Arhiva oznaka: vijesti

Sarajevskom Kantonalnom sudu, kao i Vrhovnom sudu Federacije BiH, jutros su upućene dojave da su u njihovim prostorijama postavljene eksplozivne naprave.

Svi uposlenici i stranke su evakuirani, a policija će obaviti KDZ pregled.

Kako je za Faktor potvrdio portparol Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo Mirza Hadžiabdić, poruke su upućene u 8.59 sati, putem telefona.

Podsjetimo, prošle sedmice su dojave o navodno postavljenim bombama upućene u više škola, kao i u zgradi MUP-a Kantona Sarajevo i zgradi Općine Centar.

Sve dojave su se ispostavile kao lažne.

Objava Dojavljene bombe i u sarajevskom Kantonalnom sudu i Vrhovnom sudu FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon polaganja zakletve u Skupštini Srbije najavio da će nova Vlada, čije formiranje očekuje u julu, morati da se bavi sankcijama, piše Nova.rs.

Pretpostavka je da je Vučić mislio na sankcije protiv Rusije, koje do njega u ovom trenutku zahtijevaju gotovo svi zapadni zvaničnici. Ostaje pitanje da li će ukoliko se odluči na ovaj potez Vučić moći da balansira i izabere samo neke od šest paketa sankcija i na taj način zadovolji Brisel, a previše ne naljuti Moskvu. Sagovornici portala Nova.rs smatraju da Briselu neće biti moguće “zamazati oči” na onaj način na koji je to urađeno u slučaju Belorusije.

Sankcije i čuda

U govoru nakon polaganja zakletve, predsjednik Srbije Aleksandar Vučič rekao je da je formiranje nove Vlade od presudnog značaja i da očekuje da će ona biti formirana do kraja jula.

Zatim je, govoreći o sukobu Rusije i Ukrajine, dodao:

“Moramo da se bavimo novim sankcijama i čudima, u kojima opet možemo da budemo oštećeni, pa ćemo moliti naše evropske partnere da nam pomognu“, rekao je Vučić.

Da se uvođenje sankcija Rusiji na Zapadu očekuje nakon formiranja nove Vlade, rekao je i specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

“Skoro sve države Zapadnog Balkana su se usaglasile na način da učine da Rusija plati cenu za to (invaziju) kroz sankcije, kroz podršku Ukrajini i njenom narodu. Nadam se da će se Srbija pridružiti toj grupi i da će se uskladiti sa sankcijama kada formira Vladu“, rekao je Eskobar, a slične poruke pre nekoliko dana uputila je i poslanica u Evropskom parlamentu Viola fon Kramon.

Ostaje pitanje da li će ukoliko se odluči na ovaj korak, Srbija moći da balansira i uvede samo neki od šest paketa sankcija koje su do sada uvedene Rusiji.

Viši istraživač beogradskog Centra za bezbednosnu politiku i saradnik Londonske škole ekonomije Vuk Vuksanović kaže da je moguće da Srbija prihvati samo dio sankcija koje su do sada uvedene Rusiji.

“Sve zavisi od toga kakvim je pritiscima Aleksandar Vučić izložen iza zatvorenih vrata. On najverovatnije i teži takvom rešenju, da se pridruži sankcijama, ali u onoj meri da zadovolji Brisel, a da previše ne ošteti Moskvu. Da li će to i uspeti, videćemo. Potencijalno možda može da se pridruži sankcijama protiv nekih ljudi iz Putinovog okruženja, a da to ne bude sam Putin. Sve je u igri, a Vučić je trenutno u nebranom grožđu”, kaže Vuksanović za Nova.rs.

Rusija nije Belorusija

Diplomata i bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić, međutim, smatra da Brisel neće biti zadovoljan nekim simboličnim rješenjima.

“Moguće je da se prihvati jedan deo sankcija, a drugi ne, moguće je izvršiti takvu selekciju. Na kraju krajeva, Vlada Srbije je to radila kad je u pitanju bila Belorusija. Sankcionisali smo Minsk za neke stvari, a za neke ne. Međutim, Belorusija nije Rusija i mislim da zahtevi Brisela mogu u ovom slučaju biti sasvim druge prirode. Tako da mislim da u takvoj selekciji između šest paketa sankcija, ako je i bude, Brisel neće biti zadovoljan ako Beograd uvede samo neke personalne sankcije nekim NN licima, političarima koji nemaju nikakav značaj ili u vezi ekonomskih sankcija koje se odnose samo na svojinu ruskih kompanija u Srbiji. Bez obzira na to što je Briselu važno da se Beograd prikloni sankcijama protiv Rusije, makar i simbolično, mislim da će ipak postojati neki njihov minimum”, kaže Đukić.

Kako dodaje, evidentno je i da postoje smetnje na vezama između Beograda i Moskve.

“To smo mogli da vidimo kad se pre razgovora Vučića i Putina, Moskva pravila nevešta i rekla da taj razgovor nije ni planiran. Onda je preko noći došlo do obrta, razgovor se desio, kao i dogovor oko snabdevanja naftom i gasom, a onda samo dva dana kasnije novi obrt i Vučić pominje sankcije. E sad o čemu se pričalo u toku tog razgovora ne znamo, da li je bilo obećanja da sankcija neće biti ili možda naftna formula za gas neće biti onakva kako nam je saopšteno. Odavno sam upozoravao da ti odnosi između Srbije i Rusije nisu transparentni i mi ne znamo li tu ima nekakvog kamenja na putu, koji se za sada ne vide”, zaključuje Đukić.

Objava ZAPAD MIJENJA PLOČU: Nema više gledanja Vučiću kroz prste, Brisel neće biti zadovoljan simboličnim rješenjima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Sarajevu je danas održana 317. sjednica Vlade FBiH na kojoj su utvrđeni nacrti Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, Zakona o električnoj energijin u FBiH i Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti.

Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike utvrdila je Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH koji će uputiti Parlemantu FBiH na razmatranje i usvajanje.

Predloženim Nacrtom utvrđuju se prava koja ostvaruju civilne žrtve rata kao što su lična invalidnina, mjesečno lično novčano primanje, dodatak za njegu i pomoć od druge osobe, ortopedski dodatak i pravo na porodičnu invalidninu. Navedena prava koja se ostvaruju po ovom zakonu, finansiraju se iz federalnog i kantonalnih budžeta, u omjeru 70 posto iz federalnog i 30 posto iz kantonalnih budžeta.

Također, ovim Nacrtom zakona je predviđeno da civilne žrtve rata mogu, u skladu sa propisima kantona, ostvariti prava na pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija), prioritetno zapošljavanje, prioritetno stambeno zbrinjavanje, psihološku i pravnu pomoć.

Također, Vlada FBiH je na održanoj sjednici utvrdila Nacrt zakona o električnoj energiji FBiH kojim se uređuju se elektroenergetska politika i planiranje, elektroenergetske djelatnosti i dozvola za njihovo obavljanje, te regulisanje elektroenergetske djelatnosti.

Zakonom su obuhvaćeni i proizvodnja električne energije, izgradnja elektrana, zatim distribucija, snabdijevanje i trgovina električnom energijom, skladištenje energije, krajnji kupci, agregacija distribuiranih resursa, elektromobilnost, sigurnost snabdijevanja, izgradnja, rekonstrukcija, korištenje i održavanje elektroenergetskih objekata, upravni nadzor i regulatorno nadgledanje i kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za uredivanje sektora električne energije u FBiH.

Ovim zakonom su kao opšti interesi Federacije BiH precizirani sigurno snabdijevanje električnom energijom i obezbjeđenje i isporuka dovoljnih količina električne energije potrebne za život i rad građana, te poslovanje i razvoj privrednih i društvenih subjekata, na siguran, pouzdan i kvalitetan način.

“S ciljem ostvarivanja ovih opšteg interesa, elektroenergetski subjekti su dužni prvenstveno obezbijediti dovoljne količine električne energije koja je potrebna za život i rad građana, te poslovanje i razvoj privrednih i drugih subjekata, zadovoljavajući pri tome kriterije ekonomičnosti isporuke”, piše u sapćenju Vlade FBiH.

Nacrtom zakona je propisano da Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, do kraja oktobra tekuće godine donosi godišnji i trogodišnji bilans električne energije. Ovim dokumentima planirani su ukupna proizvodnja i potrošnja, te način snabdijevanja električnom energijom, struktura proizvodnje i potrošnje, kao viškovi ilui nedostajuće količine električne energije.

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnoati. Ovim zakonom uređuju se način utvrđivanja i provođenja energetske politike i planiranja razvoja, akti kojima se utvrđuje i na osnovu kojih se provodi energetska politika i planiranje energetskog razvoja.

Također, utvrđuje se opredjeljenje za korištenje obnovljivih izvora energije i ostvarivanje energetske efikasnosti, organizacija i funkcionisanje regulatornog tijela te osnovna pitanja obavljanja i regulisanja energetskih djelatnosti u FBiH.

Prema obrazloženju federalnog ministra, novina je što su u ovaj zakon uvrštene odredbe o osnivanju FERK-a, koje više nisu u Zakonu o električnoj energiji u FBiH, te što se u predmetni zakon uvodi sistem zaštite krajnjih kupaca.

Riječ je o ugroženim kupcima iz kategorije domaćinstava koja se takav stetus utvrđuje na osnovu stanja socijalne potrebe i koji imaju pravo na subvenciju dijela traškova za utrošenu električnuenergiju. Također, riječ je i o zaštićenim kupcima iz kategorije domaćinstava kojima se takav status utvrđuje po osnovu potreba zaštite života i zdravlja, zbog čega ne smiju biti isključeni sa ektroenergetske mreže.

Riječ je i o unapređenju pravnog okvira za regulaciju obavljanja djelatnosti u energetskom sektoru.

Klix.ba

Objava Vlada FBiH utvrdila nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U autorskom tekstu objavljenom na New York Timesu američki predsjednik Joe Biden kazao je da rat u Ukrajini ulazi u četvrti mjesec, iako je predsjednik Rusije Vladimir Putin mislio da će trajat par dana.

Naglasio je da je ukrajinski narod iznenadio Rusiju i inspirisao svijet svojom žrtvom, odlučnošću i uspjehom na bojnom bolju.

“Kako rat traje, želim da budem jasniji o ciljevima SAD-a u ovim naporima. Američki cilj je jednostavan: želimo da vidimo demokratsku, nezavisnu, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu sa sredstvima za odvraćanje i odbranu od dalje agresije,” napisao je na početku kolumne.

Citirajući predsjednika Ukrajine Biden se složio da će se na kraju rat definitivno okončati samo diplomatskim putem.

“Svaki pregovor odražava činjenice na terenu. Brzo smo krenuli da Ukrajini pošaljemo značajnu količinu oružja i municije kako bi se mogla boriti na bojnom polju i biti u najjačoj mogućoj poziciji za pregovaračkim stolom. Zato sam odlučio da Ukrajincima obezbijedimo naprednije raketne sisteme i municiju koja će im omogućiti da preciznije gađaju ključne ciljeve na bojnom polju u Ukrajini,” istakao je Biden.

Dodao je da će SAD nastaviti pružati Ukrajini napredno naoružanje, uključujući protivtenkovske rakete Javelin i Stinger, moćnu artiljeriju i precizne raketne sisteme, radare, bespilotne letelice, helikoptere Mi-17 i municiju.

“Mi ne tražimo rat između NATO-a i Rusije. Koliko god da se ne slažem sa Putinom i da smatram da su njegovi postupci užasni, SAD neće pokušati da dovedu do njegovog svrgavanja. Sve dok SAD ili naši saveznici ne budu napadnuti, mi nećemo biti direktno uključeni u ovaj sukob, bilo slanjem američkih trupa da se bore u Ukrajini ili napadom na ruske snage. Ne ohrabrujemo ili ne dozvoljavamo Ukrajini da nanese udar izvan njenih granica. Ne želimo da produžavamo rat samo da bismo nanijel bol Rusiji,” smatra Biden.

Dodaje da je njegov princip jasan “Ništa o Ukrajini bez Ukrajine”.

“Neću vršiti pritisak na ukrajinsku vladu, privatno ili javno, da učini bilo kakve teritorijalne ustupke. Bilo bi pogrešno i suprotno dobro utvrđenim principima da se to učini,” naglasio je Biden.

Istakao je da ako Rusija ne plati visoku cijenu za svoje postupke, ona će poslati poruku drugim potencijalnim agresorima da i oni mogu zauzeti teritoriju i potčiniti druge zemlje.

“To će ugroziti opstanak drugih miroljubivih demokratija. I to bi moglo označiti kraj međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i otvoriti vrata agresiji na drugim mjestima, sa katastrofalnim posljedicama širom svijeta,” zaključio je Biden.

The post Biden: Rusija mora platiti visoku cijenu agresije appeared first on Kameleon M&M.

Ministar za rad, socijalnu politiku i povratak Mirsad Muhamedbegović i direktor Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić danas su potpisali Sporazum o načinu isplate jednokratne pomoći penzionerima sa područja Tuzlanskog  kantona.

Potpisivanje Sporazuma je priprema za ispunjenje još jedne od mjera iz Ekspozea premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića, koji je prisustvovao današnjem činu potpisivanja.

Ovim sporazumom regulišu se međusobna prava i obaveze Kantonalne vlade i Zavoda u pogledu implementacije ukupno nešto više od 3,5 miliona KM, koliko je Vlada Tuzlanskog kantona osigurala za ovu namjenu. Jednokratna pomoć u iznosu od po 100,00 KM osigurana je za 35.466 penzionera sa najnižom penzijom sa područja Tuzlanskog kantona, odnosno onih koji primaju lične ili porodične penzije i čija ukupna penzijska primanja ne prelaze iznos od 410,08 KM.

„Ovaj Sporazum je jedna od mjera iz ekspozea, odnosno mjera iz sporazuma koalicione većine koja se odnosi na jednokratnu pomoć penzionerima sa najnižom penzijom. Iako je rok za implementaciju ove mjere 1. septembar, kako bismo omogućili što skoriju implementaciju ovih sredstava, Vlada Tuzlanskog kantona je održala danas vanrednu sjednicu na kojoj je prihvaćen tekst Sporazuma, što je bio preduslov za njegovo potpisivanje, te je odobren i prijenos 3.546.600,00 KM na račun Zavoda,“ rekao je danas premijer Halilagić ističući da će Zavod ta sredstva, u pojedinačnom iznosu, sa naznakom jednokratna pomoć – donacija Vlade Tuzlanskog kantona, prenijeti penzionerima uz isplatu redovne penzije za mjesec juli 2022. godine.

„Naš posao je da ova sredstva dobiju penzioneri i mi ćemo to realizirati. Ova mjera Vlade Tuzlanskog kantona je za sada prva ovakva mjera u Federaciji BiH i ona će sigurno napraviti pozitivan pritisak i na sve druge kantona koji će morati naći način da slične mjere poduzmu na područjima svojih kantona,“ kazao je direktor Krnjić, pozdravljajući ovu aktivnost Vlade Tuzlanskog kantona i izražavajući zadovoljstvo današnjim potpisivanjem sporazuma.

The post Penzioneri sa najnižim penzijama će uz julsku penziju dobiti i pomoć Vlade TK appeared first on Kameleon M&M.

Poslaničke grupe u njemačkom parlamentu SPD, Bündnis 90/Die Grünen i FDP pozvali su Vladu Njemačke da pruži veću podršku Bosni i Hercegovini s obzirom na rastuće tenzije i secesionističko djelovanje u zemlji.

“Navodne etničke razlike eksploatiše nacionalistička politička elita zemlje u ‘srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj’ stranci, pojačava retoriku i eksploatišu je za samobogaćenje i održavanje na vlasti,“ pišu poslanici u zajedničkom prijedlogu.

Dalje se navodi da su reforme decenijama blokirane kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju.

“Sada se pojedini politički lideri sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje, da bi odvratili pažnju od zastoja i društvene frustracije za koje su same te političke snage odgovorne. Posebno, političke akcije političara poput člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH, imaju za cilj da unište Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom stanovnika različitih naroda. To je prijetnja miru u jugoistočnoj Evropi i to je neprihvatljivo te zahtijeva odlučan i čvrst otpor Evropske unije, njenih članica i međunarodne zajednice,” navedeno je.

Poslanici, između ostalog, pozivaju Vladu Njemačke da pozove političko rukovodstvo Bosne i Hercegovine na deeskalaciju i smanjenje unutrašnjih tenzija.

“Ona bi također trebala nastaviti da se energično zalaže za to da sankcije EU budu usmjerene na osobe, institucije i kompanije koje podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni pravni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Pored toga, od političkih lidera Srbije, također u pogledu tekućeg procesa pristupanja EU, i Hrvatske treba bez sumnje tražiti da se distanciraju od etničkih separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini,” dodali su.

Ostali zahtjevi usmjereni su, između ostalog, na približavanje Bosne i Hercegovine NATO-u, nastavak Berlinskog procesa i jačanje Ureda visokog predstavnika.

“Savezna vlada bi također trebala ispitati obnovljenu podršku njemačkih oružanih snaga za operaciju EUFOR Althea kao signal podrške Njemačke,” zaključeno je.

The post Vladajuće stranke Njemačke: Akcije Dodika i Čovića žele uništiti BiH appeared first on Kameleon M&M.

U protekle tri godine, tržište rada u Bosni i Hercegovini doživjelo je velike promjene, od oscilacija u ponudi i potražnji do promjene strukture traženih zanimanja i radnog okruženja.

Za osobe koje traže posao ili moraju izabrati u kojem pravcu nastaviti školovanje, te se pitaju kako izabrati zanimanje, posao, ali i karijeru bitno je da se upoznaju sa promjenama na tržištu rada te da redovno prate trendove, navodi MojPosao.ba.

U prvom kvartalu 2022. godine na ovom portalu objavljeno je više od 3.700 oglasa za posao i preko 8.600 radnih mjesta, što predstavlja znatan porast u odnosu na isti period prošle godine.

“Ako se ovi podaci uporede sa istim periodom 2020. i 2019. godine, možemo zaključiti da se tržište rada oporavilo i da se potražnja za radnicima vratila na pretpandemijski nivo”, ističe se u saopštenju portala.

Na tih 8.600 pozicija ove se godine prijavilo više od 100.000 kandidata što također predstavlja rast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u Bosni i Hercegovini.

Operateri u call centrima, trgovci u maloprodaji i veleprodaji, komercijalisti, konobari te radnici u proizvodnji se nalaze u samom vrhu najtraženijih zanimanja, a odmah iza njih na ljestvici su kuvari, vozači, finansijski službenici te zanatska zanimanja kao što su bravari, zavarivači, ali i električari.

“Situacija na tržištu rada se znatno izmijenila u periodu nakon pandemije. Neka zanimanja kao što su operateri u call centrima doživjela su veliku ekspanziju jer je porasla potreba građana da što više stvari obavljaju online i putem telefonskih poziva pa je tako i potreba za podrškom te vrste znatno veća. Ono što je zanimljivo za spomenuti je činjenica da su zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva postali traženi i popularni tokom cijele godine, a ne samo sezonski kao što je to prije bio slučaj”, izjavila je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica operacija Kolektiva (MojPosao.ba).

Na listi 10 najtraženijih u prvom kvartalu nema zanimanja vezanih za IT industriju jer su početkom godine neka druga zanimanja došla u prvi plan, ali potražnja za IT stručnjacima je i dalje velika i do kraja godine se očekuje da će potisnuti druga zanimanja sa ove liste.

“Potreba za zanatskim poslovima postoji, ali je u isto vrijeme upravo taj kadar u deficitu jer je smanjen interes onih koji žele da budu zanatlije, ali i zbog odlaska tog kadra u inostranstvo”, saopšteno je iz MojPosao.ba.

Objava Koja su najtraženija zanimanja u BiH? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U protekle tri godine, tržište rada u Bosni i Hercegovini doživjelo je velike promjene, od oscilacija u ponudi i potražnji do promjene strukture traženih zanimanja i radnog okruženja.

Za osobe koje traže posao ili moraju izabrati u kojem pravcu nastaviti školovanje, te se pitaju kako izabrati zanimanje, posao, ali i karijeru bitno je da se upoznaju sa promjenama na tržištu rada te da redovno prate trendove, navodi MojPosao.ba.

U prvom kvartalu 2022. godine na ovom portalu objavljeno je više od 3.700 oglasa za posao i preko 8.600 radnih mjesta, što predstavlja znatan porast u odnosu na isti period prošle godine.

“Ako se ovi podaci uporede sa istim periodom 2020. i 2019. godine, možemo zaključiti da se tržište rada oporavilo i da se potražnja za radnicima vratila na pretpandemijski nivo”, ističe se u saopštenju portala.

Na tih 8.600 pozicija ove se godine prijavilo više od 100.000 kandidata što također predstavlja rast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u Bosni i Hercegovini.

Operateri u call centrima, trgovci u maloprodaji i veleprodaji, komercijalisti, konobari te radnici u proizvodnji se nalaze u samom vrhu najtraženijih zanimanja, a odmah iza njih na ljestvici su kuvari, vozači, finansijski službenici te zanatska zanimanja kao što su bravari, zavarivači, ali i električari.

“Situacija na tržištu rada se znatno izmijenila u periodu nakon pandemije. Neka zanimanja kao što su operateri u call centrima doživjela su veliku ekspanziju jer je porasla potreba građana da što više stvari obavljaju online i putem telefonskih poziva pa je tako i potreba za podrškom te vrste znatno veća. Ono što je zanimljivo za spomenuti je činjenica da su zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva postali traženi i popularni tokom cijele godine, a ne samo sezonski kao što je to prije bio slučaj”, izjavila je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica operacija Kolektiva (MojPosao.ba).

Na listi 10 najtraženijih u prvom kvartalu nema zanimanja vezanih za IT industriju jer su početkom godine neka druga zanimanja došla u prvi plan, ali potražnja za IT stručnjacima je i dalje velika i do kraja godine se očekuje da će potisnuti druga zanimanja sa ove liste.

“Potreba za zanatskim poslovima postoji, ali je u isto vrijeme upravo taj kadar u deficitu jer je smanjen interes onih koji žele da budu zanatlije, ali i zbog odlaska tog kadra u inostranstvo”, saopšteno je iz MojPosao.ba.

Objava Koja su najtraženija zanimanja u BiH? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon što je u minuloj sezoni postigao 33 gola, bio uvjerljivo najbolji nogometaš državnog prvaka Zrinjskog i Premijer lige Bosne i Hercegovine, napokon, poziv u reprezentaciju Bosne i Hercegovine dobio je i Nemanja Bilbija.

Kako je istaknuo za oficijelnu Internet stranicu Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine (NS BiH), zadovoljan je prvim utiscima na priprema nacionalnog tima Bosne i Hercegovine za junske utakmice u UEFA-inoj Ligi nacija. ”Utisci su veoma dobri. Ovdje su naša najveća imena i veoma sam ponosan što sam dio ove ekipe za juni, za ove utakmice”, rekao je Bilbija, kako prenosi Anadolu Agency (AA) dodavši:

”Veoma dobro se radi. Izbornik (Bugarin Ivaylo Petev, op.a.) ima neke svoje zahtjeve i svi ih redom ispunjavamo”. Bilbija smatra i da Bosne i Hercegovina ima dobru reprezentaciju bez obzira što posljednjih godina bilježi loše rezultate. ”Mislim da imamo jednu jako dobru reprezentaciju. Treba vjerovati u pozitivan rezultat i jedva čekamo utakmice”, kazao je Bilbija, napomenuvši da u premijernom meču s Fincima najveća opasnost prijeti od njihovog napadača i najboljeg igrača Teemu Pukkija.

Bosna i Hercegovina igrat će u grupi ”3” u Ligi ”B” UEFA-ine Lige nacija, gdje će za protivnike, osim Finske, imati i Rumuniju te Crnu Goru. ”Grupa je izjednačena, tu su i Rumunija i Crna Gora. Potreban nam je pozitivan rezultat na početku u Finskoj za ubuduće. Trebamo vjerovati u pozitivan rezultat”, rekao je Bilbija. Bosna i Hercegovina će 4. juna gostovati u Finskoj pa tri dana poslije biti domaćin Rumuniji. Regionalni derbi s Crnom Gorom u Podgorici igrat će 11. juna, dok će tri dana kasnije Bosna i Hercegovina dočekati Finsku.

Objava Nemanja Bilbija: Veoma sam ponosan što sam dio tima BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, na današnjoj telefonski održanoj hitnoj sjednici prihvatila je inicijativu da se do kraja ove godine zabrani izvoz ogrjevnog drveta i peleta iz Bosne i Hercegovine.

“Prateći odnose ponude i potražnje, kao i kretanje cijena ogrjevnog drveta i peleta, u BiH je zbog povećane potražnje na svjetskom tržistu došlo do značajnog povećanja izvoza. Stoga je situacija na tržištu ogrjevnog drveta i peleta u našoj zemlji dostigla zabrinjavajući nivo. Na evropskom tržištu evidentna je nestašica ogrijevnog drveta i peleta, kojoj je od 2020. godine doprinijela i pandemija koronavirusa. Dodatni pritisak izazvan je i trenutnom nemogućnošću da se ovi proizvodi nabavljaju iz Ruske Federacije i Ukrajine, koji su globalno njihovi najveći izvoznici. Kako bismo mogli zadovoljiti potrebe našeg stanovništva i zaštititi ih od posljedičnih poskupljenja ogrijevnog drveta i peleta potrebna je hitna reakcija,” izjavio je federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

Kako je obrazložio, mnogi bosanskohercegovački proizvođači i prometnici izvoze ogrjevno drvo i pelet u kvotama u visini od 90 posto, a pojedini čak i 100 posto svoje proizvodnje.

“Zbog toga postoji opravdana bojazan da ovih proizvoda neće biti u dovoljnoj količini za potrebe bosanskohercegovačkog tržišta. Ilustracije radi, u 2017. godini iz BiH je izvezeno skoro 94,3 miliona kilograma peleta u vrijednosti nešto većoj od 25,2 miliona KM, u 2018. izvezeno je nešto više od 82 miliona kilograma u vrijednosti skoro 24,4 miliona KM, 2019. godine skoro 70 miliona kilograma za oko 21,3 miliona KM. Tokom 2020. izvezli smo iz BiH skoro 61 milion kilograma za 17,2 miliona KM, prošle godine skoro 75,7 miliona kilograma za nešto više od 22 miliona KM, a u prvom kvartalu ove godine iz BiH je izvezeno gotovo 25,9 miliona kilograma za više od 9,5 miliona KM. Evidentan je značajan porast izvoza i tržište BiH suočeno je sa velikim skokom cijena, koje su se u prošloj godini samo za pelet kretale od 300 do 400 KM po toni, a sada su dostigle cijenu od 600 KM po toni i više. Takve cijene dovode građane u vrlo nezavidan položaj. Naša obaveza je da zaštitimo potrošače i domaće tržište, te za potrebe stanovništva osiguramo dovoljne količine drveta za ogrijev i peleta za sezonu koja sljedi,” potcrtao je ministar Vujanović.

Inače, zbog nestašica ogrijevnog drveta i peleta reagirale su i pojedine zemje iz našeg okruženja. Tako je Vlada Srbije 26. maja ove godine donjela oduku kojom je na 60 dana zabranila izvoza drvnih asortimenata.

Zaključkom Vlade Federacije BiH inicirano je da se zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u što kraćem roku, a ne kasnije od 15 dana od usvajanja ove inicijative, da uputi Vijeću ministara BiH odluku o privremenoj zabrani izvoza iz BiH ogrjevnog drveta i peleta do 31. decembra ove godine.

Uvjet je da ta odluka neće imati negativne efekte za BiH u smislu naknade štete po već zaključenim i važećim ugovorima za izvoz, odnosno da se sačini tako da se ne odnosi na važeće zaključene ugovore do dana stupanja na snagu ove odluke.

The post Vlada FBiH traži zabranu izvoza ogrjevnog drveta i peleta do kraja godine appeared first on Kameleon M&M.

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, na današnjoj telefonski održanoj hitnoj sjednici prihvatila je inicijativu da se do kraja ove godine zabrani izvoz ogrjevnog drveta i peleta iz Bosne i Hercegovine.

“Prateći odnose ponude i potražnje, kao i kretanje cijena ogrjevnog drveta i peleta, u BiH je zbog povećane potražnje na svjetskom tržistu došlo do značajnog povećanja izvoza. Stoga je situacija na tržištu ogrjevnog drveta i peleta u našoj zemlji dostigla zabrinjavajući nivo. Na evropskom tržištu evidentna je nestašica ogrijevnog drveta i peleta, kojoj je od 2020. godine doprinijela i pandemija koronavirusa. Dodatni pritisak izazvan je i trenutnom nemogućnošću da se ovi proizvodi nabavljaju iz Ruske Federacije i Ukrajine, koji su globalno njihovi najveći izvoznici. Kako bismo mogli zadovoljiti potrebe našeg stanovništva i zaštititi ih od posljedičnih poskupljenja ogrijevnog drveta i peleta potrebna je hitna reakcija,” izjavio je federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

Kako je obrazložio, mnogi bosanskohercegovački proizvođači i prometnici izvoze ogrjevno drvo i pelet u kvotama u visini od 90 posto, a pojedini čak i 100 posto svoje proizvodnje.

“Zbog toga postoji opravdana bojazan da ovih proizvoda neće biti u dovoljnoj količini za potrebe bosanskohercegovačkog tržišta. Ilustracije radi, u 2017. godini iz BiH je izvezeno skoro 94,3 miliona kilograma peleta u vrijednosti nešto većoj od 25,2 miliona KM, u 2018. izvezeno je nešto više od 82 miliona kilograma u vrijednosti skoro 24,4 miliona KM, 2019. godine skoro 70 miliona kilograma za oko 21,3 miliona KM. Tokom 2020. izvezli smo iz BiH skoro 61 milion kilograma za 17,2 miliona KM, prošle godine skoro 75,7 miliona kilograma za nešto više od 22 miliona KM, a u prvom kvartalu ove godine iz BiH je izvezeno gotovo 25,9 miliona kilograma za više od 9,5 miliona KM. Evidentan je značajan porast izvoza i tržište BiH suočeno je sa velikim skokom cijena, koje su se u prošloj godini samo za pelet kretale od 300 do 400 KM po toni, a sada su dostigle cijenu od 600 KM po toni i više. Takve cijene dovode građane u vrlo nezavidan položaj. Naša obaveza je da zaštitimo potrošače i domaće tržište, te za potrebe stanovništva osiguramo dovoljne količine drveta za ogrijev i peleta za sezonu koja sljedi,” potcrtao je ministar Vujanović.

Inače, zbog nestašica ogrijevnog drveta i peleta reagirale su i pojedine zemje iz našeg okruženja. Tako je Vlada Srbije 26. maja ove godine donjela oduku kojom je na 60 dana zabranila izvoza drvnih asortimenata.

Zaključkom Vlade Federacije BiH inicirano je da se zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u što kraćem roku, a ne kasnije od 15 dana od usvajanja ove inicijative, da uputi Vijeću ministara BiH odluku o privremenoj zabrani izvoza iz BiH ogrjevnog drveta i peleta do 31. decembra ove godine.

Uvjet je da ta odluka neće imati negativne efekte za BiH u smislu naknade štete po već zaključenim i važećim ugovorima za izvoz, odnosno da se sačini tako da se ne odnosi na važeće zaključene ugovore do dana stupanja na snagu ove odluke.

The post Vlada FBiH traži zabranu izvoza ogrjevnog drveta i peleta do kraja godine appeared first on Kameleon M&M.

Emila Halilčević preminula je u nedjelju 29. maja u 15. godini.

Srce mlade Emile prestalo je da kuca. Tužnu vijest sa rodbinom i prijateljima odmah iza ponoći podijelio je otac Suad Halilčević.

“Borilo se srce lavice naše, borilo i prestalo. Otišla je dobra duša naša…” napisao je otac djevojčice.

Ispraćaj će se obaviti u srijedu 1. juna ispred Komemorativnog centra Tuzla od 16 do 16:30 sati. Ukop je na Gradskom groblju Trnovac.

The post U Tuzli preminula 15-godišnja Emila Halilčević: Borilo se srce lavice naše, borilo i prestalo appeared first on Kameleon M&M.

Zbog trovanja hranom u Kantonalnu bolnicu “Dr. Safet Mujić” u Mostaru primljeno je osmero maturanata od koji je dvoje zadržano na liječenju, a ostali su pušteni kući.

Šef infektivnog odjela Kantonalne bolnice prim. dr. Nazif Derviškadić kazao je kako se najvjerovatnije radi o trovanju hranom na maturalnoj večeri koja je održana u hotelu ‘Bristol’.

“Osam maturanata je pregledano, a dvoje hospitalizirano. Oni nisu vitalno ugroženi, ali imaju temperaturu, povraćanje i proljev,” naglasio je prim. Derviškadić za Fenu, dodavši kako su ostali pregledani i poslani na kućno liječenje.

Neki su maturanti pomoć potražili u hitnoj tako da prim. Derviškadić nije imao tačne podatke o tome koliko ih je ukupno zatražilo liječničku pomoć.

Šef infektivnog odjela Kantonalne bolnice “Dr. Safet Mujić” smatra da su se maturanti zarazili salmonelom ili nekom drugom bakterijom.

The post Maturanti se otrovali hranom u jednom mostarskom hotelu, dvoje hospitalizirano appeared first on Kameleon M&M.

Prof. Dr. Šekib Umihanić, poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona, danas je u prostorijama Skupštine Tuzlanskog kantona, prezentirao nacrt Zakona o upotrebi znakovnog jezika u Tuzlanskom kantonu, čiji je predlagač.

Prema podacima Svjetske federaciji gluhih, u svijetu danas živi oko 72 miliona gluhih osoba. Nažalost, u našoj državi pa i u Tuzlanskom kantonu nema preciznih podataka o broju gluhih osoba.

Od prije dvadestak godina u Klinici za bolesti uha, grla i nosa UKC-a Tuzla je započeto snimanje sluha bebama („Screening sluha“) u cilju što ranijeg utvrđivanja nagluhosti i gluhoće, kako bi se moglo pravovremenom hirurškom intervencijom, ugradnjom kohlearnog implantata, pomoći gluhoj djeci. Do sada smo uradili 59 operacija kohlearne implantacije i rehabilitacija sluha u tih pacijenata je dala dobre rezultate. To znači da su ti pacijenti, iz stanja sa znatnim stepenom invalidnosti i radnog ograničenja, osposobljeni i uključeni u normalan život koji podrazumijeva uobičajenu komunikaciju, obrazovanje, izbor profesije itd.

Međutim, kvalitetno zakonsko rješenje svakodnevnih komunikacijskih problema gluhih osoba u našem Kantonu do sada nije urađeno. S obzirom na moju profesionalnu orijentaciju otorinolaringologa, obavio sam brojne konsultacije sa pacijentima, zatim sa članovima Udruženja nagluhih i gluhih osoba, općina, gradova i TK, kao i sa kolegama sa Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, u pogledu izrade Zakona o upotrebi znakovnog jezika na Tuzlanskom kantonu. Navedeni zakon je u 2009. usvojen u Paralamentarnoj skupštini BiH, a od 2011. je u primjeni u Kantonu Sarajevo.

Zakonom o upotrebi znakovnog jezika koji ću uskoro uputiti u redovnu proceduru usvajanja u Skupštini TK, će se definisati i propisati pravo gluhih lica na upotrebu znakovnog jezika pred organima i institucijama Tuzlanskog kantona, gradova i općina na teritoriji TK, i to: a) procedure i način sticanja statusa gluhog lica b) evidencija i iskaznice za gluha lica; c) pravo na korištenje znakovnog jezika pred organima i institucijama d) posebna prava na tumača znakovnog jezika za đake i studente; e) evidencija i iskaznice za tumače znakovnog jezika i f) druga pitanja vezana za prava gluhih i nagluhih lica.

Između ostalih odredbi Zakona koje su važne za svakodnevni život i aktivnosti gluhih osoba, Zakonom o upotrebi znakovnog jezika će regulisati pomoć gluhim osobama u hitnim situacijama. U cilju obezbjeđivanja pomoći u tim situacijama, organi i institucije Kantona koji obavljaju poslove hitne pomoći, policije, vatrogastva, hitne intervencije u oblasti komunalnih djelatnosti i slično, dužni su obezbijediti i javno objaviti odgovarajuće brojeve za primanje SMS poruka za hitne pozive gluhih lica.  Organi i intitucije Kantona koji u svom radu koriste zvučna obavještenja za korisnike usluga, dužni su obezbijediti istovremeno prikazivanje tih obavještenja i na displeju.

Pored prof. dr. Šekiba Umihanića, dašanjoj prezentaciji su prisustvovali i predsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona, Žarko Vujović i predstavnici udruženja gluhih u nagluhih osoba Tuzlanskog kantona, Grada Živinice i općine Banovići.

Naglašena je višestruka dobrobit koju će građani oštećenog sluha osjetiti primjenom ovog Zakona, čije se usvajanje očekuje nakon sprovođenja redovne skupštinske procedure.

RTVTK

Objava Prezentiran nacrt Zakona o upotrebi znakovnog jezika u Tuzlanskom kantonu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sportski avion Cessna 182 koji je jučer prije podne nestao s radara Hrvatske kontrole zračne plovidbe pronađen je, prenose hrvatski mediji.

“Imamo pronalazak”, javio je jedan tim letača koji dronom pretražuje šire područje Broćanca. Javljeno je to preko radio veze u bazu, a tome su svjedočili reporteri Jutarnjeg lista koji su na tom terenu s drugom ekipom letača.

U bazu su javljene i tačne koordinate lokacije. Avion je pronađen u 10:50 sati na brdovitom i šumovitom području Bročanca, na 10 minuta hoda od zadnjih kuća.

“Vidim dijelove repa, krila i kabine”, rekao je letač koji je našao avion.

Više informacija bit će poznato uskoro.

Podsjećamo, avion je letio iz pravca Splita prema Njemačkoj. U avionu su bile četiri osobe. Pilot je Švicarac, dvoje putnika ima njemačko državljanstvo, a jedan hrvatsko.

Odmah po dojavi u pretragu područja se uključio velik broj policajaca, među kojima su i pripadnici specijalne i interventne policije, te pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja koji su u pretrazi koristili dronove.

Klix.ba

Objava Pronađen avion koji je jučer nestao u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.