Arhiva oznaka: vijesti

U posljednja 24 sata u TK registrovano je 140 novozaraženih osoba korona virusom, a testirana su 493 uzorka.

Novozaražene osobe registrovane su u Tuzli – 67, Gradačcu – 18, Gračanici – 14, Živinicama – 10, Srebreniku – devet, po pet novozaraženih registrovano je u Banovićima i Kalesiji, četiri u Kladnju, troje u Lukavcu, po dvoje u Čeliću i Teočaku, i jedna novozaražena osoba u Doboj Istoku.

U posljednja 24 sata od posljedica zaraze korona virusom preminule su tri osobe. Trenutno su korona virusom u TK aktivno zaražene 1.634 osobe, 144 osobe su hospitalizovane, šest je na mehaničkoj ventilaciji dok se ostale pozitivne nalaze u kućnoj izolaciji.

U Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata registrovano je 825 slučajeva zaraze korona virusom, dok je zabilježeno 48 smrtnih slučajeva.

Objava U TK 140 novozaraženih osoba, u Srebreniku 9 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić uputio je zahtjev predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsadu Zaimoviću za sazivanje vanredne sjednice ovog doma na kojoj bi se raspravljalo o zahtjevima rudara.

Istovremeno je od federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića i direktora JP Elektroprivreda BiH Admira Andelije zatraženo da Vladi hitno dostave informaciju vezanu za stanje u rudnicima i zahtjeve rudara, a koju će Vlada FBiH uputiti ka Parlamentu FBiH.

Objava Premijer Novalić zatražio vanrednu sjednicu Parlamenta FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog hroničnog umora zdravstvenog osoblja JZU UKC Tuzla, te imajući u vidu povećanje broja osoblja pozitivnog na Covid 19, UKC Tuzla planira formirati posebno Covid odjeljenje, rečeno je na danas na sastanku Koordinacionog tijela Vlade Tuzlanskog kantona za praćenje stanja pandemije COVID-19.

Ovim će se riješiti problem privremenog raspoređivanja radnika. Koordinaciono tijelo dalo je danas i podršku naporima UKC-a da kadrovski ojačaju Covid odjeljenje u narednom periodu, prije svega u smislu zapošljavanja dodatnih zdravstvenih radnika, ljekara i medicinskog osoblja.

U tom smjeru, pokušat će se iznaći sredstva putem Zavoda zdravstvenog osiguranja, a sagledat će se i mogućnosti zapošljavanja putem programa Zavoda za zapošljavanje TK i Ministarstva za boračka pitanja TK.

Kada je u pitanju provedba higijensko-epidemioloških mjera, istaknuto je da će policijski službenici u narednim danima nastaviti kontrolisati provođenje mjera koje su donesene Odlukom Kriznog štaba ministarstva zdravstva TK,  te  u svim situacijama gdje je zabilježeno kršenje propisanih mjera izricati odgovarajuće sankcije.

Danas je odlučeno i da se krene u kvalitetniju pripremu za provedbu restriktivnijih mjera koje je, za nakon 20. decembra, najavila Vlada FBiH.

Imajući u vidu pritisak kojem je izložen UKC Tuzla, Krizni štab Ministarstva zdravstva će apelovati na ustanove primarne zdravstvene zaštite u smislu njihove veće otvorenosti prema građanima, a sve u cilju rasterećenja kapaciteta i osoblja UKC-a Tuzla.

Danas je istaknuto i da su aktivnosti promocije imunizacije stanovništva na mjestima masovnog okupljanja, a koje su provedene u tržnim centrima u Tuzli, Živinicama i Gračanici, rezultirale značajnijim odzivom stanovništva na vakcinaciju.

Navedene aktivnosti su doprinijele da je procenat vakcinisanih osoba u našem kantonu porastao na 31%. U tom pogledu zatraženo je da ostalih 12 lokalnih zajednica da dostave izvještaj o provedenim aktivnostima u ovom smjeru.

Na kraju današnjeg sastanka članovi Koordinacionog tijela su još jednom uputili apel građanima Tuzlanskog kantona da se vakcinišu i time preveniraju obolijevanje ili teške simptome COVID-a 19.

The post UKC Tuzla planira formirati posebno Covid odjeljenje appeared first on Kameleon M&M.

Popularni holivudski glumac Dwayne Johnson izrazio je želju da se upravo on nađe u ulozi novog james Bonda, piše New York Post.

Popularni „Stijena“ (The Rock) želi da bude novi 007.

Posljednji James Bond bio je Daniel Craig koji je najavio da se povlači iz franšize nakon posljednjeg dijela koji je snimio.

Craigov peti nastup u ulozi britanskog špijuna u filmu „No Time to Die“, koji je došao u bioskope prošlog mjeseca, bio je njegov posljednji u ulozi.

Ovaj 53-godišnjak je zaštitno lice 007 od 2006. godine, kada je Craig prvi put igrao Bonda u filmu „Casino Royale“.

„Želio bih da krenem njegovim stopama i budem slijedeći Bond“, rekao je Johnson.

Ako bi Dwayne Johnson preuzeo ulogu ikone filmskog lika, kako piše New York Post, on bi postao deveti glumac koji bi igrao tajnog agenta MI6, prenosi Danas.

Izvor: Ba.n1info.com

The post Dwayne Johnson želi biti novi James Bond appeared first on Kameleon M&M.

Holandski parlament danas je usvojio inicijativu u kojoj se od vlasti te zemlje traži da od partnera u Evropskoj uniji traže sankcije usmjerene na Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i član Predsjedništva BiH, zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Inicijativu je podnio zastupnik partije DENK Tunahan Kuzu, a prilikom glasanja na sjednici podržalo ju je 117 zastupnika, dok je 33 bilo protiv.

Članovi parlamenta pozivaju vladu te zemlje da se u Evropskoj uniji, čija je Holandija članica, zalaže za sankcije usmjerene direktno protiv Milorada Dodika i njegovog kruga moći “kako bi se održao pritisak na dio bosanskih Srba bez uticaja na narod Bosne”, piše Al Jazeera Balkans.

U inicijativi se traži od ministra vanjskih poslova Holandije da pošalje hitno pismo kolegama iz zemalja članica EU-a u kojem će ih pozvati da se distanciraju od Dodikovih izjava kojima negira genocid nad Bošnjacima, koji je Vojska Republike Srpske predvođena osuđenim ratnim zločincima Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem počinila u Srebrenici od 11. do 18. jula 1995. godine.

Izvor: Klix.ba

The post Holandski parlament traži sankcije EU-a protiv Milorada Dodika appeared first on Kameleon M&M.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt je u Washingtonu, gdje se sastaje na najvišim američkim diplomatama.

Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog kratkog ali dinamičnog diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Schmidt: Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informišem o stanju u BiH, i da se konsultujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a – Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Schmidt: Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Godfrid, koja je odgovorna za Evropu. Upoznaću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi – ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari – imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dayton.

Glas Amerike: Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Schmidt: Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost je da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu ‘nepopravljivu štetu’ ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

Schmidt: To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Schmidt: Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću ‘štapa i mrkve’. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje.

Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da ga otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Schmidt: Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantuju uticaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Schmidt: Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona.

To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Schmidt: Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

Schmidt: Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on “gazi” preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagujete?

Schmidt: Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: ‘OK, ovo je samo balkanska retorika’. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju.

Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Glas Amerike: Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Schmidt: Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, ‘Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom.

KLIX.BA

Objava Schmidt poručio iz Washingtona: Vojska Republike Srpske neće biti formirana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Utvrđivanje najboljih primjera iz prakse u pružanju podrške žrtvama krivičnih djela počinjenih iz mržnje u Jugoistočnoj Evropi bilo je centralna tema regionalne konferencije koju je 23. novembra 2021. godine organizirala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (BiH). Regionalna konferencija bila je posvećena razvoju konkretnih domaćih inicijativa i pružanju pomoći u sprečavanju širenja krivičnih djela iz mržnje počinjenih na osnovu nacionalne ili vjerske pripadnosti na teritoriju drugih država.

Konferencija je okupila predstavnike organa izvršne i sudske vlasti te civilnog društva, kao i socijalne radnike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Događaju su prisustvovali i predstavnici terenskih misija OSCE-a u navedenim zemljama, kao i predstavnici Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava. Također su prisustvovali i predstavnici Kosova.

Učesnici konferencije analizirali su postojeće modele pružanja podrške žrtvama krivičnih djela počinjenih iz mržnje u Jugoistočnoj Evropi, identifikovali pozitivne aspekte, utvrdili nedostatke te sugerisali daljnje aktivnosti u cilju otklanjanja uočenih manjkavosti.

„Krivična djela iz mržnje u Jugoistočnoj Evropi dijele brojna zajednička obilježja i obrasce, a jedan od njih je i nepovoljan položaj žrtava krivičnih djela počinjenih iz mržnje i izostanak institucionalne podrške. Uvažavanje, podrška i zaštita žrtava i njihovih zajednica veoma su važni i često zanemareni elementi sveobuhvatnog odgovora na krivična djela iz počinjena mržnje“, izjavila je Jasna Dobričik, šefica Odjela za ljudsku dimenziju pri Misiji OSCE-a u BiH.

„Cilj ove konferencije je pomoći da se popune praznine u pružanju podrške žrtvama i dopune postojeće strukture i resursi. Kao profesionalci u različitim područjima rada, naš je zadatak da otvorimo raspravu o ovoj temi i pobrinemo se da ona ostane aktivna i relevantna, u interesu društava ove regije“, dodala je Dobričik.

OSCE od 2012. godine doprinosi uspostavi saradnje i koordinacije u rješavanju problema uzrokovanih krivičnim djelima iz mržnje, u cilju smanjivanja potencijalnih prijetnji po stabilnost regije.

Objava Unapređenje podrške žrtvama krivičnih djela počinjenih iz mržnje u fokusu aktivnosti OSCE-a u Jugoistočnoj Evropi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Odlukom ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, dana 26.11.2021. godine je obustavljena nastava u osnovnim i srednjim školama Tuzlanskog kantona. Nastava će se organizirati od ponedjeljka, 29. novembra 2021. godine po ustaljenom rasporedu.

Svim učenicima i zaposlenicima osnovnih i srednjih škola čestitamo Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

rtvtk.ba

Objava TK: U četvrtak i petak nema nastave za osnovce i srednjoškolce pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U prostorijama Gradske uprave u Srebreniku svečano je potpisan  ugovor o detaljnim hidro-geološkim istraživanjima bunara BGD-11 na lokalitetu Mramora, a koji je planiran kao izvorište za rješavanje pitanja vodosnabdijevanja MP Tinja i gravitirajućih naselja.

Ugovor je potpisan sa izvođačem radova – institutom za primijenjenu geologiju i vodoinženjering IPIN Bijeljina, a njegova vrijednost je 193 000 KM. Rezultati  istraživanja trebali bi dati detaljne informacije  o količini i kvalitetu vode na ovom izvorištu, što će odrediti i naredne aktivnosti i faze projekta vododosnabdijevanja.

Kako je navedeno prilikom potpisivanja ugovora, izvođač radova vrlo brzo će započeti istražne radove na lokalitetu bunara BGD-11, smetnju u radovima ne bi trebale predstavljati ni vremenske prilike, a podaci o kvantitetu i kvalitetu vode na izvorištu trebali bi biti poznati već početkom naredne godine.

Objava Potpisan  ugovor o detaljnim hidro-geološkim istraživanjima bunara BGD-11 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U robnoj razmjeni Bosne i Hercegovine s inostranstvom u 10 mjeseci ove godine izvoz je iznosio 11 milijardi i 435 miliona KM, što je za 33 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je u istom periodu uvoz iznosio 17 milijardi i 336 miliona KM, što je više za 24,5 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom bila je 66 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit BiH iznosio pet milijardi i 901 milion KM, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Izvoz iz BiH u zemlje CEFTA-e je iznosio milijardu i 865 miliona KM, što je za 36,8 posto više nego u deset mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 243 miliona KM, što je više za 26,7 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 83,1 posto.

Izvoz u zemlje Evropske unije u deset mjeseci ove godine iznosio je osam milijardi i 431 milion KM, što je za 34,5 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio 10 milijardi i 334 miliona KM, što je više za 22 posto. Pokrivenost bh. uvoza izvozom sa EU iznosila je 81,6 posto.

Izvor: Klix.ba

The post Izvezena roba iz BiH vrijedna 11,4 milijarde, a vrijednosti uvezene bila 17,3 milijardi KM appeared first on Kameleon M&M.

Bookstan on Air završio je i drugu književnu kritiku nastalu u okviru projekta Bookstan on Air realiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.

Bookstan on Air ovaj put je realizovao kritiku romana Zemlja drugih, spisateljice Lejle Slimani.

Novi roman Lejle Slimani portret je odnosa između dvije kulture i porodice koja pokušava sačuvati svoj identitet i dostojanstvo u grotlu velikih turbulencija.

PIŠE: Ivana Golijanin

„Zašto sunce bježi od nas, i to u ovoj zemlji

u kojoj je inače vrijeme nevjerovatno lijepo?“

Zemlja drugih, Lejla Slimani

Nakon knjiga U vrtu ljudoždera (2014), o ženi koja postaje zarobljenica svoje nimfomanije, i Uspavaj me (2016), uznemirujućeg trilera kojim je osvojila prestižnu francusku nagradu Goncourt, velika priča kojom se francusko-marokanska spisateljica Lejla Slimani bavi u svom novom romanu jeste porodična drama njene bake i djeda, i prvi je dio najavljene autobiografske trilogije.

Zemlja drugih nam stiže u Buybookovom izdanju, u sklopu projekta “Od jedne pandemije do druge: 100 godina evropske književnosti u 10 knjiga”, u prevodu Tee Mijan. Riječ je o romanu koji zadire u rasna, klasna i rodna pitanja, u živote ljudi na margini, ali i u bunt protiv postojećeg poretka.

Alzašanka Mathilde se zaljubljuje u Amina Belhaža, marokanskog borca u francuskoj vojsci tokom Drugog svjetskog rata te sa njim 1947. godine odlučuje otići u Maroko i živjeti u Meknesu, gradu na području francuskog protektorata, na farmi koju je Amin naslijedio od svog oca. To je grad u kojem žive i vojska i doseljenici, a koji je strogo podijeljen na dva dijela  ̶ u jednom žive Arapi, dok drugi pokušava biti moderni grad za bijelce. U mehanizmu represivnog razdvajanja, ljudi žive jedni pokraj drugih, ali jedni od drugih zaziru.

Kolonizacija zemlje, kolonizacija tijela

Zemlja drugih ilustruje loše odnose između doseljenika i domorodaca, a Amin je u tom prostoru i takvoj atmosferi podijeljen između kultura: oženjen je Francuskinjom, za tu se državu borio i dok ga Marokanci asimiliraju sa doseljenicima, Francuzi ga, pak, preziru jer je on za njih inferiorni drugi.

Kao moto romana stoji: „Prokletstvo riječi: miješanje rasa, napišimo to na stranici ogromnim slovima.“ Za razliku od romana Uspavaj me čija se radnja zbiva u Francuskoj, sada se pitanje odnosa između većine i manjine prebacuje u arapski kulturni kontekst.

Važno je naglasiti da je Lejla Slimani izvrstan primjer hibridnog identiteta i da, kao spisateljica, pišući na francuskom jeziku o sjevernoafričkom pitanju u Europi, pokušava osvijestiti značaj otvorenosti u razumijevanju različitosti. Tako se pojam drugog ovdje pojavljuje ne samo u kolonijalnom kontekstu, već i kao koncept funkcionisanja francuskog i marokanskog društva. Govoreći o inferiornosti drugog, Slimani u svom romanu zauzima eurocentričnu perspektivu posmatranja situacije u Maroku.

Maroko je ovdje „zemlja drugih“ u kojoj se, uz fizičko nasilje, dešavaju i svi oblici isključivanja/stvaranja drugog i drugačijeg. Nipodaštavanje onih koji odstupaju od norme kolektivnog „mi“ prepoznajemo i u načinu na koji marokansko društvo tretira žene iz svoje zajednice, ali i u pristupu prema ljudima čiji su identiteti hibridni. To se najbolje reflektuje u liku Mathildine i Aminove kćeri Ajše koja u najranijem dobu trpi otvoreni rasizam.

Biti kćerka Francuskinje i Marokanca, u gradu u kojem je zabranjeno da se te grupe miješaju, ona je primorana živjeti na margini drugosti. Ajša razumije da je ljudi na ulici i u školi gledaju drugačije. Njena kosa, boja kože i odjeća nisu imaginarni konstrukti već stvarni koncepti ukorijenjenog rasizma, na šta Slimani vrlo dobro ukazuje u svom romanu. Kao Marokanka, prisvajanjem francuske kulture, ona je u mogućnosti da primora i jedno i drugo društvo da se pogledaju u ogledalo i vide svoje pravo lice  ̶ diskriminatorsko i rasističko, u srži.

Podnaslov romana Zemlja drugih je „Rat, rat, rat“, a taj pojam i pojava ovdje imaju dvojako značenje. Prvo je ono najočitije u kojem rat predstavljaju ljudi u uniformama i mrtva tijela na polju. Uz to, Slimani opisuje i posljedice koje su ti sukobi imali po žene. One nisu nosile vojne uniforme, ali uniformisanje nisu mogle izbjeći. U kontinuiranoj borbi za slobodu, navukli su im odjeću koja ih devalorizira do nivoa potpunog uništenja individualnosti. To je rat što ga vode žene protiv kolonizacije ženskog tijela koje su zaposjeli svi muškarci  ̶ ne samo Francuzi i ne samo država.

Odnos između Mathilde i Amina, pored neskrivene netrpeljivosti dvije kulture, mora prevazići eskaliranje nasilja koje dolazi sa proglašenjem nezavisnosti. Život njihove porodice egzistira na liniji predrasuda kojima su podređeni svi i bez izuzetka.

Po dolasku u Maroko, Mathilde doživljava otriježnjenje – njen suprug je muškarac oblikovan patrijarhalnim načelima i nije odvažni oficir koji je oslobodio njen narod.

U toj „zemlji drugih“, ona je izvan, potpuno izolovana i primorana podnositi i društvene promjene i promjene ponašanja svog supruga. Slimani u svojim romanima tematizira, kako je to i sama istakla, mehaniku poniženja, pa tako i ovdje uočavamo kako Amin od brižljivog supruga postaje agresivni muškarac koji bol i sramotu prevazilazi mučenjem supruge – kako mentalno tako i ekonomski. I drugi muškarci u porodici pokazuju taj neprijateljski stav prema ženama  ̶ vidljivo je to u Aminovu ponašanju, kao i onom drugog brata Omara, prema sestri Selmi.

Ipak, kada piše pisma svojoj sestri Irène koja živi u Evropi, Mathilde izostavlja sve dijelove istine koji bi pokazali da je njen život u Maroku možda najveća pogreška koju je načinila.

„Amin se vrlo rijetko pojavljivao u njenim pričama. Njen muž je bio sporedni lik obavijen gustom maglom. Željela je da Irène stekne dojam kako je njihova ljubavna priča toliko strastvena da ju je nemoguće podijeliti ili opisati riječima.“

Istina je, pak, izgledala i zvučala ovako:

„Pod teretom briga i poniženja, Amin se promijenio, postao je mračniji. Dodir njegove kože tad bi joj se učinio tako vruć i neugodan, nije se mogla suzdržati a da s izvjesnim gađenjem ne primijeti otuđenost svog muža.“

Sadržaj Mathildinih pisma odaje utisak romana Karen Blixen, ali u stvarnosti je taj svijet potpuno različit od svijeta baronice Blixen. Mathilde nije aristokratkinja već siromašna i razočarana žena koja se postepeno prepoznaje u Afrikancima. „U tom trenutku joj nije bilo do igranja uloga, prihvatila je da bude ono što jeste: žena koju su postarali neuspjeh i razočarenja, žena bez ponosa.“ Zato na kraju postavlja ambulantu za liječenje ljudi – njen život je divljiji, opasniji, tjeskobniji, ali sa više empatije.

Bog voli samo muškarce i djecu

Žene u romanima Lejle Slimani uhvaćene su u trenucima kako socijalne tako i intimne krize. I Adele (U vrtu čudovišta) i Miriam (Uspavaj me) traže svoje mjesto koje će moći zvati domom, dok je Mathilde, u nemogućnosti da pronađe svoj prostor sreće, u stalnom strahu da će, ako ga ikada pronađe, izgubiti dio svoje slobode.

Unutar tematizirane hronologije, Slimani će se, sa jedne strane opširno zadržati na opisima intimnih doživljaja stvarnosti likova; s druge strane, te će dijelove nerijetko presijecati promišljanjima o poziciji žene u vremenima krize.

Mathilde je „žena, supruga, biće koje zavisi od milosti drugih“, i dijeli tu sudbinu sa životima svih žena.

Ona zbog ljubavi pristaje na kompromise, njena kćer Ajša živi na margini koja joj je dodijeljena rođenjem u takvoj porodici, a protiv koje se ona bori učenjem i željom za napredovanjem. Muilala, Aminova majka, predstavlja tradicionalnu marokansku ženu, snažnu ali povučenu, koja je živjela u gotovo robovlasničkom Maroku gdje je rat bio sve za šta je znala, dok u Selmi, Aminovoj sestri, prepoznajemo želju za emancipacijom i promjenama u tom podijeljenom svijetu.

U Ajšinom odrastanju se najbolje reflektuju zahtjevi zajednice i želja za drugim, boljim životom koje u sebi nosi i njena majka Mathilde. U najranijim godinama, ona je podređena konzervativnoj misli koja je proglašena za normu. „Bog voli samo muškarce i djecu.

Uvjerila je sebe da su žene lišene te sveobuhvatne ljubavi, i od tada je strepila zbog toga što će postati jedna od njih.“ U knjizi stoji kako ona, sa svojom gustom plavom kosom, koju je nemoguće raščešljati, na neki način zavidi crnoj i sjajnoj kosi jedne od njenih drugarica. Uz strah od odbacivanja, Ajši je nametnut usud poređenja sa drugima. Motiv kose je važan kod Lejle Slimani jer su u nju upisani stereotipi, margine, strahovi i političke konotacije društva.

Problematično u razumijevanju ovoga romana može biti to što se u širini događaja koje Slimani opisuje dešava da čitatelj ne bude u potpunosti posvećen kako bi razvio određeni nivo suosjećanja sa likovima. Kompozicija romana je linearna i posve realistična, bez stilskih kolebanja, ali je cjelina i dalje teže prohodna.

Taman kada se posvetimo nečijoj tački gledišta, fokus se prebacuje na drugu, često ne značajniju od one koju smo tako brzo napustili. U toj se nagomilanosti može izgubiti jasnija artikulacija postojeće društvene situacije i njena kritika  ̶ što se sve vrijeme izdaje za cilj ovoga romana. Upravo zato što je riječ o prvom dijelu intimne, autobiografske trilogije ove uspješne i cijenjene spisateljice, slutim da je bilo potrebno snažnije za glavnu priču vezati čitatelje.

Ipak, portret Mathilde, koja je ujedno i marginalizirani drugi i žena, dobro je polazište za potencijalnu kritiku ženskosti koja je oblikovana kao nametnuti kulturni konstrukt. Upiranje prstom u ciljeve patrijarhalnog kanona koji se temelje na principu isključivosti podjednako su prikladni i za poziciju iz koje progovaraju ženski likovi i za poziciju odnosa između Marokanaca i Evropljana.

Kao i u njenim ranijim romanima, i ovdje su likovi prisiljeni balansirati između želje i zahtjeva zajednice – između zakona i slobode. Kroz pripovijedanje o životu glavne junakinje, Slimani piše priču o pogubnom trokutu sastavljenom od rasizma i diskriminacije, uništenih ideala i smrti slobode u vječno opresivnom patrijarhatu.

Bookstan on Air je realiziran uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.

The post Bookstan on Air – Autorica kritike romana „Zemlja drugih” Lejle Slimani je Ivana Golijanin appeared first on Kameleon M&M.

Zastupnica Naše stranke Amra Nadarević-Vodenčarević na današnjoj sjednici Skupštine TK uputila je Vladi Tuzlanskog kantona inicijativu za provjeru medicinskih uređaja u privatnim zdravstvenim ustanovama kao i kontrolu gdje se sprovode medicinske intervencije i da li iste izvodi isključivo educirano medicinsko osoblje.

Inicijativa je usvojena.

„Uz inovacije i brz napredak tehnologije, medicinski uređaji su trenutno jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu. Poput lijekova i ostale zdravstvene tehnologije, neophodni su za skrb o pacijentu. Neispravan uređaj može uzrokovati krivu dijagnozu ili neuspješnu terapiju. Vjerojatnost neispravnosti uređaja se smanjuje preventivnim održavanjem. Uprave zdravstvenih ustanova u našoj sredini provedbu mjera ostvarivanja sigurnosti vide uglavnom kao trošak neprimjeren trenutnom ekonomskom stanju u zdravstvu. S druge strane, ako neki uređaj nije raspoloživ zbog neispravnosti, smanjuje se kvaliteta zdravstvene usluge jer se stvara lista čekanja, a time je i zanemarena briga o pacijentu.“, pojasnila je zastupnica i dodala da je istraživanje sprovedeno u Hrvatskoj pokazalo da svake godine za 15 posto raste broj pacijenata koji se odlučuju za neinvazivni tretman podmlađivanja (botoks – 2500 pacijenata i hijaluronska kiselina – 1800 pacijenata). Specijalisti estetske hirurgije upozoravaju kako te nehirurške metode često izvode nestručne osobe i u neadekvatnim uslovima.

Najvažnije je naglasiti da usluge iz oblasti estetske hirurgije, kao što su primjena botoksa i hijaluronskih filera, spadaju u zdravstvene usluge i podrazumijevaju primjenu lijekova i medicinskih sredstava što je dozvoljeno samo u zdravstvenim ustanovama.“, izjavila je zastupnica.

The post Zastupnica u Skupštini TK uputila inicijativu za provjeru medicinskih uređaja u privatnim zdravstvenim ustanovama appeared first on Kameleon M&M.

Rolls-Royceov električni zrakoplov srušio je brzinski rekord vozeći 623,4 km/h.

Samo dva mjeseca nakon svojeg prvog leta, Rolls-Royceov “Spirit of Innovation” postigao je brzinu od 623,4 km/h, čime je srušio svjetski brzinski rekord za električne zrakoplove.

Također je postigao najveću brzinu od 555,8 km/h na stazi od 3 kilometra i najkraće vrijeme do uzdizanja na visinu od 3.000 metara za 202 sekunde, kao što možete vidjeti u ovom videu.

Rekordi tek trebaju biti certificirani, ali ako brzina od 623,4 km/h stoji, ona bi premašila trenutni rekord od 342,7 km/h koji drži Siemens Extra 330LE za impresivnih 212,4 km/h.

Rolls-Royce je rezultate testiranja uputio na certificiranje organizaciji FAI (Fédération Aéronautique Internationale), tijelu koje je zaduženo za svjetske rekorde u zrakoplovstvu.

Spirit of Innovation pokreće motor od 400 k

W (535 KS) od 750 volti, a Rolls-Royce kaže da koristi pogonsku bateriju s najvećom gustoćom koja je ikada postignuta u aeronautici i sastoji se od čak 6.480 ćelija.

Objava VIDEO: Pogledajte let najbržeg električnog aviona pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kantonalni sud u Sarajevu (KSS) proglasio je krivim Idrisa Norija, državljanina Maroka, zbog krivičnih djela djela – razbojništvo i razbojnička krađa, te ga osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od sedam godina, potvrđeno je Feni u Tužiteljstvu KS.

Optuženi se tereti da je 16. februara ove godine oko 19,15 sati u ulici Džemala Bijedića prišao s leđa ženskoj osobi, te joj nožem zadao udarac u predjelu desnog ramena i lijeve nadlaktice, nakon čega joj je iz ruke oteo mobilni telefon.

Kako se nadalje navodi, nakon što su dvojica prolaznika pokušali pomoći oštećenoj A. M., a jedan od njih pokušao uzeti oteti telefon, okrivljeni je i njemu zadao udarac nožem u predjelu lijeve lopatice a potom pobjegao.

Objava Marokancu sedam godina zatvora: Ženu udario nožem, pa napao i građane koji su joj pokušali pomoći pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Skupština Tuzlanskog kantona razmatrala je na sjednici informaciju o aktuelnoj situaciji u vezi s pandemijom koronavirusa, a analiziran je period od početka augusta do polovine novembra. 

Broj oboljelih u razmatranom periodu u Tuzlanskom kantonu iznosio je 7.347 pacijenata. 

– Usložnjavanje situacije započelo je početkom devetog mjeseca. Od tada je u kontinuiranom porastu. Blizu trećine testiranih su na kraju i potvrđeni. Incidenca je u kontinuiranom porastu i maksimalna vrijednost je 227 na 100 hiljada stanovnika – izjavio je ministar zdravstva TK Božo Jurić.

Naglasio je da se nalazimo u fazi nekontrolisanog širenja virusa. Najveći broj oboljelih je mlađe životne dobi, dok je najveća smrtnost među stanovnicima treće životne dobi. 

Zastupnik Stranke demokratske akcije u Skupštini TK prof.dr. Šekib Umihanić je sugerisao da je potreban detaljniji izvještaj.

– Informacije koje imamo na svakoj sjednici je ista metodologija. Bilo bi dobro da izvještaj bude potpuniji šta negdje fali. Formirano je Koordinaciono tijelo od koga nemamo nekih rezultata do sada. Kriva veoma dugo ide uzlaznom putanjom. Nemamo potpune informacije o epidemiološkoj situaciji – smatra Umihanić.

Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih virusom Covid-19 od početka augusta do polovine novembra iznosi 316.

Procenat vakcinisanih prvom dozom je 30 posto stanovništva, dok je 26 posto stanovništva vakcinisano i drugom dozom.

federalna.ba/Fena

Objava Skupština TK o epidemiološkoj situaciji, incidenca u kontinuiranom porastu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.