % vrijednosti poreskih prihoda godišnjeg budžeta Kantona.

Budžetom TK za 2022. godinu za realizaciju novčane podrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju planirana su sredstva u iznosu od 10.800 KM. S obzirom na to da Federalni Program novčanih podrški za 2022. godinu nije bio donesen, Vlada TK je donijela Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2022. godini kojim su planirana sredstva u iznosu od 795.972,50 KM za realizaciju odobrene novčane podrške u 2021. godini za proizvodnju voća i proizvodnju jagode u zaštićenom prostoru.

Imajući u vidu poskupljenje đubriva, potrebe za sijanjem što većih površina zemljišta, te da poljoprivredni proizvođači mlijeka uglavnom proizvode kukuruz za potrebe vlastite farme, odnosno ishrane vlastite stoke, bilo je neophodno donijeti izmjenu Program kako bi se ublažile posljedice poskupljenja.

Za realizaciju navedene mjere odnosno stvaranje uslova za što optimalniju sjetvu stočnih žita predložena je izmjena Programa na način da su planirana sredstva za muzna grla i to u iznosu od 200,00 KM po grlu.

The post Vlada TK: Više od 10 miliona KM za poljoprivredu i ruralni razvoj appeared first on Kameleon M&M.

Vidio sam nekoliko objava u kojima ljudi (nekoliko njih su istaknuti političari) postavljaju pitanja kako to da cijena benzina i dizela raste brže nego što raste cijena nafte.

Piše: Prof. dr. Anto Domazet

Pošto vidim da se svi analitičari iz oblasti energetike zadržavaju u objašnjenju kretanja cijena dizela i benzina na korelaciji tih cijena sa cijenama nafte smatram za potrebno da upozorim na zablude i promašaje takvog pristupa.

U objašnjavanju kretanja cijena dizela i benzina u BiH ti su analitičari zaveli građane predstavljajući im promjene tih cijena isključivim kretanjem cijena nafte. Po tome, ako su cijene dizela i benzina u BiH rasle brže od rasta cijena nafte, u pitanju su zloupotrebe od strane distributera i državu treba pozvati da djeluje. Nemam neke posebne sklonosti prema distributerima, čak mislim da su mnogi na granici nedozvoljenog dogovaranja o cijenama, ali to je pitanje kojim se ne želim ovdje baviti.

Suština je moje objave to da javnosti treba predočiti istinu da cijene benzina i dizela (uz činjenicu da su fiskalna opterećenja na derivate vrlo visoka sukladno politikama EU) rastu kao rezultat rasta troškova prerađene nafte, ali i rasta tražnje za benzinom i dizelom zbog toga što se ne mijenjaju navike u potrošnji, kako u svijetu, tako i u EU, a tako i u BiH. Kada se na pravi način da dijagnoza stanja, onda je moguće javnim politikama djelovati u pravcu rješenja u korist općeg javnog dobra.

Ta istina počinje od abecede naftne ekonomije i tržišta naftnih derivata koja se sastoji u sljedećem:

– cijene nafte imaju svoju dinamiku kao rezultat odnosa ponude i tražnje na realnom tržištu (commodity market) koje iznosi oko 100 miliona barela na dan, odnosno oko 5 milijardi tona nafte godišnje u 2022. godini i tu su odnosi tražnje i ponude prilično usklađeni

– cijene nafte imaju također dinamiku uvjetovanu tražnjom nafte po osnovi investicijskih operacija na osnovi futures koje višestruko povećavaju tražnju za naftom u vrijeme političkih i drugih neizvjesnosti i to je simboličko tržište koje je nemoguće predviđati

– cijene naftnih derivata, prije svega dizela i benzina ovisne su jednim dijelom o troškovima proizvodnje u kojima je dominantno utjecajna nafta, a zatim i troškovi složenih tehnoloških procesa njihove proizvodnje.

Sem troškova na njihove cijene utječe tražnja za derivatima, što znači da cijene derivata proizlaze iz specifičnosti njihovih tržišta, neovisno o cijeni nafte, drugim riječima cijene benzina i dizela rastu kao rezultat rasta tražnje (broja motornih vozila, dohotka i sklonosti korištenju drumskog prevoza u odnosu na druge vidove transporta), tako se dešava da ljeti cijena tih derivata raste zbog rasta tražnje, neovisno o kretanju cijena nafte.

– benzin i dizel gorivo u BiH se već nekoliko godina ne proizvode, nego se uvoze iz Srbije, Hrvatske i sa Mediterana, kao referentne cijene služe Platt-s kotacije sa određenim premijama i na tom tržištu se formiraju spot cijene (rezultat ponude i tražnje u određenom momentu) po kojima se realiziraju nabavke čak i od strane Rafinerije Pančevo i Rafinerije Rijeka sa određenim premijama

– cijene dizela i benzina mogu rasti neovisno o rastu cijena nafte, a mogu i padati neovisno o padu cijena nafte, zato je potpuno neprofesionalno promatrati cijene derivata isključivo u funkciji kretanja cijena nafte

– pored spot cijena na Mediteranu za benzin i dizel gorivo na domaće cijene utječe i kurs dolara prema KM (u januaru bio 1,72 KM, a najviše je bio na nivou od 1,875 KM)

– za BiH je kretanje cijena nafte samo indikativna informacija, pa umjesto kotacija nafte treba promatrati Platt-s kotacije na Mediteranu i tako promatrati dinamiku i predviđati kretanje cijena dizela i benzina na BiH tržištu u postojećim uvjetima fiskalnih opterećenja i administrativne kontrole cijena derivata.

Dakle, analitičari, promjenite ugao promatranja i kontekst analize cijena derivata i informirajte građane na pravi način.

Kao ilustraciju svega što sam naveo dajem mjesečne podatke o kretanju cijena od decembra 2021. do danas za naftu Brent, za dizel i benzin na Mediteranu (izvor Platt-s kotacije od jedne domaće naftne kompanije) i podatke o maloprodajnim cijenama dizela i benzina u BiH.

Podaci iz grafikona pokazuju da je u junu 2022. u odnosu na decembar 2021. godine cijena nafte povećana za 68,8%, a na Mediteranu cijena dizela za 109,% i benzina za 84,5%, dok je maloprodajna cijena benzina u BiH povećana za 28,5%, a cijena dizela za 49,8%. Dakle, u potpunosti potvrđeno sva obilježja tržišta naftnih derivata i teza da cijene derivata nisu isključivo rezultanta cijena nafte.

The post Prof. Domazet objasnio: Cijene goriva nisu uvjetovane samo cijenama nafte, to je zabluda appeared first on Kameleon M&M.

Enorman rast cijena goriva posljednjih mjeseci podstakao je crno tržište u Republici Srpskoj na kojem se dizel i benzin trenutno mogu kupiti za jednu marku jeftinije nego na benzinskim pumpama, saznaje CAPITAL.

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj kreću se od 3,49 do 3,70 KM po litru, a sve su glasnije prognoze da će one ići i na četiri KM.

Međutim, prema informacijama CAPITAL-a, litar dizela se na crnom tržištu, može kupiti i za 2,6 KM, a na pojedinim mjestima i ako znate „prave ljude“, čak i jeftinije.

Naši sagovornici objašnjavaju da se crno tržište snabdijeva gorivom iz nelegalnog uvoza tako što nisu plaćene ekstremno visoke dažbine državi ili zahvaljujući krađi goriva, najčešće iz javnih preduzeća i građevinskih mašina.

U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nemaju saznanja o nelegalnom uvozu, a isto kažu i u Inspektoratu RS koji je svoje snage skoncentrisao na kontrole zvaničnih prodajnih mjesta.

„Inspektorat RS od početka godine pa do danas nema saznanja niti bilo kakvih dojava o nelegalnoj prodaji goriva od strane fizičkih i pravnih lica u Srpskoj. Naše kontrole uglavnom se odvijaju po redovnom rasporedu, a samim tim praćenjem rasta cijena svakodnevno se kontrolišu benzinske pumpne stanice“, kazali su u Inspektoratu.

Dodali su da svakodnevno dobijaju određeni broj predstavki, a koje se uglavnom odnose na primjedbe, nedostatke i određene usluge koje se isključivo odnose na zaštitu prava potrošača.

Visoke cijene stimulišu crno tržište

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da ga informacije CAPITAL-a ne iznenađuju jer smo slično već doživjeli na tržištu cigareta.

„Kada su cijene cigareta premašile nivo prihvatljiv većini kupaca došlo je do ekspanzije crnog tržišta. Naravno, mnogo je lakše trgovati tako cigaretama nego gorivom, ali imali smo nekada situaciju da se na nekim pumpama ili mimo zvaničnih pumpnih stanica lož ulje prodavalo i sipalo direktno u rezervoare vozila po drastično nižim cijenama u odnosu na dizel gorivo“, ističe Gavran.

Kaže da, ukoliko se zaista raširi, možda ova pojava makar skrene pažnju vlasti da su neophodne mjere kako bi se zaštitili građani i privreda.

„Ako su već pokazali da ih zanima jedino budžet i da ih nije briga za potrebe građana i privrede onda bi ovakva pojava, koja znači izbjegavanje u potpunosti plaćanja poreza i akciza, možda mogla podstaknuti vlasti da je onemoguće suspenzijom akciza i smanjenjem PDV-a, pa bi u legalnim tokovima gorivo bilo jeftinije, a određeni prihodi, ipak, bi išli i u budžete“, zaključuje Gavran.

Prema podacima UIO BiH samo prihodi od akciza na naftu i naftne derivate u prvih pet mjeseci ove godine iznosili su 201,6 miliona KM, što je 8,4 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

Ukoliko se tome dodaju prihodi od PDV-a koji iznosi 17 odsto po litru goriva, a koje je danas za oko 80 odsto skuplje nego godinu ranije, jasno je da država i te kako ima prostora da reaguje i odrekne se dijela prihoda, ali i da će, ukoliko dođe do značajnijeg rasta crnog tržišta, budžeti to sigurno osjetiti.

Inače, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH danas nije prihvatio prijedlog poslanika Saše Magazinovića (SDP) i Branislava Borenovića (PDP) da se na dnevni red sjednice uvrsti inicijativa koja se odnosi na poziv Domu naroda BiH na ukidanje akciza na naftu i naftne derivate na period od šest mjeseci.

Objava Buknulo crno tržište nafte u BiH: Može se kupiti čak za 1 KM jeftinije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Memorijalnom centru Potočari-Srebrenica danas je održan četvrti sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a“ Srebrenica.

Na sastanku su razmatrani izvještaji predsjednika pododbora o aktivnostima između dvije sjednice i Programa obilježavanja 27. godišnjice genocida.

Predsjednik Organizacionog odbora Hamdija Fejzić kazao je da pripreme za obilježavanje 27. godišnjice genocida teku po planu, navodeći da su u ovom trenutku spremni posmrtni ostaci 49 identifikovanih žrtava koji će biti ukopani 11. jula u Potočarima.

“Već je sve spremno za obilježavanje 27. godišnjice genocida, ove godine program obilježavanja sadrži dosta aktivnosti u odnosu na prethodne dvije godine. Ove godine će biti organizovan javni prevoz za građane koji žele da prisustvuju dženazi i komemoraciji 11. jula. Kada je u pitanju sigurnosna situacija, imamo informaciju Pododbora za bjezbjednost da će sve proteći u najboljem redu”, rekao je Fejzić.

Naglašava da će posmrtni ostaci sa tabutima iz Visokog do Potočara biti prevezeni 8. jula.

“Prvi dan kurban Bajram je 9. jula i iz tog razloga dan ranije će tabuti iz Visokog biti prevezeni za Potočare. Inače, drugi dan pohoda ‘Marša mira 2022’ je Kurban bajram i bajram-namaz će se klanjati u Liplju. Vjerski namaz će predvoditi muftija tuzlanski Vahid efendija Fazlović. Svi učesnici i oni koji žele mogu klanjati bajram-namaz u Liplju”, kazao je Fejzić.

U sklopu obilježavanja 27. godišnjice genocida ove godine po prvi put će biti održana konferencija “Majkina marama“ u organizaciji Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”.

Predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić kaže da konferencijom žele pokazati jačinu majke i borbu za istinu i pravdu od 1995. godine.

“Prijavilo se blizu pet hiljada važnih žena iz cijelog svijeta, čak ćemo imati učesnice iz Afrike, kao iz Amerike, Austrije i ostalih zemalja. Pokušali smo da spojimo žene koje se bave ljudskim pravima u Haškom tribunalu, žene koje se političarke, historičarke, glumice itd. Ove godine konferencija se održava u Potočarima, a iduće godine će biti održana u New Yorku ispred Ujedinjenih nacija“, najavila je Subašić.

Prema njenim riječima na osnovu evidencije Udruženja, dosad je 580 majki umrlo, a da nisu dočekale da ukopaju jednu kost svojih najmilijih.

Objava U Potočarima će ove godine biti ukopano 49 žrtava pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iako Bosna i Hercegovina sve više čini na poboljšanju uslova za uvoz električnih automobila, infrastruktura i nedostatak punionica širom države otežavaju korištenje ovih vozila.

Naime, Komisija za spoljnu trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podržala je prije nekoliko dana poslaničku inicijativu Edite Ðapo, Saše Magazinovića i Jasmina Emrića kojom se Savjet ministara BiH obavezuje da u roku od 15 dana usvoji Odluku kojom se suspenduje carinska stopa na uvoz električnih i značajno umanjuje carinska stopa na uvoz hibridnih automobila.

Takođe, Vlada Federacije BiH je nedavno usvojila Program utroška sredstava tekućih transfera pojedincima, čime je pojedincima omogućeno dobijanje ukupno milion KM na ime podsticaja pri kupovini električnih automobila.

“Namjena ovog programa je dodjela subvencija u FBiH od 1. januara do 12. decembra ove godine, za električne i hibridne automobile”, saopšteno je ranije iz Kancelarije Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Dodali su da visina iznosa koja se dodjeljuje kao finansijski podsticaj pojedincima za električna vozila iznosi 10.000 KM, a za hibridna električna plugin i hibridna full hybrid vozila po 5.000 KM.

Međutim, Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, naveo je za “Nezavisne” da je infrastruktura veoma bitan faktor i da je potrebno više punionica.

“Mi trenutno imamo 180 punionica, od toga je nekih pedesetak javnog karaktera, a ostalo su polujavne ili privatne punionice. Mora se osmisliti strategija instalacije punionica širom BiH i to najčešće gdje su brze ceste i auto-putevi po uzoru na države okruženja. U Hrvatskoj i Srbiji imamo svakih 30-40 kilometara električne brze punionice plus unutar gradova imaju i spore punionice”, objasnio je Muratović.

Prema njegovim riječima, infrastruktura i više punionica su veoma bitni za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.

“U mojoj firmi imamo svakodnevne upite od strane turista da napune svoje automobile i mi im, naravno, dajemo tu mogućnost. Postoji veliki interes da svoje putovanje usmjere ka BiH, a sprečava ih nedostatak infrastrukture punionica. Brze punionice uglavnom se instaliraju uz brze ceste, auto-puteve i magistrale. U Hrvatskoj na svakih 30 kilometara imaju dva brza punjača, a unutar većih gradova imaju takođe brze punionice. Po mojoj procjeni, nekih tridesetak brzih punionica već sada nedostaje u BiH, a minimalno 200 sporih punionica. Potrebno je ukidanje i cestarine na auto-putevima, mogućnost parkiranja tih automobila unutar užeg jezgra gradova, besplatno punjenje unutar urbanih jezgra gradova, ukidanje poreza na imovinu i bespotrebne eko-takse koje se plaćaju u FBiH i RS, i naravno, očekujem subvencije i u Republici Srpskoj na uvoz ovih automobila. Ovo su sve prakse u Evropskoj Uniji”, naglasio je Muratović.

Iz jedne auto-kuće u Banjaluci koja prodaje polovne automobile rekli su da trenutno nema dovoljno interesa za električne automobile, ali da kupci nekada znaju pitati za hibridna vozila.

“Trenutno nemamo dovoljno interesa za tim da uvozimo i prodajemo električne i hibridne automobile pa to nismo uveli, ali to ne znači da se to ne bi moglo promijeniti u budućnosti”, naveli su iz ove auto-kuće.

Objava Slaba infrastruktura otežava korištenje e-vozila u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Foto: Ilustracija

Reforma zdravstvenog sistema Tuzlanskog kantona je započela izdavanjem eISKAZNICA osiguranicima Tuzlanskog kantona. Građani više neće morati ovjeravati zdravstvene knjižice. Svaki zdravstveni osiguranik ovog kantona će imati dnevni status osiguranja koji će biti dostupan u zdravstvenoj mreži na teritoriji Tuzlanskog kantona bez obzira da li se osiguranik javio primarnom, sekundarnom, tercijarnom nivou zdravstvene zaštite ili u apoteci koja je na području ovog kantona. Sa eISKAZNICAMA nema čekanja na recepte jer informacija iz ordinacije odmah stiže u apoteku gdje pacijent može na licu mjesta podići svoje lijekove.

Uspostavom „Online statusa zdravstvenog osiguranja u Tuzlanskom Kantonu“ Tuzlanski kanton pokazuje organizacijsku i stručnu osposobljenost pri uvođenju elektronskog poslovanja i omogućuje povećanje kvalitete zdravstvene zaštite u ovom kantonu. Uspostava ovog sistema koja ima prednosti kako za korisnike tako i za cjelokupan zdravstveni sistem će dovesti do značajnih ušteda u oblasti zdravstva.

Objava Počelo je izdavanje eISKAZNICA u Tuzlanskom kantonu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Organizaciji TRIAL International se nedavno obratio bivši logoraš Fikret Alić, “logoraš sa žice” čija je fotografija ispred žičane ograde logora Trnopolje obišla svijet 1992. godine, sa molbom za pravnu pomoć nakon što su mu vlasti RS-a odbile zahtjev za priznavanje statusa žrtve ratne torture.

U Rješenju Odjeljenja za boračko- invalidsku zaštitu Gradske uprave Prijedora se navodi da se “iz navedenih potvrda ne vidi da je imenovani u periodu od 14.06.1992.do 13.08.1992. godine boravio u kako navodi Keratermu i Trnopolju niti da je nad njim vršen bilo kakav oblik ratne torture.”

Nedugo nakon toga, žalbu gospodina Alića zvanično je odbilo i Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite RS. Nelogičnost čitave situacije pokazuje stav Ministarstva da gospodin Alić ne posjeduje “odlučujući dokaz” (odnosno da kao logoraša nije zaveden u službenu evidenciju Republičkog centra za istraživanje rata) uprkos tome što se u ovom specifičnom slučaju radi o nespornoj i opštepoznatoj činjenici da je ovaj čovjek boravio u logoru i pretrpio torturu čemu svjedoči i ranije spominjana fotografija koja je svjetski poznata.

Nažalost, priča gospodina Alića oslikava višegodišnju borbu mnogih žrtava ratne torture, koji pokušavaju da ostvare status u Republici Srpskoj. Zakon o žrtvama ratne torture Republike Srpske u sebi sadrži brojne restriktivne odredbe, posebno kada je riječ o dokumentaciji koja je neophodna za dokazivanje pretrpljene torture, koje u praksi žrtve sprječavaju da traže i ostvare status.

Pored toga, rok za mogućnost podnošenja prijave za priznavanje statusa žrtve ratne torture prema ovom Zakonu ističe naredne godine, te se postavlja pitanje koliko žrtava će zaista uspjeti ostvariti svoja prava u tako kratkom periodu.

Organizacija TRIAL International pomogla je gospodinu Aliću da uputi tužbu Okružnom sudu u Prijedoru te se iskreno nadamo da će to napokon rezultirati priznavanjem patnje koju je on preživio.

“Kao što smo to ranije imali priliku vidjeti u slučaju Mirsada Duratovića, prvog logoraša kojem je na osnovu Zakona RS priznat status žrtve ratne torture, pritisak javnosti, a ponajviše onaj medijski, može biti ključna pomoć da se prava žrtava napokon priznaju. Imajući u vidu kako je jučer obilježen Međunarodni dan podrške za žrtve torture, smatramo posebno važnim da mediji ovom prilikom ukažu na brojne prepreke sa kojim se žrtve, najčešće samostalno, moraju nositi,” ističu iz organizacije TRIAL.

The post Logorašu Fikretu Aliću iz Trnopolja u RS-u odbili priznati status žrtve ratne torture appeared first on Kameleon M&M.

U okviru „Dana italijanskog filma u Bosni i Hercegovini“, koje već nekoliko godina organizuje  Ambasada Republike Italije u Bosni i Hercegovini, ove godine će u Tuzli biti prikazana dva filma najnovije italijanske produkcije:

U ponedjeljak, 27.6.2022. – „Sinestezija“ (91’, drama). „Sinestezija“ prati zgode i nezgode četvoro mladih, odraslih ljudi, u dva zasebna trenutka njihovog života, neposredno nakon dva dramatična događaja, trogodišnjeg vremenskog odmaka. U tom vremenskom intervalu, likovi proživljavaju radosti svakodnevice i redovne životne poteškoće. Ujedno moraju odgovarati na udarce sudbine koja ih, povremeno i nasumce, dovodi pred životne izbore. Središnji lik je Alan. Oko njega su supruga Francoise, mlada ljubavnica Michela i Igor, najbolji prijatelj. Radnja filma temelji se na promatranju stvarnosti i inspirisana je stvarnim događajima. Reditelj filma je Erik Bernasconi. Projekcija filma je organizovana u saradnji sa Ambasadom Švicarske u Sarajevu.

U utorak, 28.6.2022. – „Poput mačke na autocesti“ (98’, komedija). Đovani, teorija. Predani intelektualac i vjesnik društvene integracije, živi u povijesnom središtu Rima. Monika, praksa. Bivša blagajnica u supermarketu, svakodnevno živi u integraciji, u svom predgrađu. Njihova djeca započinju vezu, stoga, Monika i Đovani, oboje – žrtve nemilosrdnih predrasuda o društvenoj klasi onog drugog, imaju zajednički cilj: veza između njihove djece, mora prestati. Kako bi ostvarili zajednički naum, nevoljko se počinju sastajati, ulazeći jedno drugome u vlastiti svijet: Đovani, naviknut na angažirane filmove u arthouse-kinima, prinuđen je pratiti svoju kćer u haotični multipleks na periferiji, dok Monika, naviknuta oduvijek na odmor u Mrtvačkoj straži, među gomilom tijela, natrpanih poput sardina, i aviona koji ispuštaju gorivo nad glavama, zatiče se u otmjenom, prirodnom rezervatu Capalbio, među intelektualcima i VIP osobama. Sve dok se među njima nešto ne promijeni i oboje shvate da ne mogu jedno bez drugog, iako znaju da bi njihova veza možda mogla potrajati samo koliko i „mačka na autocesti“. Reditelj filma je Ricardo Milani.

 „Dani italijanskog filma u Bosni i Hercegovini“ u Tuzli se organizuju u saradnji sa Gradom Tuzlom. Filmovi se prikazuju u kino dvorani Cinestar (Bingo City Centar), sa početkom u 20.00 sati, a ulaz na  projekcije filmova je besplatan.

Ambasador Republike Italije u Bosni i Hercegovini, Nj.E. Marco Di Ruzza, ćeovim povodom,  u utorak, 28.6.2022. godine posjetiti Grad Tuzlu i sastati se sa gradonačelnikom, Jasminom Imamovićem, nakon čega će zajedno prisustvovati projekciji filma „Poput mačke na autocesti“.

The post „Dani italijanskog filma u Bosni i Hercegovini“ i u Tuzli appeared first on Kameleon M&M.

Jens Stoltenberg održao je konferenciju za medije prije samita NATO-a koji se od 28. juna održava u Madridu. Stoltenberg je najavio kako će na ovome samitu biti usvojen novi strateški koncept što će označiti fundamentalnu promjenu u NATO odbrani.

“Naš novi koncept će nas voditi u eri strateškog nadmetanja. Očekujem da će jasno naznačiti da saveznici smatraju Rusiju za najznačajniju i direktniju prijetnju našoj sigurnosti. Također, naznačit će i Kinu po prvi put i izazove koje Kina predstavlja po našu sigurnost, interese i vrijednosti,” rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je najavio da će borbene grupe na istoku biti povećane na level brigade, te da će se izvršiti transformacija NATO snaga za odgovor. Broj trupa koje će biti na nivou visoke spremnosti će prema novom planu NATO iznositi iznad 300.000 vojnika.

Na samitu će se također postići dogovori o pojačavanju podrške za Ukrajinu, posebno u oblastima sigurnih komunikacija, goriva i protivdronovskih sistema. Dugoročni cilj NATO-a jeste da se Ukrajina sa opreme iz sovjetskog doba prebaci na modernu NATO opremu.

Generalni sekretar NATO je naveo da će se na samitu usvojiti novi paketi podrške za NATO partnere Bosnu i Hercegovinu, Moldaviju i Gruziju te Mauritaniju i Tunis.

Jens Stoltenberg je najavio da će se u utorak održati i sastanak predsjednika Turske, Reccepa Tayipa Erdogana, predsjednika FInske Saulija Niinsta i premijerke Švedske, Magdalene Andersson.

The post Stoltenberg: U Madridu će NATO usvojiti novi paket podrške za Bosnu i Hercegovinu appeared first on Kameleon M&M.

Insistirajući na anticivilizacijskim političkim smjernicama, Milorad Dodik se pretvara u najnepoželjniju političku ličnost regije, dok paralelno sa tim, entitet “rs” vodi u pravcu da postane najizolovaniji prostor cijele Evrope, pa i šire, piše doktor pravnih nauka Nermin Tursić u analizi koju prenosimo integralno.

Bez obzira na promjene u sferi geopolitike koje mogu iznjedriti i “najnoviji svjetski poredak”, vlasti entiteta “rs” ostaju dosljedne sebi i ne mijenjaju svoj secesionistički diskurs. Takav stav su potvrdili tokom rasprave i usvajanja zaključaka na Posebnoj sjednici Narodne skupštine “rs-a”. U toku rasprave čula se namjera da se izradi “Strategija za spoljnopolitičko djelovanje rs-a”, dok se u sadržaju usvojenih zaključaka jasno definiše njen aktivan vanjskopolitički status. On se ogleda u navodima da je “rs” zvanično iskazala neutralan stav u rusko-ukrajinskom sukobu, da nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji u skladu sa “zaštitom entitetskog interesa”, kao i namjerom da se izbjegne “dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke pozicije “rs-a” u složenim geopolitičkim pitanjima”.

Osim pokušaja pripisivanja vanjskopolitičkog subjektiviteta “rs-u”, entitetske vlasti nisu osudile rusku invaziju na Ukrajinu, niti su je pojmovno odredile kao agresiju, kao što nisu iskazali empatiju prema ratnim stradanjima koje proživljava Ukrajina i ukrajinski građani. Naprotiv, “zabranom” uvođenja sankcija su pokazale pristrasnost i direktno se svrstale na stranu ruske agresorske politike, i to, kao jedini javno proklomovani dio savremene Evrope. Jasno da ovakav entitetski diskurs nanosi vanjskopolitičku štetu državi BiH i predstavlja daljnju politiku suprotstavljanja ostatku demokratskog svijeta koji se nasuprot “rs-u” distancira od ruske imperijalističke politike.

Osim toga, na pomenutoj sjednici su ponovo potvrđeni i pozitivni efekti secesionističke politike. Ogledaju se u činjenici što nisu odbačeni ranije usvojeni zaključci koji podrazumijevaju usvajanje skupa zakona o “povratku nadležnosti” i osnivanju entitetskih institucija sa državnim prerogativima, već se samo definiše odlaganje njihove primjene na period od šest mjeseci. To znači da su još uvijek “živi” i nalaze se u stanju “pravne hibernacije”, spremni za aktivaciju u “pogodnom trenutku”. Insistirajući na ovakvim, anticivilizacijskim političkim smjernicama, Milorad Dodik, se pretvara u najnepoželjniju političku ličnost regije, dok paralelno sa tim, entitet “rs” vodi u pravcu da postane najizolovaniji prostor cijele Evrope, pa i šire.

Ipak, postoji paradoks u njegovoj namjeri i proizašlim političkim efektima. Politika secesionizma, institucionalizirane rusofilije i cjelokupnog odnosa prema paralizi rada državnih institucija BiH, te održani sastanak (i najavljeni novi) sa Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu, imao je (i imati će) svoje “pozitivne efekte”. Naime, nakon ruske agresije na Ukrajinu aktuelna politika “rs-a” je prepoznata kao otvorena prijetnja za mir i političku stabilnost Balkana i Evrope, čime je vratila državu BiH u centar interesovanja međunarodne zajednice (prije svega UK, SAD, država članica EU i NATO saveza), dok je s druge strane pokušaj blokade rada institucija FBiH, usvajanja budžeta BiH, kao i pokušaj opstrukcije općih izbora od strane HDZ BiH, probudio i uspavanu funkciju “nelegalnog” Visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta, koji je legalno nametnuo obavezujuću Odluku o finasiranju izbora 2022. godine. Štaviše, pokrenule su se značajne aktivnosti u BiH i oko BiH. Primjera radi, otkazana (ili bolje rečeno spriječena) je planirana posjeta Srbiji od strane ministra vanjskih poslova Ruske Federacije, Sergeja Lavrova, a time i pompezno najavljivan sastanka sa Miloradom Dodikom, dok je u Briselu postignuta saglasnost na sporazum o načelima funkcionalne BiH. Njome su se lideri političkih partija zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH iskazali predanost očuvanju mirne, stabilne, suverene i nezavisne države BiH, čije je opredjeljenje usmjereno ka evropskim integracijama, sprovedbi ograničenih ustavnih reformami usklađenim sa evropskim i domaćim sudskim presudama, onemogućavanje daljnih blokada državnih institucija, i još mnogo toga. U suštini, takav sporazum djeluje optimistično, bez obzira što se mogu čuti oprečna, ali u svakom slučaju slavodobitna objašnjenja od strane političkih učesnika (uz napomenu, da nisu preuzete sporazumne obaveze od strane svih učesnika sastanka ili su pak uvjetno prihvaćene).

Može li ovakav sporazum uliti optimizam građanima BiH, ukoliko isti u svojoj koncepciji predstavlja klasični “džentlemenski” sporazum čije izvršenje ne podliježe sankciji, nego se esencijalno oslanja na koncept časti sporazumnih strana (u ovom slučaju na čast BH političkih elita), dok se u isto vrijeme pokušava ozakoniti izborni proces na principu “legitimnog predstavljanja” u institucijama države BiH, kao potpuno antidržavnog defekta stranog demokratskim principima, a određeni čelnici opozicionih političkih partija iz “rs-a” i dalje permanentno zagovaraju politički stav o očuvanju statusa “rs-a” unutar ustavnopravnog poretka BiH zasnovanog na “izvornom Dejtonu”?

Da bi se razumjeli ovakvi stavovi, neophodno je u najkraćem iznijeti i nekoliko činjenica o aktuelnoj ustavnoj organizaciji BiH i mogućnosti (neophodnosti) njene reforme. Naime, u svojoj koncepciji Ustav BiH je zagarantirao teritorijalni integritet i državni suverenitet BiH, ali je odredio entitete i narode kao predominantne kategorije. Uspostavio je princip visokog stepena političke autonomije i ekskluzivno odredio pravo na etnički i entitetski subjektivitet, i to na uštrb građanskog. Ta činjenica je poslužila kao preduslov za instalaciju unutrašnje etno-teritorijalne podijeljenosti države i društva, koja uz postojeću “ustavnu hermetizaciju” ostaje skoro pa tri decenije nepromijenjena. Tačnije, ustavni etno-politički projekt u Bosni i Hercegovini nužno je diskriminirajući po svome određenju, koji ugrožava i ograničava osnovna građanska prava. Kao takav se uporno suprotstavlja demokratskoj tranziciji društva i transformaciji BiH iz postojeće etničke u savremenu građansku državu u kojoj bi se naglašavala uloga građanina, državljanina kao nosioca suverenosti. U duhu toga je svaki dosadašnji pokušaj ustavnih reformi bio opterećen etno-političkim koncepcijama koje su se zasnivale na principu ostanka instalirane etničke “konstitutivnosti”, koja se konstantno potvrđuje formulacijom: “dva – protiv jednog”. Zbog toga imamo situaciju da se u entitetu FBiH sukobljavaju dvije različite političke vizije i koncepcije oko izmjene izbornog zakona i teritorijalne reorganizacije, dok se “rs” kao etno-homogen entitet manifestira kao ekskluzivitet srpskog naroda u BiH, sa izraženim elementima “političke samodovoljnosti”. U vlastitim političkim projekcijama se predstavlja kao izraz srpskog naroda i garancija “narodnog suvereniteta”, koji se nalazi u službi prelaznog rješenja ka konačnom osamostaljenju ili teritorijalnoj fuziji sa drugom državnom zajednicom, konkretno sa Srbijom. S toga, ne treba da čudi što je razvijena politička praksa suprotstavljanja entitetskih/etničkih interesa državi BiH i njenim građanima kao cjelini.

Stoga, navedeni diskriminirajući problemi i “teret” ustavnih odredbi čija je reforma uslovljena etničkom političkom voljom, mogu samo da proizvedu nadu kod BH građana da će na političkoj sceni “proraditi” koncept časti kod parlamentarnih predstavnika vlasti u BiH. To bi u osnovi podrazumijevalo implementaciju prihvaćenih obaveza pomenutog “džentlemenskog” sporazuma, koji bi mogao da poslužiti kao prvi korak u izgradnji države koja bi se zasnivala na građanskim principima savremene demokratije, i to one, istinske pune demokratije, koja bi trebala da etnički ekskluzivizam zamijeni sa građanskom inkluzivnošću i time stekne predispoziciju za eliminaciju svakog oblika “ozakonjene diskriminacije” nametnutog dejtonskog Ustava u Anexu IV. Ukoliko se pak desi da “sporazum” posluži kao mehanizam predizborne kampanje ili da u postizbornom periodu “zataji” čast političkih elita i ne održe datu riječ, za očekivati je da će naredni sporazum biti sa definiranim sankcijama. U svakom slučaju, izvjestan je povratak isprobanog “modela štapa i šargarepe”.

Objava ANALIZA DOKTORA PRAVNIH NAUKA NERMINA TURSIĆA: Aktuelna politika u RS-u je prepoznata kao otvorena prijetnja za mir i političku stabilnost Balkana i Evrope! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Doma predložio je privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza goriva, a Saša Magazinović i Branislav Borenović ukidanje akciza

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu spriječili su usvajanje mjere koje bi dovele do smanjenja cijena goriva u BiH. Naime, Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH zatražio je da se u dnevni red današnje sjednice uvrsti inicijativa kojom se trebalo zadužiti Vijeće ministara da donese odluku o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza euro dizela, lož ulja i benzina, a što bi imalo pozitivnu posljedicu u vidu smanjenja cijene goriva i općenito smanjenja negativnih efekata inflacije.

Iako su 23 poslanika bila za to da se ova tačka uvrsti u dnevni red sjednice, zbog četiri glasa protiv i tri suzdržana kako su glasali poslanici iz SNSD-a i njihovi partneri iz Kluba poslanika Srpski klub, ova inicijativa nije dobila podršku u prvom krugu glasanja. Iako bi u drugom krugu glasanja ova inicijativa vjerovatno prošla, predsjedavajući Doma Nebojša Radmanović (SNSD) nije htio da se Kolegij odmah usaglašava o ovom pitanju, a što je preduvjet za drugi krug glasanja.

Podršku iz istog razloga nije dobio ni prijedlog poslanika Borislava Borenovića (PDP) i Saše Magazinovića (SDP ) da se razmatra Prijedlog zakona o izmjenama zakona o akcizama. Borenović je podsjetio da se cijene goriva na benzinskim pumpama primiču iznosu od četiri KM , te da je ono što se može uraditi je da se ukinu akcize što je Predstavnički dom već uradio .

– Ovo je formalni apel Predstavničkog prema Domu naroda PS BiH koji odugovlači i stopira ukidanje akciza na gorivo i koliko toliko olakša građanima i privredi, kazao je Borenović, podsjetivši da su delegate SNSD-a u Domu naroda bili protiv ukidanja akciza.

Zastupnica Snježana Novaković-Bursać (SNSD) nazvala je ove prijedloge predizbornima, te je u raspravi kazala da SNSD nije siguran da li bi ove mjere i pomogle građanima, kao i da će “SNSD pomoći direktno građanima” kroz povećanje plata.

Zastupnici SNSD-a replicirao je poslanik Saša Magazinović.

– Dogovorite sa sobom, jeste li za ukidanje ili niste, kažete da ste za, pa ispričate neku drugu priču. Informišite nas kad ćete biti sigurni. Imali ste 110 dana da odlučite. Kada ćete biti sigurni u efekat ukidanja akciza? Koji su to stručnjaci, vanzemaljci koji to analiziraju i kada će shvatiti da kad se ukinu akcize da dolazi do pojeftinjenja goriva. Kažete najbolji odgovor je direktna pomoć, zar nije ovo direktna pomoć? Živite li u istom svijetu sa vašim glasačima ili u nekom paralelnom? U ovoj priči nema entiteta, nema Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, možete pomoći građanima ali vi 110 dana razmišljate da li ste sigurni da će gorivo pojeftiniti za 30 ili 40 feninga ako se ukinu akcize, kazao je Magazinović.

Objava Poslanici SNSD-a spriječili uvođenje mjera za smanjenje cijena goriva pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Policijski službenici Policijske uprave Prijedor su danas Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor podnijeli su izvještaj protiv lica M.Đ. iz Prijedora zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “Nesavjestan rad u službi”.

Kako “Nezavisne” nezvanično saznaju, izvještaj je podnesen protiv Milenka Đakovića, bivšeg gradonačelnika Prijedora.

Naime, on se tereti da je kao odgovorno lice Gradske uprave Grada Prijedora u februaru 2018. godine, kršenjem propisa, nesavjesno postupao u službi.

“M.Đ. je osumnjičen da je jednostrano raskinuo Okvirni sporazum i Ugovor o zimskom održavanju puteva u Prijedoru koji je sklopljen sa akcionarskim društvom iz Prijedora, iako je izvođač radova od momenta stupanja na snagu Okvirnog sporazuma i Ugovora izvršavalo ugovorne obaveze”, navodi se u saopštenju Policijske uprave Prijedor.

Dodaje se da je izvršenjem ovog krivičnog djela nastupila materijalna šteta za grad Prijedor u iznosu od 54.985,32 KM koliko je prinudnom naplatom grad isplatio akcionarskom društvu po osnovu naknade štete za neosnovano raskidanje ugovora.

Objava Bivši gradonačelnik Prijedora osumnjičen da je oštetio budžet grada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najmlađi književnik iz oblasti historije Tarik Šabić iz Srebrenika uskoro predstavlja svoje prvo autorsko djelo. Knjiga pod nazivom “Srebrenik kroz vremena”, je plod mukotrpnog i ustrajnog istraživanja historije našeg grada od najdavnijih vremena do perioda 1995. godine. Istražujući bogatu historiju Srebrenika Tarik se, kako kaže, oduševio širinom historijskog spektra koji je ispisan o našem gradu, kako u domaćoj , tako i u stranoj literaturi.  Tarik Šabić, inače, ima 18 godina. Četvrti je razred srednje elektrotehničke škole u Tuzli, te od ovog mladog, ali plodonosnog i ambicioznog autora u budućnosti možemo očekivati još značajnih djela.

Promocija će se održati 26. jula u utorak, u Plavoj sali Doma kulture u Srebreniku s početkom u 19 sati. Između ostalog, promotori će biti Merima Ibrić i prof. Šaha Dedić.

• “Knjiga je posvećena mom rahmetli djedu Hajrudinu Šabiću – Poštaru, nadaleko poznatom velikanu grada Srebrenika. Svaki put kada se treba spomenuti ko me najviše inspirisao, prvo se sjetim djeda. Bio je to čovjek sa srebrenom u kosi, a zlatom u srcu. Kada pomislim na sva blagostanja u svom životu, djede, ti si i tamo na samom vrhu popisa.”, kaže Tarik Šabić

Objava Tarik Šabić iz Srebrenika priprema promociju knjige “Srebrenik kroz vremena” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.