Arhiva oznaka: vijesti

Žensku košarkašku reprezentaciju Bosne i Hercegovine narednog mjeseca očekuje kvalifikacioni turnir u japanskoj Osaki, gdje će imati priliku izboriti historijski nastup na Svjetskom prvenstvu.

Susreti prvog kola igraju se 10. februara, a planirano je da naše “Zmajice” pet dana ranije krenu na put u azijsku državu.

Izbjegnut “slučaj Rusije”

Kako ističe generalni sekretar Košarkaškog saveza BiH Amer Čolan, pripreme za odlazak u Japan, kao i za nastup na takmičenju, zasad protiču u najboljem redu.

– Specifične su okolnosti, zbog trenutne epidemiološke situacije je čak zabranjen ulazak stranim državljanima u Japan, ali sve se, što se nas tiče, odvija u dobrom pravcu. Administrativni dio u vezi samog putovanja uskoro bi trebao biti zaključen izdavanjem viza za naše igračice. Ne bi trebalo biti problema, Džonkel Džons (Jonquel Jones) je danas dobila vizu za Japan u diplomatskom predstavništvu u Moskvi, očekujemo da budu izdate također za članove stručnog štaba i ostale košarkašice u ambasadama i konzulatima zemalja u kojima igraju za svoje klubove. Izbjeći ćemo scenarij s kojim su suočene Ruskinje, jer ne mogu ući u SAD i svoje utakmice kvalifikacija će morati igrati u Dominikanskoj Republici, govori Čolan za stranicu KS BiH, te dodaje:

 – Osigurane su avionske karte, u Osaku putujemo preko Pariza. Let je 5. februara, a na konačno odredište stižemo 6. februara u jutarnjim satima, po tamošnjem vremenu. Prethodno će biti obavljeno PCR testiranje. U kontaktu smo sa svim reprezentativkama, one s nestrpljenjem čekaju treninge i utakmice kvalifikacija, kaže generalni sekretar KSBiH.

Podsjetimo, reprezentacija BiH u prvom kolu, 10. februara, igrat će protiv Bjelorusije od 16 sati po lokalnom vremenu (8 ujutro po našem vremenu).

Dva dana kasnije Zmajice će odmjeriti snage sa Kanadom (15 sati po lokalnom, 7 ujutro po našem), a protiv domaće selekcije igrat će 13. februara (18 sati, 10 ujutro po našem).

Na Svjetsko prvenstvo, koje se tokom septembra održava u Australiji, plasirat će se tri najbolje selekcije iz grupe.

Objava Čolan: Džons je dobila vizu za Japan, “Zmajice” u Osaki od 6. februara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednja 24 sata na području Tuzlanskog kantona evidentirano je 527 novozaraženih osoba korona virusom od testirana 1.004 uzorka.

U Tuzli je zabilježeno 230 novozaraženih, u Lukavcu 47, u Gradačcu 38, u Živinicama 37, u Gračanici 35, Srebreniku 34, u Banovićima 27, te u Doboj Istoku 26. U Sapni je devet novozaraženih, po pet u Čeliću i Kladnju, te jedna u Teočaku.

U posljednja 24 sata zabilježeno je sedam smrtnih ishoda.

Trenutno je u TK 4.557 aktivno zaraženih korona virusom, od čega je 131 osoba hospitalizovana, pet je na mehaničkoj ventilaciji, a ostali pozitivni su u kućnoj izolaciji.

Objava U TK 527 novozaraženih, u Srebreniku 34 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Federacije BiH danas je u Sarajevu, na 300. redovnoj sjednici, usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 24.1.2022. godine, te naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

Naredbe i preporuke su donesene s rokom važenja od 14 dana računajući od 27.1.2022. godine, kao dana početka njihove primjene.

Vladama kantona i kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva naređeno je, u skladu sa epidemiološkom situacijom na području kantona, odnosno općine, uvođenje restriktivnijih mjera, te da o tome redovno izvještavaju Krizni štab FMZ-a.

Vladama kantona preporučeno je da, u skladu sa epidemiološkom situacijom na području kantona, procjeni rizika, kao i dokumenta “Javnozdravstveni kriteriji za prilagodbu javnozdravstvenih i društvenih mjera u kontekstu COVID-19” uvedu Pravilo vakcinisan/a, prebolio/ljela, testiran/a (VPT) za područje kantona i o istom izvijeste Krizni štab FMZ-a.

Krizni štab FMZ-a zadužen je da prati epidemiološku situaciju na području Federacije BiH, kao i uvođenje i provođenje Pravila vakcinisan/a, prebolio/ljela, testiran/a (VPT) za područje kantona, te ukoliko ocijeni potrebu predlaganja jedinstvenih mjera na području Federacije BiH u vezi Pravila VPT o tome izvijesti Vladu FBiH radi donošenja mjere.

Ovaj štab zadužen je da, prije isteka roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te Vladi dostavi prijedlog novih.

Krizni štab će današnje zaključke, s prilozima, dostaviti kantonalnim ministarstvima zdravstva i njihovim kriznim štabovima, kantonalnim zdravstvenim ustanovama, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, te Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije.

U skladu sa zaključkom od 8.1.2021. godine, Vlada će obavijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji i mjerama koje je danas donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa.

U danas prezentiranoj informaciji Kriznog štaba FMZ-a je, uz ostalo, navedeno da je u trećoj sedmici od početka 2022. godine zabilježen porast svih indikatora, a najviše broja smrtnih slučajeva i ukupno hospitalizovanih pacijenata od COVID-19.

Na nivou Federacije BiH sedmodnevna incidenca iznosi 500,1 slučeva na 100.000 stanovnika, a u posljednjih sedam dana viša od prosječne zabilježena je u Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Sarajevskom kantonu.

Prema najnovijim podacima, dosad je u FBiH dato 1.131.242 vakcina protiv COVID-19, od čega se na prvu dozu odnosi 545.127 (30,27 posto), na drugu 510.429 (28,35 posto), te na treću 75.686 (4,2 posto).

Objava Vlada FBiH usvojila naredbe i preporuke koje je predložio Krizni štab pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon današnjeg sastanka Angeline Eichhorst (EU) i Matthewa Palmera (SAD) s rukovodstvom Parlamenta Bosne i Hercegovine o izmjenama Izbornog zakona pregovori sele u Neum. Međutim, nisu svi raspoloženi za takav scenarij.

Pregovori danas počinju u instituciji i to je ono na što svi pozivaju radi zaštite integriteta cijelog procesa. Upravo je mjesto pregovora do sada često problematizirano, iako bez obzira na mjesto pregovora konačna potvrda mora uslijediti u Parlamentu BiH.

Neum je u konkretnom slučaju izabran kao mjesto koje treba izolovati pregovarače u pokušaju konačnog dogovora za Izborni zakon. Trenutno zakovani stavovi ne ostavljaju mnogo nade da će se dogovor postići, ali međunarodni pregovarači očito smatraju kako je domaćim političarima neophodan mir i kakva-takva distanca od medija.

Strani medijatori u ovom procesu poslali su pozive svim predsjednicima parlamentarnih stranaka, a na pregovorima će definitivno učestvovati HDZ i SDA, a prisustvo su najavili i Narod i pravda, SBB te vjerovatno stranke iz RS-a.

S druge strane postoje stranke koje nisu načisto s ovim formatom. Iz SDP-a se mogu čuti poruke kako ne treba uopšte pregovarati o Izbornom zakonu sve dok Milorad Dodik i vlast u RS-u ne povuku antidržavne zakone i zaključke te se vrate i aktivno učestvuju u državnim institucijama.

Demokratska fronta je jasno poručila da neće prisustvovati pregovorima u Neumu dok se ne riješi situacija s Miloradom Dodikom.

Iz Naše stranke također uslovljavaju pa poručuju da će prisustvovati ukoliko se na stolu nađe i njihov prijedlog rješenja, koji podrazumijeva jednog predsjednika te ukidanje domova naroda, što je u trenutnim okolnostima, bez obzira na kvalitet prijedloga, teško očekivati.

Takva pozicija je za političke stranke izuzetno riskantna. S jedne strane nema mnogo smisla dogovarati reforme i očekivati glas stranaka iz RS-a, dok paralelno vlast tog entiteta donosi zakone i zaključke koji urušavaju državne institucije. Ta šizofrena politička situacija daje za pravo stavovima koji idu u tom pravcu da se problemi ne smiju gurati pod tepih. S druge strane, Sjedinjene Američke Države su već uvele prve sankcije Miloradu Dodiku, a očekuje se i nastavak uz sankcije iz Evropske unije. Iz SAD-a i dalje imamo inicijativu za rješavanje problema i ta država još uvijek vodi procese pa je upitno koliko stranke iz BiH imaju luksuz da Americi kažu ne.

The post Ko će sa strancima na pregovore u Neum i koliko je mudro odbiti poziv Amerike appeared first on Kameleon M&M.

Podaci Porezne uprave FBiH otkrili su poražavajuće podatke. Riječ je o tome da su stanovnici FBiH u kladionicama prošle godine potrošili više od 1,5 milijardi KM.

Prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, u 2021. godini priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili ukupan promet u iznosu od 1.598.112.128 KM. U odnosu na 2020. godinu, kada je promet iznosio 1.359.355.455 KM, promet je veći za 18 posto.

Na osnovu podataka po kantonima, najviše su se kladili stanovnici Tuzlanskog kantona (298,1 milion KM), zatim HNK (274,8 miliona), Kantona Sarajevo (246,5)…

U SBK je evidentiran promet kladionica od 217,2 miliona KM, u ZDK 185,8, a u USK 161,3 miliona KM. Stanovnici ZHK su na klađenje “bacili” 106,7, Livanjskog kantona 61,4, Posavskog kantona 29,5, a BPK 16,4 miliona KM.

Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, u ovom entitetu djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem u prošloj godini obavljalo je 12 privrednih društava, sa 2.119 uplatnih mjesta.

– Ukupan fond isplaćenih dobitaka za učesnike igara na sreću klađenjem tokom 2021. godine iznosio je 1.395.932.086 KM, što je 17 posto više u odnosu na iznos od 1.188.948.123 KM isplaćen u 2020. godini – navode iz Porezne uprave FBiH.

Je li baš toliko bilo dobitaka? Papiri kladionica kažu da jeste, no oni koji kockaju rijetko znaju koga ko dobija barem i pola nego što ulaže…

The post Građani FBiH u kladionicama prošle godine potrošili više od 1,5 milijardi KM appeared first on Kameleon M&M.

Troškovi goriva za svaki dolazak helikopterom u Sarajevo Milorada Dodika veći su od 670 maraka, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Prosječni dnevni troškovi održavanja helikoptera viši su od 800 maraka.

Milorad Dodik poletio je helikopterom Vlade Republike Srpske 23. decembra nekoliko minuta prije 11 sati prijepodne prema Sarajevu. Tačno 40 minuta poslije sletio je u Istočno Sarajevo da bi prisustvovao jednoj od rijetkih sjednica Predsjedništva zakazanoj u 11 sati, sjednici na koje odbija dolaziti u posljednjih nekoliko mjeseci. Glasao je protiv svih tačaka dnevnog reda zbog čega nije postignut koncenzus o radu Predsjedništva pa se ubrzo ponovo uputio prema Istočnom Sarajevu. Tamo je od 12:30 bila najavljena njegova konferencija za novinare na kojoj je govorio duže nego na sjednici.

Govoreći o dešavanjima u zemlji on je rekao da je “stanje u BiH dovedeno do potpunog apsurda”.

Nešto prije 13:30 helikopter u vlasništvu Republike Srpske poletio je nazad prema Banjaluci. Prema podacima stranice za praćenje letove FlightRadar let je trajao oko 40 minuta.

Odlazak na konferenciju za novinare prije koje je kratko boravio u Predsjedništvu helikopterom zahtijevao je trošak goriva veći od 670 maraka, potvrdili su iz Helikopterskog servisa Republike Srpske.

Oni su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da je letjelica ovog servisa 23. decembra prevozila Dodika u Sarajevo.

„Helikopter Helikopterskog servisa Republike Srpske letio je za Sarajevo po nalogu člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske”, naveli su iz Helikopterskog servisa objašnjavajući da je Uredbom o osnivanju servisa propisano pravo na prevoz helikopterom za najviše zvaničnike radi obavljanja službenih poslova“.

Oni su u odgovoru naveli da je “gotovo nemoguće” izračunati ukupan tršoak leta koji podrazumijeva troškove održavanja helikoptera i druge troškove koje zahtijeva letenje. Prema stručnjaku vazduhoplostva sa kojim je razgovarao BIRN BiH takvi troškovi za let u dva smjera između Sarajeva i Banjaluke mogu dostići i više od 2.500 maraka.

Dodik je ranije kao premijer i predsjednik Republike Srpske imao pravo koristiti službeni helikopter ali u vrijeme kada je u oktobru 2018. godine izabran u Predsjedništvo BiH takva mogućnost nije bila predviđena. Odlukom Vlade Republike Srpske u februaru 2019. godine, zajedno sa Uredbom o osnivanju Vazduhoplovnog servisa Republike Srpske Dodiku je omogućeno korištenje helikoptera.

Nejasne procedure

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine kaže da je najveći problem sa Helikopterskim servisom taj što ne postoji jasna procedura u koje svrhe se helikopteri mogu koristiti.

„Procedura se samo odnosi na to ko može koristiti usluge tog servisa. Oni su Dodika dodali na spisak osoba koje mogu koristiti helikoptere iako nije funkcioner Republike Srpske. Ovdje se radi i o odlasku na sjednicu Predsjedništva ali koristi se i u druge svrhe, stranačke što nema nikakve veze sa službenim obavezama. To znači da bilo ko ko je na spisku može koristiti helikoptere u bilo koje svrhe“, kaže Korajlić.

Na prvi upit BIRN-a BiH o tome koliko je koštao let do Sarajeva iz Helikopterskog servisa nisu odgovorili navodeći da su oni nekomercijalan operater i da letovi njihovih helikoptera nemaju komercijalno određenu cijenu. Objašnjavaju da je u vazduhoplovnom svijetu uobičajeno da proizvođač prilikom projektovanja izračuna okvirnu cijenu leta helikoptera u smislu održavanja i potrošnje goriva.

„U našem slučaju je teško uzeti i tako proračunatu okvirnu cijenu jer, na primjer, cijena norma sata i cijena goriva zavise od države. Veći dio održavanja naših helikoptera vrše naši zaposleni koji imaju fiksnu platu tako da broj norma sati pregleda nema uticaja. Time je učinjena znatna ušteda u odnosu na održavanje u drugom servisu, naročito u inostranstvu, odnosno trošak sata naleta je svakako manji od onog kojeg je proračunao proizvođač“, odgovorili su iz Helikopterskog servisa.

Oni navode i da činjenica da je Dodik u Sarajevo letio helikopterom AW119Kx koji je relativno nov pa „na njemu ima dleko manje nepredviđenih troškova.

Odgovarajući na dodatni upit iz servisa su naveli da cijena goriva za domaće letove na aerodromu u Banjaluci iznosi 2,80 maraka po kilogramu pa je let do Sarajeva i nazad koštao 672 marke, naveli su iz Helikopterskog servisa.

Stručnjak iz oblasti vazduhoplovnog saobraćaja koji je ranije radio u Vazduhoplovnom servisu Republike Srpske i koji je upoznat sa nčainom izrčaunavanja stvarnog troška leta kaže kako sat leta helikopterom kojim se Dodik vozio košta najmanje 2.600 maraka. Do Sarajeva od Banjaluke leti se oko 32 minuta, isto toliko i nazad a cijena leta zavisi od osiguranja i mjesta sletanja. U cijnu nisu uračunati troškovi posade helikoptera jer su oni uposlenici servisa, objašnjava on.

Vladinim helikopterom na stranački skup

Godišnji troškovi održavanja helikoptera, koji se koriste još i za medicinske hitne prevoze, iznose 299.000 KM, potvrdili su iz Helikopterskog servisa.

Mediji u Republici Srpskoj su, više puta, izvještavali o zloupotrebama usluga Helikopterskog servisa od najviših zvaničnika ovog entiteta, na način da su helikopteri korišteni za letove zvaničnika na strančke skupove.

Tako je Milorad Dodik u septembru 2021. godine letio u Teslić na stranački skup lokalnog SNSD-a. Prije toga Dodik je, takođe, letio za Teslić istim povodom, u julu i oktobru 2020. godine. Tada su mu u helikopteru društvo pravili Željka Cvijanović i Zoran Tegeltija.

U medijima je nedavno na dan rođendana Draganu Čoviću kome je prisustvovao Dodik, objavljena fotografija helikoptera Leonardo u kome se prevozi Dodik parkiranog na stadionu u Mostaru.

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović smatra da Dodik javnu imovinu posmatra kao vlastitu.

„To je ništa novo od Dodika. On je jednom na jednoj televiziji rekao da ima helikopter i avion. On smatra da je to njegovo i uopšte ga ne zanimaju troškovi“, kaže Vukanović.

Prema podacima FlightRadara helikopter u vlasništvu Republike Srpske letio je iz Banjaluke za Brčko 10. januara ove godine. Tog dana je Dodik zajedno sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem u Brčkom obilježavao Dan Republike Srpske.

Iz Helikopterskog servisa su potvrdili da je prevoz izvršen po nalogu člana Predsjedništva.

The post Gorivo za svaki Dodikov let do Sarajeva košta više od 670 maraka appeared first on Kameleon M&M.

Vlada Tuzlanskog kantona vodi intenzivne aktivnosti na rekonstrukciji adaptaciji zgrade „Soda-So“ u Tuzli, te je u cilju pripreme budućeg postupanja i narednih aktivnosti u utorak Vlada prihvatila Informaciju o do sada provedenim aktivnostima za potrebe rekonstrukcije zgrade Vlade Tuzlanskog kantona i potrebnim sredstvima za nastavak aktivnosti.

Naime, za aktivnosti na realizaciji ranije odobrenog Idejnog projekta za rekonstrukciju i adaptaciju Zgrade, izvođenje radova rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje objekta, te vanjsko uređenje oko objekta neophodno je osigurati i određena finansijska sredstva. S tim u vezi, kako se u Informaciji navodi, potrebno da se ta sredstva planiraju u 2022. godini. Imajući u vidu sve navedeno, današnjim zaključkom Vlada je ovlastila premijera Tuzlanskog kantona da uputi pismo namjere nadležnim organima Grada Tuzla, kojim će se izraziti namjera Vlade Tuzlanskog kantona da se uđe u postupak kupoprodaje dijela gradskog građevinskog zemljišta neophodnog za realizaciju projekta rekonstrukcije poslovne zgrade Vlade Tuzlanskog kantona na Slatini, kao i zemljišta koje je neophodno za nesmetano korištenje i upotrebu predmetne poslovne zgrade.

Također, Vlada će u Programu kapitalnih izdataka za korisnike budžetskih sredstava za 2022.godinu planirati iznos od cca. 350.000,00 KM, kao procijenjenog iznosa neophodnog za kupovinu predmetnog gradskog građevinskog zemljišta. Od nadležnih organa i službi Grada Tuzla je zatraženo da, po prijemu Pisma namjere započnu postupak parcelizacije i identifikacije parcela u dijelu gradskog građevinskog zemljišta koje bi bilo predmetom kupoprodaje, te kada za to budu spremni i ukoliko imaju odabranu odgovarajuću notarsku kuću uđu u postupak izrade prednacrta Ugovora o kupoprodaji gradskog građevinskog zemljišta za koje obje strane iskažu svoju spremnost, a po trenutno važećim cijenama gradskog građevinskog zemljišta u skladu sa odlukama nadležnih gradskih organa i tijela.

Osim navedenog, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice je ovlašteno da u ime Vlade Tuzlanskog kantona vrši poslove prikupljanja neophodne dokumentacije, učešća u pripremi i izradi prednacrta Ugovora o kupoprodaji i drugim neophodnim aktivnostima u tom smislu, te da prije predlaganja Vladi kantona nacrta pripremljenog Ugovora o kupoprodaji pribave odgovarajuće mišljenje Kantonalnog pravobranilaštva i Ministarstva finansija.

TIP.BA

Objava Zapaljena na masovnim protestima: Konkretne aktivnosti u cilju sanacije zgrade ‘Soda–So’ u Tuzli pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini je registrovana 2.601 osoba (jučer 2.539) pozitivnih na COVID-19. 

Testirano je oko 5.052 (jučer 5.703).

Od posljedica zaraze u posljednja 24 sata preminulo je 40 osoba (jučer 50), od kojih 22 u Federaciji BiH, 16 u RS i dvije osobe u Brčko distriktu. Još devet smrtnih ishoda prijavljeno je retroaktivno u Federaciji BiH.

Federacija BiH

U protekla 24h, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je ukupno 3.926 uzoraka, od čega je 1.839 pozitivno na SARS-CoV-2.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.

Do sada je testirano ukupno 1.138.189 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 221.564 osobe.

U protekla 24h u Federaciji BiH prijavljena su 22 smrtna ishoda i to u Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom, Zeničko-dobojskom, Posavskom, Srednjobosanskom, Tuzlanskom, Kantonu Sarajevo i Kantonu 10, dok je 9 smrtnih ishoda prijavljeno retroaktivno.

Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 7.920.

RS

Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u RS, u pоsljеdnja 24 sata u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru RS, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 1.126 lаbоrаtоriјskih uzоrakа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 573 оsоbа.

Rаdi sе о 259 muškаrаcа i 314 žеnа, оd kојih је 65 mlаđе, 314 srеdnjе i 194 stаriје živоtnе dоbi.

Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 109 оsоbа је iz Bаnjа Lukе, 90 iz Trеbinjа, 68 iz Biјеljinе, 26 Gаckа, 21 iz Nеvеsinjа, 20 iz Grаdiškе, 17 iz Zvоrnikа, pо 16 iz Bilеćе, Dоbоја i Knеžеvа, 14 iz Prnjаvоrа, pо 13 iz Kоzаrskе Dubicе, Šipоvа i Fоčе, 12 iz Lаktаšа, 10 iz Mrkоnjić Grаdа, pо оsаm iz Brоdа, Mоdričе i Nоvоg Gоrаždа, pо sеdаm iz Pеlаgićеvа i Šаmcа, pо šеst iz Priјеdоrа, Srpcа i Tеslićа, pеt iz Kоtоr Vаrоšа, pо čеtiri iz Brаtuncа, Lоpаrа, Milićа, Ugljеvikа i Šеkоvićа, tri iz Rudоg, pо dviје iz Dеrvеntе, Ljubinjа i Čајničа i pо јеdnа iz Bеrkоvićа, Višеgrаdа, Vlаsеnicе, Јеzеrа, Kаlinоvikа, Kоstајnicе, Nоvоg Grаdа, Pаlа i Čеlincа.

U pоsljеdnjа 24 sata, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS priјаvljеno je 16 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о оsаm muškаrаcа i оsаm žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih је pеt оsоbа iz Bаnjаlukе, dviје оsоbе iz Nоvоg Grаdа i pо јеdnа iz Brоdа, Dоbоја, Grаdiškе, Kоzаrskе Dubicе, Ljubinjа, Pаlа, Priјеdоrа, Prnjаvоrа i Stаnаrа.

Dо sаdа je u RS pоtvrđеno 104.726 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 5.778 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

U RS, tеstirаno je ukupnо 396.610 оsоbа.

Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u RS је 798, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru RS 317, а u оstаlim bоlnicаmа 481. Nа rеspirаtоru је 71 оsоba, 35 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru RS, 36 u оstаlim bоlnicаmа.

Brčko distrikt

U Brčko distriktu danas registrovano 189 novih slučajeva zaraze virusom korona. Dva lica su preminula od posljedica zaraze.

Objava Novi podaci o koroni u BiH: Raste broj novozaraženih pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema dosadašnjim podacima, omikron izaziva blažu kliničku sliku, a simptomi koje prijavljuju pacijenti zaraženi ovom varijantom slični su onima kod gripe.

Stručnjaci ističu da je omikron vrlo zarazan, a preliminarne studije ukazuju na to da izaziva uglavnom blaži oblik bolesti. Simptomi koji ukazuju na to da je osoba zaražena omikronom uključuju vrućicu, upalu grla i osjećaj grebanja u grlu, jake bolove u tijelu, noćno znojenje, povraćanje i gubitak apetita.

Dr. Angelique Coetzee navodi da se kod pacijenata zaraženih omikronom ne pojavljuju simptomi kao što su gubitak okusa i mirisa, začepljenog nosa i vrlo visoke tjelesne temperature. Poznavanje simptoma može pomoći u tome da se otkrije je li osoba zaražena delta ili omikron varijantom. Nedavna otkrića otkrila su koja su dva najčešća simptoma koja prijavljuju pacijenti zaraženi omikronom.

Prema posljednjem izvjestaju, curenje iz nosa i glavobolja su dva glavna simptoma omikrona koja pacijenti najviše prijavljuju, prenosi Times of India. Profesorica epidemiologije na Sveučilištu u Londonu Irene Peterson ističe da ova dva simptoma mogu biti i znak neke druge infekcije, ali treba imati na umu da mogu ukazivati i na zarazu omikronom.

Dosad je prijavljeno oko 20 simptoma omikrona, a curenje i glavobolja su najčešće prijavljivani. Studija je otkrila i koji su neki drugi simptomi koji se u većoj mjeri javljaju kod osoba zaraženih omikronom. To su umor, kihanje i upala grla. Osobama koje primijete ove simptome kod sebe preporučuje se da ih ne ignoriraju i da se testiraju te izoliraju dok ne dobiju rezultat testa.

Objava Ovo su dva najčešća simptoma koje prijavljuju pacijenti zaraženi omikronom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zastupnici iz četiri političke grupacije u Europskom parlamentu (EPP, S&D, Renew i Zeleni/EFA) pozvali su Vijeće i države članice EU-a da slijede primjer SAD-a i uvedu sankcije Miloradu Dodiku, “osim ako radikalno ne promijeni kurs i ne poduzme konkretne korake za deeskalaciju trenutačnih napetosti”, a u istoj izjavi poziva se na zamrzavanje financiranja od kojeg bi korist imala vlast RS-a, piše Večernji list BiH. 

Poziv na promjenu strategije

Izjava je uslijedila u jeku velike političke krize koja potresa BiH, a u neku ruku bila je i očekivana s obzirom na veliki diplomatski pritisak kako bi se institucije EU-a odredile prema posljednjim događanjima u BiH, a napose RS-u. U izjavi se, uz ostalo, najavljuje i kako bi IPA 3 sredstva za RS trebala biti stvar temeljitog razmatranja te je više nego očito kako bi zbog cjelokupne situacije mogli ispaštati i građani RS-a, ali i cijele BiH koji s nestrpljenjem čekaju projekte iz navedenog pretpristupnog fonda.

– Mi, zastupnici u Europskom parlamentu, odlučno osuđujemo opasne podjele srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koje predstavljaju namjerni pokušaj potkopavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao i njezinog ustavnog poretka i drugih odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma. Stoga predstavljaju izravnu sigurnosnu prijetnju – navodi se na početku izjave.

Osim osude, zastupnici pozivaju na promjenu strategije EU-a prema njemu, a uz poziv za uvođenje sankcija, u izjavi se također naglašava i kako bi provedba svih projekata i pomoći koje financira EU za i unutar RS-a, uključujući IPA III, trebala biti podvrgnuta temeljitom ponovnom razmatranju s ciljem da se odmah zamrznu izravna i neizravna financiranja koja bi bila od koristi vlasti ovog entiteta.

U izjavi se istodobno navode i razlozi zbog kojih se traži reakcija.

”Zaključci Narodne skupštine RS-a od 10. decembra 2021. o povlačenju iz vitalnih državnih institucija, provokativne vojne parade 9. januara, takozvani Dan Republike Srpske koje je i Ustavni sud BiH već dva puta proglasio neustavnim kao prijetnje i provokacije i zastrašivanja Bošnjaka u brojnim gradovima u RS-u prije i oko proslave 9. januara, primjeri su ovih opasnih radnji, koje prijete ne samo mirnoj budućnosti BiH, već i regionalnoj i europskoj sigurnosti”, piše u izjavi. Njome se, između ostaloga, konstatira kako ovakva situacija zahtjeva i mjere opreza kao i pojačan kapacitet raspoređenog EUFOR-a na terenu u BiH u okviru misije “Althea”. •

Objava Iz Brisela traže sankcije Dodiku i obustavu miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Izbor sportiste godine Tuzlanskog kantona za 2021. godinu bio je tema današnjeg sastanka premijera Tuzlanskog kantona Kadrije Hodžića i ministra kulture, sporta i mladih Zlatana Muratovića sa predsjednikom i generalnim sekretarom Sportskog saveza TK-a Branom Mikićem i Jadranom Lasetovićem. Ovogodišnja manifestacija bit će održana u četvrtak (27. januara 2022.godine) u 17 sati i 30 minuta u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli.

„Izbor sportiste Tuzlanskog kantona će se održati 28. put, a na ovoj sportsko-kulturnoj manifestaciji bit će izabarani najbolji pojedinci i klubovi koji su ostvarili zapažene rezultate u 2021. godini“, najavio je danas Lasetović.

Tradicionalno, organizator manifestacije je Sportski savez Tuzlanskog kantona, a pokrovitelj Vlada Tuzlanskog kantona, dok će BKC Tuzla, kao suorganizator dati svoj doprinos u realizaciji ovog događaja, koji se tradicionalno održava u ovoj ustanovi kulture.

Također, danas je istaknuto da ova manifestacija spada u red najkvalitetnijih manifestacija ovog tipa u Bosni i Hercegovini, i da će visok nivo organizacije i programa, biti zadržan i ove godine.

„Za Tuzlanski kanton i Tuzlu sportska tradicija je nezaobilazan segment društvenog života. Veliki broj sportista sa vrhunskim dometima, ime Tuzle i ovog regiona sa ponosom su nosili širom Europe i svijeta. Sam čin organizacije ove sportske manifestacije, 28. po redu Izbor sportiste godine Tuzlanskog kantona je svjetlost i pokazatelj snage sportskog duha Tuzle i tuzlanske regije. Duha koji uvijek, a posebno onda kada je najteže, teži da dosegne i pokaže više i bolje. Manifestacija Izbora sportiste je ideja, koja je nakon svih ovih godina dobila veliki značaj. Ovo je događaj koji sam po sebi daje veliki doprinos razvoju sporta“, kazao je danas premijer Hodžić ističući da je i Vlada Tuzlanskog kantona prošle, a posebno ove godine posebnu pažnju posvetila razvoju sporta.

„Osim povećanja sredstava koja smo ove godine namijenili za podršku i razvoj sporta, ove godine, po prvi puta, dio sredstava usmjerit ćemo i u razvoj sportske infrastrukture, kako bismo upravo sportistima stvorili bolje preduslove za postizanje kvalitetnijih sportskih rezultata“, rekao je danas ministar Muratović.

Osim premijera Hodžića i ministra Muratovića, današnjem sastanku je prisustvovala i pomoćnica ministra za sport i mlade Lejla Elezović.

The post U četvrtak Izbor sportiste Tuzlanskog kantona za 2021. godinu appeared first on Kameleon M&M.

Nakon višegodišnje gradnje i uloženih miliona poznat je novi vremenski okvir završetak najvećeg poslijeratnog projekta u Bosni i Hercegovini – Koridora 5C.

U razgovoru za Fenu pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija Jadranko Puljić ističe da je osigurano finansiranje gradnje kompletne trase, a u najoptimističnijem scenariju Koridor bi trebao biti izgrađen 2028. godine.

Taj evropski cestovni koridor proteže se od Budimpešte preko Osijeka, Sarajeva, Mostara do Luke Ploče na jadranskoj obali, a kroz Bosnu i Hercegovinu pruža se u dužini 330 kilometara.

Od tih 330 kilometara na Hercegovinu otpada 105 kilometara, od prevoja Ivan na sjeveru do Bijače na jugu. Upravo će se na hercegovačkom dijelu autoputa graditi neki od najzahtjevnijih građevina, među kojima i deset kilometara dug tunel Prenj čiji će završetak gradnje ujedno predstavljati i završetak bosanskohercegovačkog dijela Koridora.

“Od ukupno 105 kilometara Koridora 5C u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, ove godine očekujemo završetak novih 14 kilometara na dionicama Počitelj – Zvirovići i Buna – Kvanj. S obzirom na to da je ranije izgrađena dionica od Zvirovića do Bijače, to je nekih 30 kilometara autoputa u HNK, a krajem 2025. od Mostara do granice na Bijači imat ćemo 40 kilometara autoputa u funkciji i tada će se iz Mostara do granice dolaziti za nekih 20 minuta”, kazao je Puljić.

Utjecaj pandemije na gradnju

Puljić je izjavio da pandemija koronavirusa i porast cijena građevinskog materijala neće bitno poremetiti dinamiku gradnje.

“Izvođači radova moraju se pridržavati potpisanih ugovor”, napomenuo je.

Na hercegovačkom dijelu koridora trenutno se gradi dionica od Počitelja prema Zvirovićima, a na njoj most Počitelj, najduži most na ovoj saobraćajnici, dug jedan kilometara.

“Planirano vrijeme građenja bio je koncem ove godine, ali evidentna su neka kašnjenja uslijed geološke situacije na samom terenu, tako da će to biti prolongirano za početak iduće godine”, rekao je Puljić.

Sjeverno od Počitelja izgrađeno je 7,2 kilometra autoputa do Bune, koji još nisu pušteni u promet.

“Tenderska procedura je u toku za dionice Mostar jug do tunela Kvanj. To su dvije poddionice Mostar jug – Kvanj 9,2 kilometara i tunel Kvanj – Buna 5,4 kilometara. Finansiranje je osigurano sredstvima Evropske investicijske banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Krajem ove godine očekuje se potpisivanje ugovora s izvođačem, očekivani plan završetka te dionice je 2025.”, naglasio je Puljić.

The post Novo obećanje nadležnih: Koridor 5C bi trebao biti izgrađen do 2028. appeared first on Kameleon M&M.

Predsjednik SDS Mirko Šarović komentarišući saopštenje grupe EU parlamentaraca ističe da je ovo rezultat neodgovorne politike i mi smo na to upozoravali.

– Pomoć Republici Srpskoj od strane EU je veoma značajna i mi smo zahvalni na tome. Nadamo se ipak da do sankcija Republici Srpskoj neće doći jer bi se time kažnjavao jedan narod u BiH što je suprotno EU vrijednostima.

Mirko Šarović poručuje da krivce za krizu, ali i njeno rješenje, treba tražiti u njenim uzrocima tj. u vladajućoj trojnoj koaliciji SNSD-SDA-HDZ, koja je pored loše ekonomske situacije odgovorna i za političku krizu.

On kaže da je narodu potreban bolji životni standard i jača ekonomija, a ne lažni patriotizam i visok stepen korupcije koji je doveo do masovnog odlaska mladih i stručnih ljudi i njihovih porodica, navedeno je u saopćenju SDS-a.

– Kada ostanemo bez inteligencije i struke postaćemo “tamni vilajet”. To znači da neće imati ko da nas liječi a našu djecu neće imati ko da uči i to je naša stvarnost. Sebično je i politički neodgovorno ne razmišljati o posljedicama koje može da trpi jedan narod i građani u Republici Srpskoj. SDS je odgovorna politička organizacija i nikada nećemo dozvoliti da interes pojedinaca bude iznad interesa našeg naroda i naših građana, zaključio je Šarović.

The post Mirko Šarović: “Postat ćemo tamni vilajet ako EU uvede sankcije Republici Srpskoj” appeared first on Kameleon M&M.

U Srebreniku je danas održana 1. Tematska sjednica Gradskog vijeća u potpunosti posvećena problematici i položaju boračke populacije u ovom gradu, kao i radu boračkih udruženja.

Sjednici su prisutvovali predstavnici boračkih udruženja koji su zajedno sa gradskim vijećnicima uzeli učešće u raspravi o položaju ove kategorije stanovništva, a zajedno su usaglašeni te kasnije i izglasani  zaključci koji imaju za cilj poboljšanje statusa pripadnika boračke populacije.

Iz Gradskog budžeta za potrebe boračkih kategorija, kako je navedeno danas, godišnje se izdvaja oko 480 000 KM,iz budžeta Tuzlanskog kantona oko 2 miliona KM, dok su izdvajanja za boračku populaciju na ovom gradskom području iz budžeta Federacije BIH oko 6,5 miliona KM. No i pored ovih sredstava, položaj ove populacije i dalje je daleko od zadovoljavajućeg.

Nakon ovo tematske sjednice, na redno vijećničko zasijedanje u Srebreniku je najavljeno već za četvrtak kada bi trebala biti održana 12. redovna sjednica Gradskog vijeća Srebrenik.

Objava Održana tematska sjednica Gradskog vijeća Srebrenik posvećena položaju boračke populacije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Bosna i Hercegovina zauzela je treće najgore mjesto u Evropi sa ocjenom 35, na skali od nula do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 država, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija, javlja Anadolu Agency (AA).

Ocjena je ista kao i prošle godine i najgora je u posljednjoj deceniji, jer BiH, za razliku od država okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi.

BiH i Albanija najgore zemlje zapadnog Balkana

Bosna i Hercegovina i Albanija sada su najlošije ocijenjene zemlje zapadnog Balkana, jer su Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarile određeni napredak, prvenstveno zbog procesuiranja krupnih afera i visokopozicioniranih zvaničnika, što se u BiH gotovo nikako ne dešava zbog zarobljenog pravosudnog sistema.

– Što su više ugrožena ljudska prava u određenoj državi, to je i nivo korupcije veći. Ne postoji nijedna zemlja u svijetu u kojoj korupcije apsolutno nema. Kada govorimo o ovogodišnjim rezultatima na globalnom nivou, najbolje pozicionirane države su Danska, Finska, Novi Zeland, Norveška, Singapur, zatim Švedska, Švicarska, Nizozemska, Luksemburg i Njemačka. Najgore pozicionirane države su Južni Sudan, Sirija, Somalija, Venecuela, Jemen i Sjeverna Koreja – kazala je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH.

Kako je kazala, začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su Somalija, Sirija i Južni Sudan. U izvještaju objavljenom uz CPI, Transparency International posebno upozorava da sve češće pojave kršenja ljudskih prava, slabljenje demokratije i jačanje autoritarnih režima dovodi do većeg stepena korupcije. 

Iza BiH samo Ukrajina i Rusija

U regionalnom izvještaju za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, BiH je posebno istaknuta kao jedna od država koje ostvaruju loše rezultate, te se navode sve češći napadi na kritičare vlasti koja kontroliše medije, suzbijanje građanskih sloboda i opstruisanje reformi koje bi dovele do transparentnijeg finansiranja partija i poštenih izbora.

– Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, ona se nalazi na 110. poziciji od 180. država sa ocjenom 35. Nije ostvaren nikakav napredak u odnosu na prošlu godinu, ista je ocjena i ovo je ponovo najgora pozicija od 2012. godine, otkako Indeks percepcije korupcije omogućava da se porede rezultati – pojasnila je Korajlić.

Dotakla se i pozicije BiH u odnosu na region, navodeći da je BiH zajedno sa Albanijom najgora u regionu.

– Iznad BiH su i Slovenija i Hrvatska, kao što je očekivano, ali i Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija. Treća je najgora država u Evropi. Iza BiH su samo Ukrajina i Rusija – istakla je Korajlić.

Prema njenim riječima, trenutna politička kriza koja produbljuje etničke podjele i ugrožava samo postojanje države, podgrijava sumnje i u to koji su interesi i motivi ključnih protagonista, jer skreće pažnju javnosti sa kršenja ljudskih prava i blokira važne antikorupcijske reforme koje BiH treba da provede.

Smatra da kriza ugrožava i održavanje predstojećih opštih izbora u BiH, a blokirane su prijeko potrebne izborne reforme koje bi osigurale transparentno financiranje i nezavisno provođenje izbora bez pritiska na birače. Ono što posebno zabrinjava su zaprijećene blokade održavanja izbora u oktobru 2022. godine, dok vladajuće stranke kroz inicijative za izmjene izbornog zakonodavstva isključivo nastoje očuvati sopstvenu kontrolu nad izbornim procesom.

Zemlja u kritičnoj fazi

– Bosna i Hercegovina se nalazi u kritičnoj fazi, na samo korak ili ivici padanja zemlje u potpuni haos. U državi ne postoji nikakav institucionalni odgovor na problem korupcije. Politička kriza je u vrlo direktnoj vezi sa nivoom korupcije u zemlji. Pitanje svih pitanja sada su predstojeći izbori. 

Apsolutni je prioritet da se stvore elementarni preduslovi za održavanje izbora, bez toga bi zemlja ušla u potpuni pravni i institucionalni vakuum u kojem bi bio doveden u pitanje dalji opstanak države – poručio je na predstavljanu rezultata CPI-a Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala u BiH.

Mišljenja je da je jako važno da se posveti sva energija svih aktera da se osiguraju mehanizmi za provođenje izbora na fer i transparentan način. ​​​​​​​Na rezultate CPI-a posebno je uticao izostanak bilo kakvog napretka na polju ključnih reformi, prvenstveno zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama, finansiranju partija i zaštiti prijavilaca korupcije.

– Potpuni prestanak funkcionisanja državnih institucija, otklonilo je bilo kakvu dilemu da se zemljom upravlja potpuno vaninstitucionalno. Za korupciju ne postoje više nikakve, čak ni formalne prepreke. Pravosudni sistem u BiH je u potpunosti zarobljen i instrumentalizovan od strane vladajućih političkih elita – rekao je Blagovčanin.

Objava BiH po korupciji treća najgora država Evrope pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.