Zahvalnost za doniranu medicinsku opremu premijeru Tuzlanskog kantona Kadriji Hodžiću i Vladi Tuzlanskog kantona danas su izrazili v.d. direktora Univerzitetskog kliničkog centra Alen Kamerić i v.d. načelnika Klinike za radiologiju i nuklearnu medicinu Samir Cipurković. Podsjećamo početkom ove sedmice UKC-u Tuzla je Vlada Tuzlanskog kantona, uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih naroda, donirala suvremeni rentgen aparat.
Uručenjem ove vrijedne donacije Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli Vlada je nastavila realizaciju izuzetno vrijednog projekta podrške zdravstvenim ustanovama na području našeg kantona, a koji značajno doprinosi povećanju kvalitete zdravstvenih usluga građanima.
„Tokom proteklih mjeseci fokus rada Vlade, između ostalog je bio da se nabavkom savremene medicinske opreme unaprijedi kvalitet zdravstvenih usluga na području TK. Ovosedmičnim donacijama nastojimo ojačati Univerzitetski klinički centar u Tuzli, čime direktno snažimo i povećavamo kvalitet zdravstvene usluge svih građana u Kantonu“, kazao je premijer Hodžić i dodao da je ovo samo početak čime se započinje naredni ciklus u okviru kojeg će Vlada u narednom periodu nastaviti da unaprjeđuje nivo zdravstvene usluge i zaštite naših građana.
„Ove donacije za nas imaju posebnu vrijednost jer znatno unaprjeđujemo rad svim našim radiolozima. Samim tim olakšavamo i pristup pacijentima za sve one pretrage koje su eventualno čekali”, istakao je direktor Kamerić.
Zadovoljstvo donacijom iskazao je i v.d. načelnika Klinike za radiologiju i nuklearnu medicinu Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla Samir Cipurković.
„Ovo je prvi digitalni rendgen aparat u našoj ustanovi koji će u velikoj mjeri ubrzati proces snimanja pacijenata, dok će naši uposlenici brže i lakše raditi određenu radiološku dijagnostiku, a ljekari na odjeljenjima brže i kvalitetnije dobivati radiološke snimke”, rekao je Cipurković.
Objava UKC se zahvalio Vladi na doniranoj opremi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Projekat Evropske unije EU4AGRI objavljuje javni poziv vrijedan 6 miliona KM za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju u BiH s ciljem postizanja održive poljoprivrede, kontrolisane upotrebe prirodnih resursa i uvođenja dobrih praksi, te stvaranja novih i očuvanja postojećih radnih mjesta. Ovaj javni poziv je sedmi po redu objavljen kroz projekat EU4AGRI kako bi se podržao ruralni razvoj, pogotovo u periodu trajanja COVID-19 pandemije i oporavka od krize prouzrokovane njom.
Na javni poziv se mogu prijaviti fizička lica, obrti/preduzetnici, zadruge i preduzeća koja se aktivno bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom u sektorima: proizvodnja mlijeka, proizvodnja mesa, uzgoj žitarica i uljarica, uzgoj voća uključujući vinogradarstvo i masline, uzgoj povrća, proizvodnja sadnog materijala (sadnice voća, presadnice povrća i sjemenski krompir), proizvodnja jaja, uzgoj ribe, uzgoj začinskog bilja, ljekobilja, i gljiva i proizvodnja meda. Podnosioci mogu da podnesu prijave isključivo samostalno.
Svaki podnosilac prijave može aplicirati za bespovratna sredstva u iznosu od 20.000 KM do 200.000 KM (bez PDV-a). Za svaku investiciju podnosilac prijave mora osigurati vlastito sufinansiranje u iznosu od minimalno 35% od ukupnog iznosa investicije, izuzev za sektor proizvodnje voća i povrća gdje vlastito sufinansiranje iznosi minimalno 30%.
Svi zainteresirani mogu pristupiti javnom pozivu putem web stranice www.eu4agri.ba. Krajnji rok za podnošenje prijava je 31. januar 2022. godine do 17:00 sati.
Kroz projekat EU4AGRI do sada je podržano 45 investicija bosanskohercegovačkih poljoprivrednika i preduzeća sa investicijama ukupne vrijednosti 10.7 miliona KM od čega je 6.3 miliona KM finansirala EU. U sklopu EU4AGRI, EU pruža podršku jačanju konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u BiH. Kroz EU4AGRI-Recovery, EU pruža podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih efekata pandemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambena preduzeća i operatere ruralnog turizma, te osiguranje kontinuiteta njihovog poslovanja, dok se kroz EU4BusinessRecovery utiče na smanjenje posljedica izazvanih pandemijom na poljoprivredna i turistička preduzeća, mikro, mala i srednja preduzeća. Za sva tri projekta Europska unija izdvojila je 38 miliona eura.
Projekte provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH) u partnerstvu sa Češkom razvojnom agencijom (za EU4AGRI i EU4AGRI-Recovery) i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Međunarodnom organizacijom rada (ILO) (za EU4BusinessRecovery).
Objava EU4AGRI: 6 miliona KM za investicije u primarnu poljoprivrednu proizvodnju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Prema podacima kojima raspolažu sindikalne organizacije u BiH, oko 80 hiljada ljudi je u prvih šest mjeseci ove godine otišlo u zemlje Evropske unije.Prema podacima kojima raspolažu sindikalne organizacije u BiH, oko 80 hiljada ljudi je u prvih šest mjeseci ove godine otišlo u zemlje Europske unije, piše BHRT.
Glavni razlog su male zarade. Potrošačka korpa za četveročlanu obitelj trenutno je više od dvije tisuće konvertibilni maraka (KM), dok su plate u realnom sektoru većinom na nivou minimalne plate. Prosječna, koja je oko hilajdu maraka, u oba entiteta za mnoge je na nivou nemogućeg.
U Federaciji BiH sindikalci traže minimalnu platu hiljadu maraka, u Republici Srpskoj teže da ona bude 750. S obzirom na najavljena povećanja, primjerice u Republici Srpskoj između 14 i 22 KM u prosjeku svih plata, već sada je gotovo izvjesno da ni minimalac neće znatnije rasti.
SELVEDIN ŠATOROVIĆ, predsjednik SSS BiH
“Imajući u vidu da su rijetka domaćinstva koja imaju sreću da dvoje rade za prosječnu platu, što će reći da je oko 80 posto građana Federacije BiH koji žive na rubu siromaštva, a žalosno je što vlast apsolutno nije briga za to i ne čini ništa”. RANKA MIŠIĆ, predsjednica Saveza sindikata RS
“Zamislite, vama je plata ako radite u jednoj prodavnici, ako ste sretnik, 700 KM, a taj poslodavac je prošle godine ostvario dobit za koju je dobio od vlade poticaj od milion KM, a od toga nijedne marke nije povećao platu. Zbog čega onda pare odlaze iz proračuna za takve poslodavce, za koga mi to onda radimo”.
Ekonomski analitičari smatraju da s ovakvim primanjima građani mogu pregurati pola mjeseca, ali da su prognoze uz rast inflacije i nekontroliran rast cijena i plate koje ne prate ovaj trend sve samo ne dobre.
Dok se čeka adekvatna reakcija vlasti koja se u oba entiteta trenutno bavi aferama, a ne ekonomskim pitanjima, na kraju godine zbrojiti se podaci koliko je još ljudi u drugoj polovini 2021. godine, pored onih 80 tisuća iz prvih šest mjeseci napustilo zemlju.
Objava Oko 80 hiljada ljudi napustilo BiH u prvih pola godine: Kako žive bh. građani? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je podiglo optužnicu protiv ministra sigurnosti u BiH Selme Cikotića zbog visoke korupcije, potvrđeno je iz ove institucije.
Navedeno je da će detalji optužnice biti poznati sutra, no ono što nezvanično saznajemo jeste da je riječ o zloupotrebi položaja i ovlaštenja u vrijeme kada je Selmo Cikotić bio ministar odbrane.
On je optužen zbog afere “Skaut” i sumnjiči se da je nezakonito potpisivao štetne ugovore o prodaji viškova oružja i municije hrvatskoj firmi “Skaut” prilikom čega je oštetio budžet BiH za više od 6,2 miliona KM.
Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) je upravo zbog toga još prošle godine podnijela izvještaj protiv Cikotića. U tom izvještaju je navedeno da je Cikotić u periodu 2006. do 2010. godine bez saglasnosti Predsjedništva BiH potpisivao odluke o prodaji naoružanja i municije.
Danas se na prostoru Bosne i Hercegovine svečano obilježava jedan od najvažnijih praznika, Dan državnosti BiH.
Povodom ovog značajnog praznika Radio Kameleon je razgovarao sa mnogim istaknutim ličnostima u raznim sferama djelovanja.
Jedna od njih je i Kada Delić-Selimović, istaknuta atletičarka i direktorica Atletskog kluba Sloboda Tehnograd.
Delić-Selimović je, povodom Dana državnosti, naglasila šta za nju, kao sportistkinju, predstavlja država Bosna i Hercegovina:
“BiH za mene prije svega predstavlja ponos zato što sam rođena u toj državi. Bosna i Hercegovina je država samostalna, nedjeljiva i nepokolebljiva u svim borbama i težnjama da je neko rasparča. Sport je na neki način najbolje povezuje i pobjeđuje sve nepravde.”
Ekipa Radio Kameleona Vam svima želi sretan Dan državnosti, sa iskrenim nadanjem da ćemo svi biti bolji ljudi.
Danas se na prostoru Bosne i Hercegovine svečano obilježava jedan od najvažnijih praznika, Dan državnosti BiH.
Povodom ovog značajnog praznika Radio Kameleon je razgovarao sa mnogim istaknutim ličnostima u raznim sferama djelovanja.
Jedna od njih je i Mirjana Marinković-Lepić, zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Mirjana Marinković-Lepić nam je, povodom Dana državnosti, ispričala koje su to prve asocijacije koje je vežu za Bosnu i Hercegovinu:
“Kada se pomisli na BiH, meni je prva asocijacija dobrota ljudi. Jedna otvorenost, zajedništvo i dobronamjernost. Kada se odvojimo od ljudi, sljedeća asocijacija na Bosnu i Hercegovinu su prirodne ljepote. Mi zaista imamo prekrasnu zemlju, ali nažalost zbog sistema u kojem živimo čini mi se da to dovoljno ne iskorištavamo na dobrobit građana Bosne i Hercegovine.”
Ramiz Zmaj istakao je šta ga prvo asocira i veže za Bosnu i Hercegovinu:
“Prvo što me veže za Bosnu i Hercegovinu je rudar. Kad je krenula prva frka, rudari su bili. Husinska buna isto rudari su bili. Sad ovo što se dešava, čini mi se da se može desiti da oni promijene nešto, jer niko više nema smjelosti da nešto napravi.”
Ramiz Zmaj je također istakao da njemu Bosna i Hercegovina predstavlja sve i da je jedan od mnogih koji su se borili za ovu zemlju.
Ekipa Radio Kameleona Vam svima želi sretan Dan državnosti, sa iskrenim nadanjem da ćemo svi biti bolji ljudi.
Večeras se na društvenim mrežama dirljivim porukama, brojne kolege, prijatelji, sugrađani opraštaju od Jasmina Hasića, ali i svi oni koji su imali priliku upoznati čovjeka koji je plijenio svojim glasom i, u svojoj kratkoj, ali bogatoj muzičkoj karijeri osvojio brojne nagrade.
Nažalost, njegovi planovi i snovi su naglo prekinuti, a brojni ljubitelji ovog nesvakidašnjeg vokala, s tugom i nevjericom su primili vijest o njegovoj preranoj smrti. Nedavno je objavljena vijest da se zdravstveno stanje Jasmina Hasića pogoršalo, zbog čega se na društvenim mrežama sprovela akcija prikupljanja krvi za pjevača. Krv je vrlo brzo prikupljena i svi su se nadali dobrom ishodu. Podsjetimo, Jasminu Hasiću je dijagnosticiran tumor na bubregu koji je operisao u Turskoj. Nedugo nakon toga stanje se pogoršalo. Iza njega je ostala supruga Jasmina i dvoje djece.
I, mnogi drugi koji za Jasmina imaju samo riječi hvale, prije svega kao čovjeka velikog srca, vokala neslućenih visina, dobrog prijatelja, poznanika, saradnika. Njegova pjesma “Umrla je ljubav”, trebala je biti samo uvod za novih deset koje je pripremao, a koje nikada nećemo poslušati.
Objava Napustio nas je Jasmin Hasić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Životno putovanje Mirhete Omerović-Smajlović započinje kao sasvim tipična, bosanska priča.
Rođena u selu nadomak Srebrenika, odrasla je uz svoje roditelje i sestru.
Završila sam osnovnu školu u Dubokom Potoku, a srednju ekonomsku u Srebreniku. Oba su mi roditelja nezaposleni, s tim što je babo invalid – priča Mirha za politicki.ba.
“Babu je rat potpuno promijenio. Teško je psihički obolio, odmah su mu dali otkaz, a nekoliko godina kasnije dobio je invalidsku penziju”, priča Mirha.
Uz bolesnog oca i majku koja se borila da ih prehrani, Mirha i njena sedam godina starija sestra Fikreta izrasle su u vrijedne osobe. Radila je kao dopresjednica Mreže vijeća učenika za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a kao aktivistica podržavala je rad i Asocijacije srednjoškolaca u BiH.
Osim školskim obavezama u školi sam se posebno posvetila aktivizmu i već kao djevojčica istupala sam otvoreno i borila se za bolje. Taj trud su vazda nagrađivali raznim titulama pa sam u osnovnoj, a i srednjoj školi bila učenica generacije – kaže ona.
Kada je bila pri kraju srednje škole, počela je dobivati pozive s fakulteta.
Sa 17 godina sam završavala srednju školu i u potrazi za novim izazovima odlučila sam svoje više obrazovanje ipak steći na stranom univerzitetu. Kroz sav taj aktivizam spoznala sam da bosanski sistem nije za mene. Previše sam (bila) iskrena i nagla. Istina je i da sam bježala od mogućnosti da budem povrijeđena ili da se uništi taj djetinjasti polet koji živi u meni – priča Mirha dalje.
U tom periodu velikih odluka pomogla joj je njena sestra Fikreta, koja je do tada već osnovala svoju porodicu i nakon završenog fakulteta žurnalistike započela novi život i karijeru u Italiji. Nakon položenog prijemnog ispita iz matematike, Mirha biva primljena na diplomski studij Ekonomije i menadžmenta na Univerzitetu Ca´Foscari u Veneciji.
Svaki početak je težak, ali moja sestra i zet pružili su mi dom i svu podršku koja mi je tada bila potrebna. Nije bilo jednostavno vozariti svaki dan po tri sahata do Venecije i nazad, ali vrijedilo se boriti – navodi.
Mirha ističe kako je u ovakvim životnim situacijama najvažnija podrška porodice i ljudi koji nas okružuju.
Meni je bio dovoljan vjetar u leđa što je moja majka vjerovala u mene i što mi je dopustila da se borim za svoje bolje sutra – prisjeća se Mirha.
Nakon nekog perioda uspijeva dobiti posao na pijaci.
Radila sam od četvrtka do nedjelje po 12 sati za jednu firmu iz Austrije. Prodavala sam ljekovitu mentu prolaznicima. Bio je izazov raditi i pričati na italijanskom, ali sam se nekako snalazila jer je zarada bila fantastična! Pored toga, počela sam raditi i na fakultetu kao ispomoć statističkom odjelu – priča nam Mirha.
Pošto je uspjela omogućiti svoju finansijsku egzistenciju, Mirha se seli u Veneciju.
Dobra stvar u svemu bila je da školarinu nisam morala plaćati – s olakšanjem govori.
Po njenoj priči djeluje vrlo jednostavno raditi četiri dana, a studirati tri u sedmici. Ali kada je ova djevojka pronalazila vrijeme da uči?
Učila sam gdje sam stizala. Nekad na klupi dok sam imala pauzu na poslu, a često u vozu ili autu. Puno sam pamtila i s predavanja – dodala je.
Druga godina donijela je sa sobom veliko olakšanje, jer ju je italijanska vlada nagradila sa duplom stipendijom.
Dobila sam nekih 8.000 eura. Za mene je to bilo kao da sam dobila milijarde – sjeća se Mirha.
Iako je otišla iz BiH, ona je nastavila aktivno promovirati našu zemlju i usavršavati svoje debatne i političke sposobnosti.
Za mene je studij u inostranstvu trebao biti samo jedna faza daleko od kuće. Bila sam ubijeđena da ću se na koncu vratiti u BiH – kaže Mirha.
Učestvovala je na mnogobrojnim konferencijama u Rusiji, Armeniji, Austriji, pa čak i u Ujednjenim nacijama u SAD.
„Nakon druge godine studija, tražila sam novi izazov. Drugačiji ljudi, kulture i okruženje za mene predstavljaju sreću“.
Tako Mirha odlazi u Švedsku na razmjenu studenata, gdje je pola godine provela studirajući na Univerzitetu Linkoping.
Interesantno je da gdje god bih putovala, nailazila sam na naše ljude koji su radili na promociji Bosne i Hercegovine – ističe ona.
Prenosi i da je priču o njoj i njenoj sudbini objavio i Branko Tomić u svojoj knjizi „Švedskom Bosna probeharala“.
Nakon povratka iz Švedske, Mirha završava svoj diplomski studij i upisuje dupli magistarski program.
Ideja ovog programa jeste da studenti pohađaju jednu godinu studija u Italiji, a drugu u Njemačkoj. Naposlijetku, dobivaju se oba zvanja – kaže Mirha.
Tako je u roku od dvije godine završila studij Internacionalnog menadžmenta u Italiji i Međunarodne ekonomije i biznisa u Njemačkoj.
Tokom prve godine magistarskog studija bila sam učenica i Internacionalnog koledža u Veneciji. Prelijepo iskustvo. Imali smo godinu dana hotelski smještaj, plaćenu školarinu i dodatne časove iz kulture i nauke – prisjeća se Mirha.
Na toj godini odradila je i svoje prvo stažiranje u BiH.
Igrom slučaja upoznala sam Dr. Ganića na jednoj konferenciji u BiH. On mi je ponudio priliku da naučim o radu SSST fakulteta i steknem malo akademskog iskustva. Tokom te prakse shvatila sam da sam se odvikla od bosanske svakodnevnice. Nekako sam se osjećala nesigurno i konstantan priliv apsurdnih tema počeli su buditi sumnju u moju namjeru povratka – ispričala ja.
Iako je počela sumnjati u svoju želju za povratkom, na drugoj godini magistarskog studija živi u Štutgartu, ali svoje vrijeme provodi većinom u Vijeću Evrope u Strazburu.
Pri Vijeću Evrope postoji projekat koji se fokusira na izgradnju povjerenja među ratom podijeljenim općinama. Radila sam kao saradnik na tom projektu – kaže Mirha.
Međutim, kako se projekat bližio kraju njeno interesiranje sve više se počelo udaljavati od politike i okretati u smjeru robotike i digitalizacije.
Nekako sam više bivala razočarana u vrijednosti naših političara. Počela sam imati osjećaj da savjest više ne postoji, pa sam se počela baviti tematikama koje nemaju veze sa politikom – dodao je.
Nakon stažiranja, na koncu svog studija, Mirha biva i gost u emisiji “U tuđoj avliji” koju vodi i uređuje naš poznati humorista Osman Džiho. Cijeli razgovor sa Mirhom možete pogledati ovdje: Osman Džiho I U tuđoj avliji I Mirheta Omerović – YouTube.
U sklopu ovog programa Džiho organizira i godišnje okupljanje gostiju serijala u Štutgartu. Tu upoznaje mnoštvo naših uspješnih ljudi iz raznih sfera, a ukazuje joj se prilika i za stažiranje na projektu digitalizacije i finansija u Mercedes-Benz AG kompaniji.
Karijera je u životu vrlo važna, ali moj privatni život i porodica su mi na prvom mjestu – ističe Mirha koja se na ljeto 2018. godine udaje, ali i završava stažiranje.
Pri završetku stažiranja, Mirha uspijeva dobiti poziciju doktorskog studenta u sklopu Mercedes-Benza, te počinje pisati doktorsku disertaciju na tematiku digitalizacije i digitalne transformacije na Tehničkom Univerzitetu Darmštat. Do sada je već objavila svoja tri naučna rada, a jedan od tih radova predstavljala je i na Međunarodoj konferenciji o sistemskim naukama na Havajima u SAD.
Nakon dvije godine doktorskog studija, rodila sam kćerku koja sad već ima godinu dana. Disertaciju privodim kraju, a od septembra ove godine radim kao konsultant za digitalizaciju u istoj kompaniji – priča Mirha.
Ona se nada i da će tezu odbraniti do kraja naredne godine te sa samo 28 godina zaraditi svoju titulu doktora nauka.
Na pitanje da li se planira vratiti u Bosnu i Hercegovinu odgovara:
Možda sam mlada da kažem da sam umorna od apsurdnih tema, ali stvarno jesam. Volim svoju državu i pokušavam da podržim ovako iz daleka – kaže Mirha kroz smijeh.
“Trenutno sam donatorica BHFF-a (Bosnian Futures Foundation) i u sklopu te fondacije radim kao mentorica mladim studentima iz BiH. Možda jednog dana se ponovo probudi ta želja, ali za sada se želim fokusirati da ostvarim svoje lične ciljeve i brinem za svoju porodicu”.
HAYAT.BA
Objava Mirhetin put od trnja do zvijezda: Djevojka iz Srebrenika stigla do visoke pozicije u Mercedes-Benzu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
PREMA rezultatima istrage koje je objavio makedonski portal Infomax, požar autobusa u Bugarskoj, koji je odnio čak 46 života, uzrokovali su kanisteri goriva i velika količina pirotehnike.
Podsjetimo, u teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u utorak ujutro, poginulo je 46 ljudi, od čega 12 djece. Među poginulima je i cijela porodica s četverogodišnjim blizancima.
Jučer je objavljeno da je autobus, registriran u Sjevernoj Makedoniji, vozio kanistere s gorivom, a prema informacijama koje je objavio Infomax, sumnja se na to da su u autobusu bili skriveni gotovo tona goriva i 30.000 petardi.
Vatra planula u dijelu autobusa u kojem se nalazio tajni spremnik goriva
Infomax navodi da je spremnik u kojem se nalazila oko tona goriva bio smješten u prednjem dijelu autobusa, u kojem je, prema prvim rezultazima istrage, planula vatra, koja je vrlo brzo progutala cijeli autobus.
Vjeruje se da tajni spremnik s tonom goriva objašnjava zašto se plamen pojavio tako iznenadno i proširio tako brzo.
Eksplodiralo 30.000 petardi?
Istragom je, navodi Infomax, otkriveno i da se u autobusu nalazilo oko 30.000 petardi koje je netko pokušao prošvercati u Sjevernu Makedoniju.
Prema istom portalu, vjeruje se da su petarde eksplodirale i tako putnicima dodatno skratile vrijeme koje su imali da izađu iz autobusa.
Vlasti još nisu službeno potvrdile ulogu švercanog goriva i petardi u požaru, jer je istraga još uvijek u toku.
Objava U busu u kojem je izgorjelo 46 ljudi švercali 30.000 petardi i tonu goriva? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Svečanim polaganjem cvijeća na spomen obilježjima borcima palim u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992. – 1995. i u narodnooslobodilačkom ratu 1942. – 1945., kao i svečanom sjednicom Gradskog vijeća, u Srebreniku je danas na prigodan način obilježen Dan državnosti BIH.
Na obilježavanju jednog od najbitnijih datuma u historiji naše zemlje prisustvovale su delgacije Gradske uprave, boračkih organizacija, političkih stranaka, javnih ustanova i udruženja građana.
Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća prigodan referat povodom Dana državnosti podnio je gradonočelnik Srebrenika Nihad Omerović, a upriličen je i kulturno-umjetnički program uz nastup članova udruženja Sevdah koncept i srebreničkih srednjoškolaca.
Objava U srebreniku obilježen Dan državnosti BIH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U Ateljeu Ismet Mujezinović u organizaciji Fondacije CURE i UG “Ženska vizija” Tuzla održan okrugli sto na temu “Zagovaranje i promocija ženski prava u Tuzli”.
Promotori na ovu temu su bili Medina Mujić iz Fondacije CURE iz Sarajeva, pomoćnica gradonačelnika Tuzle Asja Režić, i predsjednica UG “Ženska vizija” iz Tuzle Amela Hajvaz.
Medina Mujić je govorila o položaju žena sa posebnim fokusom na marginalizovane i manjinske grupe žena u Tuzli sa preporukom za dalje djelovanje.
Asja Redžić je nešto više kazala o ulogama lokalnih institucija u promociji ženskih prava.
Amela Hajvaz i UG “Ženska vizija” su mapirali probleme pojedinih ženskih grupa i udruženja u Tuzli i naglasila pravo na borbu za ženska prava.
Reditelj Peter Jackson montirao je 57 sati snimaka starih više od 50 godina u dokumentarni serijal “Get Back” koji prikazuje “Beatlese” kako pevaju, plešu, šale se, eksperimentišu s novim pjesmama i rješavaju njihove razmirice.
U trošnom londonskom studiju, Paul radi na ranoj verziji “I've Got a Feeling”, Yoko sjedi blizu Johna, George se bori da smisli tekst za “Something”, a Ringo žonglira sa svojim bubnjevima.
“Ovo su Beatlesi kakve nikada prije niste vidjeli. Kao ljudska bića”, rekao je Jackson, novozelandski režiser “Gospodara prstenova” i obožavatelj Beatlesa.
Prvobitno snimane tokom 22 dana u januaru 1969. godine, te trake nude potpuno drugačiji portret benda iz Liverpoola u mjesecima prije njihovog razlaza.
Za razliku od percipirane historije Beatlesa gdje četvorica muzičara više nisu mogli da podnesu da provode vreme zajedno, Jackson je predstavio “četiri momka koji su prijatelji i duboko poštuju jedan drugog”.
“Umjesto da viču i okrivljuju jedni druge, oni se samo sklone, budu profesionalni, imaju smisla za humor i nastave s tim. I na kraju završe s trijumfom”, rekao je Jackson .
Trodijelni dokumentarni film “The Beatles: Get Back” bit će objavljen na Disney+ u četvrtak, petak i subotu.
Trake su snimljene kada su se Paul McCartney, John Lennon, George Harrison i Ringo Starr upoznali kako bi napisali 14 pjesama, snimili novi album i dogovorili svoj prvi nastup uživo u tri godine. Taj sada već legendarni koncert 30. januara – na krovu sjedišta Apple Corpsa u centru Londona – bio je i njihov posljednji.
Snimci su prvobitno planirani za kraći dokumentarac – “Let It Be” koji je napravio Michael Lindsay-Hogg, a koji je objavljen u maju 1970., odmah nakon što je McCartney zvanično napustio bend.
Na konferenciji za medije u Elektroprivredi BiH kazano je kako pozdravljaju odluku sindikata da prekinu proteste u Sarajevu, ali da je neophodno brzo pokrenuti proizvodnju uglja.
Admir Andelija, direktor ove kompanije kazao je kako su pokušali u rudniku Kreka implementiramo “sporni” pravilnik i on se pokazao kao prilično dobar.
“Režijsko osoblje je imalo smanjenu platu pa je to imalo određen efekat uštede. Princip nagrađivanja učinka je mogao donijeti i mnogo veće plate, a on je bio kamen smutnje”, naveo je on.
U Elektroprivredi su sretni zbog prekida protesta rudara u Sarajevu.
“Pozdravljam odluku sindikata da odustanu od protesta u Sarajevu i vrate se u rudnike jer problema treba rješavati u našoj kući. To je hrabra odluka”, kazao je on.
Andelija je kazao kako je proizvodnja u Termoelektrani Tuzla i od ranije opterećena nestašicama uglja te da se on rješava nabavkom iz rudnika u Stanarima.
“Odluka je da se Blok 4 i Blok 6 stave van snage. Bolja situacija je u Kaknju, ali će zbog povećane potrošnje i on ispaštati. To je razlog zbog čega bi rudnici trebali što prije početi s proizvodnjom. Protiv sam da kompromis bude na teret Elektroprivrede. Ne mogu se rudnici finansirati samo iz Elektroprivrede, treba potražiti i druge izvore”, zaključio je Andelija.
Ponovio je kako se po novim pravilnicima ne smanjuje plata radnika u proizvodnji, već samo režijskom osoblju te kako radnika u proizvodnji nedostaje.
Delegacija Vlade Tuzlanskog kantona, Gradske uprave u Srebreniku i menadžment JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik danas su u ovoj ustanovi održali sastanak na kojem se razgovoralo o projektu utopljavanja zgrade srebreničkog Doma kulture. Radi se o izuzetno bitnom projektu, kako za stvaranje boljih uslova za kulturne sadržaje, tako i za smanjenje zagađenosti zraka u užem gradskom jezgru Okvirna vrijednost ovog projekta je 350 000 KM, a planirano je da u narednoj godini, u skladu s mogućnostima, bude podržan iz gradskog i kantonalnog budžeta.
Sastanku su prisustvovali Zlatan Muratović – Ministar za kulturu, sport i mlade TK, Zvjezdan Karadžin – Ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK, gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović sa saradnicima, te Mirza Ibrišimović – Direktor JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik.
Gradska uprava u Srebreniku u prošloj godini realizovala je 315 000 KM vrijedan projekt toplifikacije užeg gradskog jezgra čiji je cilj priključenje stambenih i poslovnih objekata na jedinstveni sistem grijanja. Na taj način stvoreni su uslovi i da se srebrenički Dom kulture, kao jedan od većih zagađivača zraka, toplotom snabdijeva iz Gradske toplane, međutim preduslov za ekonomično korištenje toplotne energije jeste kvalitetna termoizolacije ovog objekta.
Na sastanku je izražen optimizam kada je u pitanju realizacija projekta utopljavanja objekta srebreničkog Doma kulture i to bi trebala biti najveća pojednična investicija na objektu otkako je izgrađen prije 40 godina i koji je centar skoro svih kulturnih dešavanja u Srebreniku.
Objava Planirano utopljavanje zgrade Doma kulture u Srebreniku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Zbog trenutnih dešavanja uvezi sa rudnicima Koncerna EPBiH i neizvjesne isporuke uglja iz Rudnika „Kreka“ upitna je dalja proizvodnja električne i toplotne energije u Termoelektrani „Tuzla“, uz sve izvjesniju redukciju u isporuci i snabdijevanju kupaca, saopćeno je iz elektroprivrede BiH.
Kako navode, trenutne zalihe mješavine uglja za rad toplifikacijskog Bloka 4 su dostatne za dva dana rada postrojenja. S ciljem obezbjeđenja toplotne energije za grijanje gradova Tuzla i Lukavac za period trajanja neizvjesne situacije u snabdijevanju ugljem, Termoelektrana „Tuzla“ je primorana obustaviti rad Bloka 4 večeras u 22 sata. Kao zamjenski kapacitet za toplifikaciju Tuzle i Lukavca, u 18 sati u pogon će biti uključen Blok 3 sa jednim kotlom.
U narednoj sedmici za koju je prognozirano zahlađenje, Blok 3 će biti u pogonu sa oba kotla. Potreban ugalj za rad Bloka sa oba kotla u količini 2.500 tona dnevno, je moguće obezbjediti iz rudnika Banovići i Stanari.
U navedenom periodu proizvodnja električne energije i tehnološke pare za industriju će se obavljati samo na Bloku 6 čiji rad je otežan. Zalihe uglja za ovaj Blok su iscrpljene i rad se bazira na protočnom prijemu što podrazumijeva da se sve isporučene količine uglja odmah transportuju u proizvodni proces.
Zbog svega navedenog izvjesno je reduciranje u snabdijevanju kupaca električnom i toplotnom energijom, te tehnološkom parom.
Zbog otežanog rada u Termoelektrani „Tuzla“, sva tri bloka Termoelektrane „Kakanj“ su u pogonu. Zalihe uglja na depoima su dovoljne za rad postrojenja u narednih 15 dana, navodi se u saopćenju.
Objava Elektorprivreda BiH: Termoelektrana večeras obustavlja rad Bloka 4 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.