Trideseti je dan potrage za nestalim Matejem Perišem u Beogradu. Potraga se nije puno pomakla od posljednjih nekoliko dana, no u Beograd ponovno dolazi hrvatska policija.
Periš je za srbijanski Telegraf rekao kako mu dvije stvari nisu jasne – gdje je Matej želio otići i zašto se vratio do Save ako mu je ona bila ispred.
“On zna svog tatu, njemu ne trebam ništa poručiti. Matej zna svog tatu i zna da ga neću ništa pitati već da ćemo ići kući”, rekao je za navedeni portal Nenad Periš jedva susprežući suze.
Nenad Periš dodao je da je na temelju snimaka primijetio da je Matej tri puta zaustavljao taksi.
“S dvojicom nije komunicirao, već samo s trećim taksistom koji mu odbija vožnju. To mi govori da je on definitivno negdje htio otići, taksi mu je očito trebao”, govori Periš.
Dodaje da lokacija mobitela ukazuje da je Matej završio u rijeci, no to ga ujedno i zbunjuje.
“Meni snimka njega ispred rijeke ništa ne znači. Nije mi onda jasno zašto je želio negdje otići taksijem, ako mu je rijeka bila ispred lokala”, pita se njegov otac.
Hrvatska policija ponovo dolazi u Beograd. Periš kaže kako će pretraživati i Veliki ratni otok, premda su to već radili dronovima.
“U kontaktu sam s njegovim prijateljem. Jučer sam se čuo s jednim, i oni su tužni kao ja, no ne znaju što se dogodilo tu večer u Gotiku”, ispričao je Periš za Telegraf, prenosi portal 24sata.hr.
Povodom aktuelnih dešavanja na sjednicama Gradskog vijeća Srebrenik, saopštenjem za javnost oglasio se predsjedavajući Gradskog vijeća Srebrenik Mato Matijević.
U saopštenju se navodi:
“Budući da je ovih dana u političkom i javnom prostoru izrečeno niz neistina koje se odnose na pokušaj diskreditacije mene kao predsjedavajućeg Gradskog vijeća Srebrenik, ali i osobno kao Matu Matijevića želim istaći nekoliko bitnih činjenica:
Za mene je neprihvatljivo, a posebice kad se to koristi u političke svrhe zlouporaba svih onih koji su tijekom rata doživjeli stradanja i tragediju. Žrtve genocida u Srebrenici ne trebaju i ne smiju biti predmet političkih obračuna, podmetanja i raznih drugih aktivnosti koje se ovih dana vode u Srebreniku od strane pojedinih političkih grupacija i vijećnika. Takvim postupanjem vijećnici i drugi politički subjekti koji na temelju toga grade političke poene nisu ni svjesni koliku bol nanose onima koji su bili izravne žrtve.
HDZ BiH se jasno odredio prema Srebrenici. Podsjećam sve one koji danas „politički lešinare“ nad tom temom da pogledaju ili pročitaj govor predsjednika HDZ BiH dr. Dragana Čovića na komemoraciji iz 2015. godine u povodu obilježavanja 20. obljetnice genocida. To je jasan odgovor svima koji danas poturaju i pokušavaju napraviti političke smutnje i prljave rabote.
U Srebrenici sam osobno bio i poklonio se žrtvama još prije desetak godina u nazočnosti mojih prijatelja koji i danas tamo žive i mogu tome posvjedočiti. To je moj osobni izraz i nije tada, a ni danas imao nikakve političke konotacije ili interes. Zbog toga sam smatrao da na sjednici Gradskog vijeća tako i danas odnos prema događanjima iz domovinskog rata 1992.-1995., a posebice prema žrtvama treba ostati izvan političkih previranja i manipulacija, a još gore da se na temelju toga gradi politička karijera.
Gradsko vijeće Srebrenik, vijećnici, gradonačelnik, gradska uprava imaju svoje zakonom definirane ovlasti i sav svoj politički kapacitet trebaju usmjeriti u osiguranje boljih i kvalitetnijih uvjeta za život naših stanovnika. Politički kapacitet treba usmjeriti na privlačenje investicija, značajnih kapitalnih projekata i lobiranja za Srebrenik kod viših organa vlasti. To će eventualno dovesti do napretka i sigurnosti u našem gradu. To jest i ostat će politički smjer GO HDZ BiH Srebrenik i mene osobno.
Još jednom izražavam duboko izvinjenje svima onima kojima su lažne informacije i podmetanja od strane pojedinih neodgovornih vijećnika prouzročile bol ili dovele do uznemirenosti i stvaranje negativne slike prema meni. Pozivam i smatram i dalje da nitko od nas nema pravo na tome graditi političke poene, karijere ili stvarati tenzije i upirati otrovne strelice kao što to ovih dana čine pojedinci prema meni kao Mati Matijeviću”, navodi se u saopštenju za javnost predsjedavajućeg Gradskog vijeća Srebrenik Mate Matijevića.
Objava Saopštenje za javnost predsjedavajućeg GV Srebrenik Mate Matijevića pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Govoreći o poslovanju u 2021. godini, izvršni direktor za proizvodnju Samir Selimović je naveo da je Elektroprivreda BiH ispunila plan poslovanja više od očekivanog.
– Elektroprivreda BiH je ispunila plan poslovanja za 1,89 posto više u odnosu na elektroenergetski bilans. U odnosu na 2020. godinu, taj plan je prebačen za oko sedam procenata. To je učinjeno, prije svega, zahvaljujući dobroj proizvodnji iz hidroelektrana i povoljnim hidrološkim prilikama u prvom i četvrtom kvartalu prošle godine. Termoelektrane nisu ispunile plan poslovanja, a razlog je neisporuka planiranih i ugovorenih količina uglja od rudnika, zavisnih društava u sastavu Koncerna EPBiH. U 2021. godini je isporučeno 4.676.543 tone uglja, a ugovoreno je 5.549.760 tona – istakao je Selimović.
Naveo je da je u proizvodnji uglja najviše podbacio Rudnik uglja Kreka. Kada je riječ o zalihama uglja u termoelektranama, krajem prošle godine one su bile za 76 posto manje u odnosu na planirane prema elektroenergetskom bilansu.
– Ovi pokazatelji se nastavljaju i u januaru. Zbog svega što se dešava sa nedovoljnim isporukama uglja, mi smo bili prinuđeni da tokom 2021. godine i u planu za 2022. godinu predvidimo isporuke dodatnih količina uglja od rudnika izvan Koncerna EPBiH – dodao je Selimović.
Objava Termoelektrane nisu ispunile plan poslovanja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na području TK do sada je aplicirano 258.781 doza vakcine, od čega je 124.811 osoba vakcinisano prvom dozom vakcine, 118.641 osoba vakcinisana sa obje doze vakcine protiv COVID-19, dok je 15.329 osoba primilo i treću dozu. Sve vrste pristiglih vakcina kontinuirano se distibuiraju prema zdravstvenim ustanovama u skladu sa njihovim iskazanim zahtjevima te se proces vakcinacije stanovnika protiv COVID-19 odvija kontinuirano. Iako stanovnici TK na raspolaganju imaju dovoljan broj vakcina protiv COVID-19, zainteresiranost za vakcinaciju je nedovoljna. Na sedmičnom nivou se prosječno odbaci između 150 do 200 doza vakcina, što je prvenstveno uslovljeno istekom vremena od momenta otvaranja bočica i slabom posjećenošću punktovima za vakcinaciju, s obzirom na to da se radi o multidoznim bočicama vakcina.
Objava TK se sedmično odbaci do 200 doza vakcina pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Američka ambasada u Bosni i Hercegovini pozdravila je “odličan početak” pregovora u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH koji se održavaju u Neumu.
Iz Ambasade su podsjetili kako je vodeća tema razgovora bila reforma Izbornog zakona u cilju implementacije preporuka OSCE-a za jačanje izborne transparentnosti.
Iz Ambasade su podsjetili kako je vodeća tema razgovora bila reforma Izbornog zakona u cilju implementacije preporuka OSCE-a za jačanje izborne transparentnosti.
“Ove reforme su jasne. Prioriteti su nadzor biračkih komisija, nove tehnologije kako bi se izborne prevare mogle spriječiti i uočiti, te veće kazne koje bi odvratile počinioce od kršenja zakona,” navedeno je na zvaničnom Twitteru američke ambasade.
Pozdravljeno je i prisustvo OSCE-a na pregovorima.
“Bilo nam je drago što su naše kolege iz OSCE-a danas ovdje (u Neumu) kako bismo razgovarali o ovim reformama. Nema razloga da se politički lideri protive ovim zdravorazumskim promjenama, osim ako imaju koristi od nedostataka u sistemu,” zaključeno je iz Ambasade SAD-a u BiH.
Martin Tais, sarajevski fizičar, oglasio se na svom Facebook profilu povodom sutrašnjeg obilježavanja 80 godina Igmanskog marša.
Sarajevski fizičar je na pronicljiv način konstatovao da bi kolona trebala produžiti prema Neumu gdje se na krajnje necivilizacijski način dogovara raspad države.
“Antifašisti, naprijed u borbi za bolje sutra i ne dajmo da nam rušitelji ideje građanstva stvaraju svoju budućnost. Nema dogovora sa onima koji ne žene evropsku budućnost naše domovine,” poručio je, između ostalog, Martin Tais.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je danas, komentarišući najavu Milorada Dodika da će pitanja državne imovine i VSTV-a staviti na dnevni red NSRS-a, kako je lider SNSD-a u potpunosti normalizirao i učinio javno prihvatljivim rušenje ustavnog poretka.
“Skretanje političkog fokusa na razgovore o izbornom zakonu u Neumu, pokazuje da to nije ništa drugo nego pokrivač za Dodikove separatističke aktivnosti. Naprosto je bizarno kalkulisati sa ograničenim izmjenama ustava i izbornog zakona dok kompletna vlast u drugom entitetu ruši ustavni poredak, a ako se ovako nastavi i sa Oružanim snagama BiH, te ako izostane odgovor institucija to će značiti kraj države kakvu sada poznajemo i uvod u događaje koje niko normalan ne priželjkuje, ali će to biti jedini način da se kidnapovanje institucija i antidejtonsko formiranje parainstitucija zaustavi,” rekao je Komšić.
On je pozvao Tužilaštvo BiH da konačno reaguje i zaustavi udar na institucije.
Komšić je također pozvao i probosanske predstavnike u institucijama na razgovore i konsultacije vezane za institucionalni odgovor na separatističke aktivnosti.
Službeni podaci pokazuju da su prosječne penzije najviše u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniže u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Penzioneri u zemljama Zapadnog Balkana dio su populacije koja živi u teškoj i neizvjesnoj socioekonomskoj situaciji. Provjeravali smo kako penzioneri u BiH uspijevaju sastaviti kraj s krajem?
Sa prosječnom penzijom od 420 KM, Bosna i Hercegovina se nalazi na samom začelju Zapadnog Balkana, dok najviše prosječne penzije imaju Hrvatska i Crna Gora. Realnost je još teža, jer najveći broj penzionera prima čak i manje od prosječne penzije.
“Platim komunalije, dok kupim nešto hrane, stavim u zamrzivač povrća dosta i to koristim tako”, priča penzioner Borislav Savić.
“Svoju penziju rasporedim točno. Tako da mi bude točno od desetog do desetog jer ako fali, nemaš gdje ni pozajmiti, nema narod para, nema marke“, navodi Edhem Omerašević.
Dok plate sve potrepštine i kupe lijekove, za normalan život ostaje veoma malo.
“Komunalne usluge, električna energija, ovdje pijemo najskuplju vodu na Balkanu, struja, voda, smeće, TV pretplata, sin mi plaća internet da ne živim k’o u džungli. Žena mi je prilično bolesna, ima i šećer, tako da njoj treba 80 KM mjesečno lijekova, i ja nešto trošim minimalno”, navodi penzioner Dušan Stevanović.
Uskratili smo sebi sve kako bismo mogli da preživimo. Ovo se ne može nazvati životom, kaže Stevanović dok pokazuje obaveze koje mora da izmiri svaki mjesec.
Briga o penzionerima u našoj zemlji je ravna nuli, a isplata jednokratne pomoći i mjere koje donose entiteti samo su kap u moru ogromnog problema, smatraju ekonomisti.
“Treba voditi računa o broju zaposlenih i penzionera. Naše vlade ne vode računa i dovele su situaciju da mali broj zaposlenih treba da isplati penzije za veliki broj penzionera koji se iz dana u dan povećava. Situacija je takva da su penzije preniske u odnosu na troškove, a da vlade ne rade ništa da otvore prodavnice za takvu kategoriju ili da naprave bonuse za penzionere”, ističe ekonomista Zoran Pavlović.
Dok se nadaju promjeni koja ne dolazi, penzionerima u Bosni i Hercegovini jedini bijeg od surove realnosti predstavljaju odlasci u klubove penzionera, gdje uz šah i domine bar nakratko uspijevaju zaboraviti svakodnevne probleme i nemaštinu, prenosi BHRT.
Objava Kako penzioneri u BiH uspijevaju sastaviti kraj s krajem? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije u prvoj nedjelji januara registrovan je veliki broj infekcija korona virusom kod povratnika sa odmora, posebno iz zemalja Balkana.
Najviše slučaja infekcije “uvezeno” je iz BiH sa 1.611 u prvoj nedjelji januara i 822 u drugoj nedjelji.
Zatim slijedi Srbija sa 959 u prvoj nedjelji januara, odnosno 540 u drugoj.
Na trećem mjestu je Mađarska sa 748, odnosno 121 slučajem.
Značajnom dramatičnom povećanju inficiranih u Austriji doprinjeli su povratnici sa odmora iz Turske sa 147, odnosno 403 slučaja, zatim slijedi Rumunija sa 161 i 295, te Hrvatska sa 180, odnosno 579 slučaja.
Kada je riječ o Njemačkoj uvezeno je, u prvoj nedjelji januara 594, a u drugoj 622 slučaja infekcije korona virusom.
Veliki broj građana, poreklom sa Balkana, ali i brojni Austrijanci, “umorni” od oštrih epidemioloških mjera i lokdauna, tokom zimskog školskog raspusta i božićnih praznika otputovali su u inostranstvo.
I ranije su Balkance za “uvoz” korone optuživale austrijske vlasti, kao što je bio slučaj prošlog ljeta kada su ih okrivili za ponovni rast broja zaraženih.
Poređenja radi u 52. kalendarskoj nedjelji prošle godine 1.771 korona infekcija se dovodi u vezu sa povratkom sa odmora, a u prvoj nedjelji januara taj broj je porastao na 4.917.
I u drugoj nedjelji januara taj broj je ostao na visokom nivou sa 4.278 slučaja infekcije.
Austrijska vlada novim korona pravilima želi da djeluje protiv takvog razvoja situacije.
Tako od 1.februara stupa na snagu odluka o skraćivanju važenja “zelenog pasoša”, pa će kovid propusnica za vakcinisane sa dvije doze, ili izliječene i jednom dozom vakcine, važiti još 180 dana.
Za one koji su primili i buster vakcinu, odnosno izliječene sa dvije doze vakcine važenje “zelenog pasoša” ostaje 270 dana.
Inače u Austriju, od ponedeljka, mogu bez dodatnih testova ući oni koji su primili treću dozu vakcine, odnosno izliječeni sa dvije doze vakcine.
Za ostale, odnosno vakcinisane sa dvije doze, ili izliječene primjenjuje se “2G plus” pravilo, odnosno potreban je dodatno i PCR test da bi ne morali u karantin.
Objava U Austriju “uvezena” korona sa Balkana, najviše iz BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U okviru programa pomoći BiH u borbi protiv koronavirusa kojeg provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, a koji je finansirala Svjetska banka, Poliklinici za laboratorijsku dijagnostiku UKC Tuzla doniran je PCR aparat. Riječ je o savremenom PCR aparatu za molekularnu dijagnostiku koji će pomoći kako u dijagnostici koronavirusa tako i u dijagnostici drugih oblika virusa.
Zahvalnost na donaciji izrazili su pomoćnik direktora za nastavu i naučnoistraživački rad UKC Tuzla, prof. dr. med. sc. Šefik Hasukić i načelnica Poliklinike za laboratorijsku dijagnostiku, doc. dr. med. sc. Jasminka Mujanović Mustedanagić.
“Radi se o značajnoj donaciji Svjetske banke, odnosno UNDP-a u BiH. Ovaj aparat neće služiti samo za dijagnostiku Covid pozitivnih pacijenata, nego će se koristiti za dijagnostiku i drugih oboljenja”, istakao je prof. dr. Hasukić.
Objava Poliklinika za laboratorijsku dijagnostiku UKC Tuzla dobila novi PCR aparat pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Nakon najteže poslijeratne godine u BiH, pandemijske 2020. u kojoj je cijeli svijet dijelom krahirao, prošlu godinu trebao je obilježiti oporavak gospodarstva, piše Večernji list BiH.
No, pandemija je učinila svoje, na zdravstvenu nakalemila se i energetska kriza, tako da bi se prošla godina iz perspektive običnog građanina mogla gledati kao godina u kojoj je propao pokušaj oporavka. Nade da bi ove godine sve moglo biti bolje ovih dana su splasnule, barem za njezin prvi dio.
Buran početak godine
I zdravstvena i energetska kriza još su jačeg intenziteta, a rast cijena prehrambenih proizvoda i inflacija mogli bi ovu recesiju pretvoriti u jednu od najgorih. Kada gledamo iz perspektive BiH, u prosjeku više od stotinu firmi mjesečno propadne ili se priprema za ključ u bravu. Prema posljednjim podacima vezanim za prvih 15 dana ove godine, u BiH je propalo čak 65 firmi. Kod polovine njih je pokrenut stečajni ili likvidacijski postupak, dok su kod druge polovine postupci okončani i pravni subjekti su izbrisani iz sudskog registra.
A da nije to samo loš početak godine, potvrđuju podaci koje su analizirali i iz Svjetske banke, a to je da je u BiH od 21. septembra do 14. oktobra čak 150 firmi stavilo ključ u bravu. Tu je navedeno kako je pandemija koronavirusa prouzročila najtežu recesiju u posljednjih 25 godina u BiH. Zatim, od 20. oktobra do 11. novembra, ugašeno čak 135 firmi. Ako samo zbrojimo te dostupne podatke s 15 dana iz ove godine, došli bismo do statistike da je u dva mjeseca u BiH ugašeno čak 350 firmi. Dramatične brojke nedavno je komentirao i Vladimir Blagojević iz Gospodarske komore. I on sam ističe da određeni računi i kriza uzrokovana koronavirusom dolaze na naplatu. – Iako značajan dio gospodarstva bilježi rast, ima onih koji su do sada uspijevali boriti se s krizom, ali koje je pandemija iscrpila i ne mogu više prevladati probleme i izmiriti potraživanja. To je jedan od razloga zbog kojeg dolazi do gašenja gospodarskih subjekata – Blagojevićeve su riječi. Ima li načina da se BiH izbori s ovakvom krizom, pravo je pitanje jer bi se u njezino rješavanje trebali uključiti svi. Gospodarstvenik s kojim smo komentarisali ovu temu, a koji je želio ostati anoniman, ističe da u krizi svi moraju podnijeti jednak teret. – Odgovornost snosimo i mi gospodarstvenici, jer rijetki žele odustati od enormne dobiti iz ranijih godina, da se prevlada teret krize, ali i politika jer i oni koji razmišljaju ekonomski okreću se teškim političkim temama, a gospodarstvo se gura u stranu ili ga se želi ušminkati.
Realnost je surova.
Trebamo tražiti nova tržišta i radnike. Neka se forsiraju strukovne škole i deficitarna zanimanja, neka se mladi obrazuju i rade. Iskreno, draže mi je susreti vrsnog tesara nego najškolovanijeg znanstvenika, uz dužno poštovanje. Naravno, u ovom lancu svi su nam potrebni, doktor ekonomije će nam dati smjernice, ali mora netko zasukati rukave i boriti se rukama i nogama. Ove brojke koje spominjete od 350 zatvorenih firmi, to je kap u moru koliko ih diše na škrge – priča nam vlasnik preduzeca koje spada među srednja.
Opsežan materijal
Prema podacima iz novembra prošle godine, Centralna banka BiH objavila je da je popis blokiranih računa u ovoj zemlji prešao 100 hiljada te je iznosio 100.463. Izvjestaj poput ogromne knjige sadrži 4040 stranica svih blokiranih. Popis je šarolik, tu su nekoć velike firme, zatim trgovine, benzinske pumpe, frizerski saloni, apoteke, ordinacije, kafići, restorani, agencije…, a u prvom izvjestaju iz novembra 2021. godine broj blokiranih računa poslovnih subjekata iznosio je 58.038, što znači da će brojke do novembra ove godine biti još bliže udvostručenju. Situacija nije nimalo dobra, a konkretne mjere da se zaustavi propast firmi, odljev radnika, olakša poslovanje i privlačenje investicija trenutačno su na čekanju.
VECERNJI LIST
Objava Ugašeno čak 350 firmi za samo dva mjeseca, BiH je u najvećoj krizi ikad pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Bivši ministar sigurnosti Sadik Ahmetović platio je novčani iznos umjesto služenja zatvorske kazne na koju je osuđen prošle godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). On kaže da je 18.000 maraka posudio i dobio na poklon od sestara u Švedskoj i Americi.
Iz Suda BiH su potvrdili da je Ahmetoviću odobren zahtjev da otkupi zatvorsku kaznu za zloupotrebu položaja ili ovlasti od šest mjeseci na koju je osuđen u novembru prošle godine. Pojasnili su da se prema Krivičnom zakonu BiH svaki dan zatvora mijenja za 100 maraka.
Sadik Ahmetović je za BIRN BiH rekao da je umjesto služenja kazne prije Nove godine platio 18.000 maraka.
„Novac sam posudio i dijelom su mi poklonile moje tri sestre koje žive u Švedskoj i Americi (…) Za pozajmice i poklon od familije imam dokaze o doznakama novca u bankama na koje je novac uplaćen, ja sam imao tu sreću ako se tako može reći, imao sam od koga posuditi, kriminalac nisam da bi imao novac, ono sto sam zarađivao sam uložio da imam krov nad glavom za porodicu poslije progona iz Srebrenice. Sve sto sam radio se može provjeriti“, kaže za BIRN BiH Ahmetović.
On je proglašen krivim da je svjesno iskorištavao svoja ovlaštenja kako bi pribavio imovinsku korist svom vozaču Adnanu Bektiću sklapajući s njim ugovore o djelu 2012. godine za poslove za koje je znao da ih ne obavlja. Apelaciono vijeće naložilo je da se od Bektića oduzme nezakonito pribavljenih 4.014 KM. Ahmetović je i prvostepenom presudom osuđen na šest mjeseci zatvora, s tim da je tada visina nezakonito pribavljene koristi bila utvrđena u iznosu od 7.414 KM. Apelaciono vijeće je van razumne sumnje utvrdilo da je Ahmetović potpisao s Bektićem četiri ugovora od djelu u periodu od januara do novembra 2012. godine. Bektić, kako se navodi u presudi, nije obavljao poslove iz ugovora, nego je nastavio da vozi ministra.
Ahmetović kaže kako se nada da će Ustavni sud BiH ili Evropski sud za ljudska prava “prepoznati pravdu”.
„Za ono sto sam osuđen bih ponovo uradio isto, jer smatram da nije krivično djelo dati posao djetetu iz Srebrenice koje ima [Visoku stručnu spremu] VSS i govori tri jezika“, kaže Sadik Ahmetović.
Grupa od 37 državljana Sjedinjenih Američkih Država, Gvatemale i Kanade, koja “prakticira religijska uvjerenja na ekstreman način” boravi na području Istočne Ilidže, naselja u Istočnom Sarajevu, u entitetu Republika Srpska, saopćeno je iz Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE), direktor Službe Slobodan Ujić je rekao da je riječ o sekti, te da su inspekcijski nadzor izvršili zbog prijava građana.
“Nama su građani javili da se ta grupa ponaša i izgleda čudno, čudno se oblače. Ne pričaju ni s kim, bučni su i glasni dok obavljaju neke svoje obrede“, rekao je Ujić, dodavši da detalje o kakvoj sekti je riječ nemaju.
Među stranim državljanima su i djeca, tačnije riječ je o nekoliko porodica.
“Izvršen je inspekcijski nadzor, gdje je u dva privatna objekta vlasništva državljanina BiH S.V., u ulici Meše Selimovića, Istočna Ilidža, zatečeno 37 stranih državljana. Provjerom kroz službene evidencije utvrđeno je da su osobe ušle u Bosnu i Hercegovinu tokom novembra 2021. godine i da borave u BiH po osnovu prava na bezvizni boravak. Strani državljani su prvobitno boravili na području Kantona Sarajevo, nakon čega su promijenili adresu boravišta i nastanili se na navedenoj adresi u Istočnoj Ilidži”, saopćili su iz Službe.
Utvrđeno je da za strani državljani nisu prijavljeni u skladu sa Zakonom o strancima. S tim u vezi kažnjen je vlasnik objekta u kojem borave, dodaje se u saopćenju.
Grupa stranih državljana u BiH može ostati do početka februara jer imaju pravo na bezvizni boravak u zemlji u trajanju do 90 dana.
Iz Službe kažu da su provjerili strane državljane kroz dostupne službene evidencije, uključujući i evidencije INTERPOL-a i da nije utvrđeno da su osobe na bilo kakvim evidencijama.
Lokalna policija nije imala bilo kakve prijave u vezi s grupom.
Iz Službe kažu da s drugim nadležnim sigurnosnim agencijama vrše dodatne provjere za navedena osobe od čijeg ishoda će zavisiti dalje postupanje.
Sekta ili sljedba je svaka religiozna grupa koja ima vlastiti i svojstveni pogled na svijet. Izraz sekta (u teologiji) označava grupe koje su nastale odvajanjem od većinske religije.
Spasavanje od sigurne smrti 45 srpskih civila 1992. godine iz sela Bučje od strane tadašnje Armije RBiH i to samo tri dana nakon što su mu majka i porodica živi spaljeni u njegovom rodnom selu Gudelj od strane srpskih snaga, je za mnoge ljude na Balkanu i šire jak argumenat da se Amiru Reki dodijeli Nobelova nagrada za mir. S druge strane neki njegovi sunarodnjaci smatraju ga “izdajicom Bošnjaka”, piše “Deutsche Welle”.
Prošle godine je Gradsko vijeće Goražda proglasilo Reku “personom non grata”. Kao razlog za takav potez navodi se “iznošenje neistina, bacanja ljage u medijskim istupima na istinske branitelje ovog prostora, a samim tim i nanošenja nesagledive štete braniteljima Armije RBiH”.
– Amir Reko je medijskim istupima već duži period minimizirao časnu borbu Armije RBiH – stoji između ostaloga u Deklaraciji Gradskog vijeća Goražda.
Ali, da je Amir Reko čovjek koji zaslužuje Nobelovu nagradu za mir smatraju inicijatori njegove nominacije prof.dr.sc. Simo Bozalo, prorektor i profesor na sveučilištu u Bijeljini, prof.mr.sci. Marjan Hajnal iz Tel Aviva, prof. dr. Sabahudin Hadžialić sa sveučilištu u Akurdiju u Indiji i sveučilišta u Rimu, prof.dr. Bojan Pajtić s Pravnog fakulteta u Novom Sadu kao i grupa profesora sa sveučilišta diljem Srbije.
Tragedija, ali ne i osveta
O Amiru Reki i ludilu rata u BiH, kada je teško bilo biti čovjekom, Deutsche Welle je prvi pisao. Tada je on rekao: “U jednom životu kao da sam proživo tri, a zadesilo me ono što nikada nikome ne bih poželio”.
Rekina majka, kao i još nekoliko članova obitelji je sa drugim seljanima sela Gudel zatvorena u kuću i spaljena od strane srpskih snaga. Samo nekoliko dana nakon te tragedije njemu, kao tadašnjem zapovjedniku 43. Drinske udarne brigade Armije RBiH, stiže zapovijed da se selo Bučje, nastanjeno većinski srpskim stanovništvom, “očisti”. Za čovjeka kojeg je razdirala osobna tragedija i bol za ubijenom majkom i obitelji, to bi bila prilika za osvetu. Ali, ne i za Reku.
– Na to nikako nisam mogao pristati. Čak mi je bilo prigovarano da ne želim uraditi ono što je “potpuno normalno”, da sam slabić, izdajnik, a čak je poslana i druga jedinica da to učini i to sam morao spriječiti. Iako su neki od njih bili dobro naoružani, morao sam te ljude spasiti jer to nije bio način…zločin se nije smio dogoditi – prisjetio se on.
I zločin se nije dogodio, a on je nadljudskim naporima dogovorio mirnu predaju naoružanja i mještana koji su tako, zahvaljujući njemu, ostali živi. To je, čini se, odredilo i njegov, kao i život žitelja sela Bučje.
Kad pametni zašutješe…
U ovom činu mnogi vide nadu jer on pokazuje da se i u najtragičnijim i najtežim trenutcima, kada je čovječnost na ispitu, može biti čovjek. U vrijeme kad BiH potresa jedna od najvećih političkih kriza o tom nadahnuću su za DW su govorili intelektualci sa sve četiri strane svijeta, koji smatraju da je Amir Reko dostojan Nobelove nagrade za mir.
Prof. Simo Bozalo, koji je najprije citirao rečenicu bosanskohercegovačkog Nobelovca Ive Andrića: “Kada pametni zašutješe, budale progovoriše, a fukare u krv i pljačku ogreznuše” za DW kaže:
– U prijedlogu sam opisao čin Amira Reke i zašto me je opredijelio da ga predložim za Nobelovu nagradu za mir. Gospodin Reko je kao rijetko tko pokazao prisebnost, čojstvo i humanost u ratnom vihoru, kada se gubio razum a rasuđivanje bilo pomućeno. Amir Reko je, unatoč svojoj osobnoj tragediji i tragediji naroda kojem je pripadao, napravio herojski, ljudski čin i veliki podvig, te spasio nedužno srpsko stanovništvo, izlažući sebe smrtnoj opasnosti jer je stao u njihovu obranu. Malo je bilo takvih ljudskih, herojskih pothvata u minulom tragičnom sukobu naroda u BiH – rekao je Bozalo.
No, to i nije kraj za njegove argumente. Prof. Bozalo ističe da se i od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Reko zalaže za povjerenje i razumijevanje među narodima u BiH.
Prof. Simo Bozalo, koji je najprije citirao rečenicu bosanskohercegovačkog Nobelovca Ive Andrića: ‘Kada pametni zašutješe, budale progovoriše, a fukare u krv i pljačku ogreznuše’ za DW kaže: “U prijedlogu sam opisao čin Amira Reke i zašto me je opredijelio da ga predložim za Nobelovu nagradu za mir. Gospodin Reko je kao rijetko tko pokazao prisebnost, čojstvo i humanost u ratnom vihoru, kada se gubio razum a rasuđivanje bilo pomućeno. Amir Reko je, unatoč svojoj osobnoj tragediji i tragediji naroda kojem je pripadao, napravio herojski, ljudski čin i veliki podvig, te spasio nedužno srpsko stanovništvo, izlažući sebe smrtnoj opasnosti jer je stao u njihovu obranu. Malo je bilo takvih ljudskih, herojskih pothvata u minulom tragičnom sukobu naroda u BiH”.
No, to i nije kraj za njegove argumente. Prof. Bozalo ističe da se i od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Reko zalaže za povjerenje i razumijevanje među narodima u BiH. “Nepokolobljivi je borac i uspješno radi na svojoj zamisli i bori se za mir u BiH, ali u svome djelovanju ima strahovito velike otpore od vladajućih nacionalističkih stranaka i pojedinaca, jer je u BiH još uvijek aktualna zapaljiva retorika pomoću koje ostaju na vlasti aktualne vladajuće stranke. U prilogu tome ide i to da je SO Goražde, sramno i skandalozno proglasila, gosp. Amira Reku, presonom non grata u Goraždu”, govori prof. Bozalo o Amiru Reki.
„Reko treba svugdje biti počasni građanin“
Profesor Marjan Hajnal iz Tel Aviva, kaže da se nekoliko puta susreo s Rekom tijekom njegovog boravka u BiH. “U razgovoru s njim mogao sam se uvjeriti da se radi o čovjeku izvanserijskog formata po pitanju karakternosti, plemenitosti i izvorne bosanske duševnosti. Iz njega zrače dobrota, čast i čestitost, hrabrost i odlučnost. Za ispoljenu humanost i poštovanje Ženevske konvencije o pravu ratnih zarobljenika, kad je u iznimno složenim uslovima i najosjetljivijem trenutku sačuvao razum, pružio je fantastičan primjer pravog ‘čojstva i junaštva’. Prema mom dubokom uvjerenju i intuitivnom osjećanju, Amir Reko je zaslužio da bude nominiran za Nobelovu nagradu za mir”, kazao je za DW prof. Hajnal.
No i on ne propušta podsjetiti na, kako je kazao, nacionalističku hajku koju vode pojedine skupine u BiH. “Reko je izdržao rat, preživio dostojanstveno gubitak najmilijih članova obitelji. Zasigurno nije zaslužio da se protiv njega povede hajka s namjerom da se ušutka jer posjeduje dokaze o počiniteljima ratnih zločina. On treba svugdje biti počasni građanin, a ne ‘persona non grata'”, zaključuje Hajnal za DW.
„Neželjena istina koja ne boli, već liječi“
“Amir Reko uspostavlja mir i poštovanje među ljudima. Govori o dobru, a protiv zla, metodološki raščlanjujući značenje dobra i zla u vremenu fašističkog šovinizma koje trenutno egzistira na Balkanu. On je lučonoša iskonskog vjerovanja da se dobro, dobrim vraća”, argumenti su profesora Sabahudina Hadžialića na pitanje zašto Reku nominirati za Nobela.
Ovaj profesor kaže da je Reko “kao primjer neželjene istine koja ne boli već liječi”, imao priliku za osvetu nad drugim i drukčijim, ali je nije izvršio zbog vlastite čovječnosti.
“Nažalost, još uvijek je malo ljudi kao Amir, ali i lavina je na početku pahuljom bila. U vremenu koje živimo on će prije dobiti Nobelovu nagradu za mir nego ulicu s vlastitim imenom u Goraždu, jer su tu na vlasti prosjaci uma. Snaga osobnosti Amira Reke nije samo u njemu, već u broju ljudi koji ga podržavaju istinom. A Nobelova nagrada? Došla ili ne, sama nominacija govori dovoljno o i mojoj želji da ostane trag ljudskosti u svijetu omeđen Amirom Rekom”, ističe prof. Sabahudin Hadžialić.
„Veličaju se oni koji su oduzimali živote, a ne oni koji su ih spasavali“
Vrlo zanimljivo pojašnjenje dao je i novosadski profesor Bojan Pajtić u kontekstu veličanja osoba osuđenih za ratne zločine.
“Amir Reko je čovjek, čiji lik nećete naći ni na jednom muralu, čije ime nikada neće osvanuti na transparentu neke navijačke grupe, osoba koju nijedna ekstremistička organizacija širom Zapadnog Balkana neće nazvati herojem. A Amir Reko je upravo to. I u trenutku najsnažnijeg duševnog bola, jasno je razlikovao dobre od loših ljudi, nijednog trenutka ne identificirajući ubojice s nevinim sugrađanima druge nacionalnosti”, kaže prof. Pajtić za DW.
On se osvrnuo i na sveprisutni, poslijeratni fenomen u BiH i zemljama Zapadnog Balkana, kazavši kako se i četvrt stoljeća nakon rata veličaju oni koji su živote oduzimali, a ne oni koji su ih spasavali. “Mlađe generacije bivaju odgajane na mitovima o bezgrešnosti “svojih” i zločinačkoj prirodi “onih drugih”. Ukoliko dozvolimo da onima koji dolaze nakon nas ostavimo mržnju kao naslijeđe, u civilizacijskom smislu smo podbacili, a u povijesnom smislu iza sebe ostavili kontekst u kome se krvavi ratovi mogu ponoviti. Odluka općinskih vlasti u Goraždu da se Reko okarakterizira kao ‘persona non grata’ upućuje nam jasnu poruku da političari ni danas, ne žele dozvoliti da ratne rane zacjeljuju”, njegovo je ozbiljno upozorenje.
Upravo zato bi, kako zaključuje, nominiranje Amira Reke za Nobelovu nagradu za mir, značilo stvaranje uvjeta da se, makar na kratko, u javnosti napravi jasna distinkcija između heroja i zločinaca. “Činom predlaganja Amira Reka za ovo prestižno priznanje odajem počast njegovoj majci Azizi i desetinama tisuća nevinih Bošnjaka, Srba i Hrvata stradalih u ratu na teritoriji BIH devedesetih godina prošlog stoljeća”, riječi su profesora Pajitća.
Četiri profesora i četiri kuta zašto bi upravo Amir Reko trebao biti nobelovac. No, što na to kaže sam Reko, čovjek o kojem se govori u cijelom prilogu? “Za mene je ta nominacija velika stvar, ali je to i nominacija svim ljudima koji su u najtežim vremenima činili dobra djela i koji ih i danas čine”, kaže Reko za DW i ističe kako to može biti i jedan impuls zbližavanja u BiH i zemljama regije što je “neophodno potrebno, a sada najviše”.
Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela Odluku kojom odobrava Rudniku uglja Kreka d.o.o. Tuzla, Rudniku mrkog uglja Kakanj d.o.o Kakanj, Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza i Rudniku mrkog uglja Zenica d.o.o. Zenica sredstva za uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO za radnike koji su stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 1.766.005,45 KM za 58 radnika i za 76 radnika kojima su uplaćena sredstva po sudskim presudama, a nisu stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 2.867.261,71 KM
Rudniku uglja Kreka d.o.o. Tuzla odobreno je 487.008,17 KM za uvezivanje radnog staža za 25 radnika, a Rudniku mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj 489.092,12 KM za 16 radnika.
Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza odobraeno je 56.253,39 KM se uvezivanje radnog staža jednog radnika, a Rudniku mrkog uglja Zenica d.o.o. Zenica 733.651,77 KM odobrava se uvezivanje radnog staža 16 radnika.
Rudniku mrkog uglja Zenica d.o.o. Zenica odobreno je za uvezivanje radnog staža za uplaćena sredstva po sudskim presudama, radnicima koji nisu stekli uslove za penzionisanje u ukupnom iznosu od 2.827.001,39 KM za 72 radnika, a Rudniku mrkog uglja Breza d.o.o. Breza za iste namjene je odobreno 40.260,32 KM za četiri radnika.
Odobreni iznosi bit će isplaćeni iz sredstava zavisnih društava – rudnika uglja u Koncernu EPBiH, a obezbijeđena su Odlukom o odobravanju sredstava za davanje pozajmica zavisnim društvima – rudnicima uglja od strane JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 25.5.2021. godine.
Za realizaciju ove odluke zaduženi su JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, zavisna društva – rudnici uglja u Koncernu EP BiH, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje i Porezna uprava FBiH.
Objava Za uvezivanje staža radnika u rudnicima više od 4,6 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.