U prostorijama Centra za kulturu i informisanje u Srebreniku krajem prošlog mjeseca je svečano otvorena manifestacija Dani evropskog naslijeđa koju Ministarstvo za kulturu sport i mlade Tuzlanskog kantona ove godine obilježava u partnerstvu sa pet ustanova kulture sa područja Tuzlanskog kantona, a jedna od njih je i Centar za kulturu i informisanje Srebrenik.
U proteklim danima učenici nekoliko srebreničkih osnovnih škola i Mješovite srednje škole posjetili su galeriju srebreničkog Doma kulture gdje je postavljena izložba slika „Stari grad Srebenik u očima umjetnika”. Radi se o slikama iz bogatog fundusa galerije manifestacije Srebrenik – Otvoreni grad umjetnosti. Izložene su slike koje su nastajale u protekle 44 godine koliko traje tradicaja manifestacije OGUS i njene likovne kolonije.
Učenici su organizovano posjetili i dragulj srebreničkog i bosanskohercegovačkog kulturno-historijskog naslijedja, tvrdjavu Stari grad, koja je u fokusu svih programa ove manifestacije.
Dani evropskog naslijeđa u Tuzlanskom kantonu održavaju se pod pokroviteljstvom Vlade TK, odnosno Ministarstva za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona.
„Veoma je važno da upoznamo i prepoznamo naš identitet koji je svakako dio jednog većeg, Evropskog naslijeđa. Ovo je jedinstvena manifestacija u BiH i možda jedna od najznačajnih u regionu.“ naglasio je Zlatan Muratović, ministar za kulturu, sport i mlade TK na samoj ceremoniji otvaranja.
„Veliku zahvalnost dugujemo Ministarstvu za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona koji su nam dali podršku i pružili pomoć da mladima u Srebreniku prezentujemo naše bogato naslijeđe,a i da u narednom periodu sve ove slike iz bogatog fundusa likovne kolonije manifestacije “Srebrenik otvoreni grad umjetnosti” digitalizujemo. Tako da će slike svim zainteresovanima uskoro biti dostupne i u toj formi, da uz kafu pogledaju radove vrhunskih umjetnika.„ – kazao je Mirza Ibrišimović, direktor Centra za kulturu i informisanje Srebrenik.
Objava “Dani evropskog naslijeđa” u Srebreniku: Učenici posjetili Stari grad i izložbu slika iz galerije OGUS-a pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Jedna osoba iz Bileće uhapšena je juče zbog sumnje da je počinila krivično djelo Razbojništvo koje se dogodilo u Nikšiću.
Pripadnici PU Trebinje postupajući po naredbi Okružnog suda u Trebinju, obavili su pretres kuće, pomoćnih prostorija i vozila koje koristi S.A., te tom prilikom su pronađeni i privremeno oduzeti tragovi koji mogu poslužiti u rasvjetljavanju krivičnog djela Razbojništvo, koje se dogodilo istog dana u Nikšiću u Crnoj Gori – rečeno je iz PU Trebinje.
Do oružane pljačke došlo je juče oko devet sati u Nikšiću, kada su naoružani napadači presreli vozilo koje prevozi novac i tom prilikom ranili jednog čuvara, dok su ostale radnike poprskali biber sprejom.
Radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak (50) je naknadno preminuo.
Pljačkaši su terencem BiH tablica pobjegli u nepoznatom pravcu i za sada se ne zna koliko su novca odnijeli.
Crnogorski mediji prenose da se radi o oko 400.000 eura. Prema nezvaničnim informacijama, novac je dopremljen jutros zbog isplate penzija, piše ATV.
Iz Uprave policije je saopšteno da se intenzivno traga za počiniocima razbojništva, a da je u mjestu Grebice pronađeno zapaljeno vozilo za koje je sumnja da je korištno u počinjenju ovog krivičnog djela.
Objava Uhapšen muškarac u BiH zbog zločina koji je jučer šokirao Crnu Goru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Jutros je oblačno na području Hercegovine, Krajine i jugozapada Bosne. U ostalim područjima Bosne je mala do umjerena naoblaka.
Temperature zraka izmjerene u 8 sati (°C): Sokolac -2; Bjelašnica 1; Zenica 4; Doboj, Prijedor i Tuzla 5; Sanski Most 7; Ivan-sedlo 8; Srebrenica i Zvornik 9; Mostar i Trebinje 10; Bugojno, Drvar i Livno 11; Sarajevo 12; Gradačac, Grude i Jajce 13; Banja Luka 15; Bihać i Neum 17°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 944hPa, za 1hPa je manji od normalnog i opada.
Danas više oblačnosti u Hercegovini, Krajini i jugozapadu Bosne gdje lokalno može pasti malo kiše. U većem dijelu Bosne malo do umjereno oblačno vrijeme. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Povremeno jaki udari juga u Krajni, sjeveru i dijelu centralne Bosne. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 15 i 22°C. U Sarajevu mala do umjerena naoblaka. Najviša dnevna temperatura zraka oko 20°C.
U petak u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu zemlje sa kišom i pljuskovima. Vjetar slab većinom južnog smjera. Na sjeveru i sjeveroistoku Bosne vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20°C.
U subotu u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno oblačno sa kišom i pljuskovima. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje od 14 do 18°C.
U nedjelju u Bosni i Hercegovini mala do umjerena naoblaka. Dio prijepodneva u Bosni će biti magle. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 5°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 18°C, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.
Objava Prognoza / Evo kad stižu zahlađenje i kiša pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ministri obrane NATO-a u četvrtak će se dogovoriti o novom master planu za obranu od svakog potencijalnog ruskog napada na više frontova, unatoč novoj usredotočenosti saveza na Kinu, rekli su diplomati i dužnosnici.
Strategija koja je povjerljiva nadilazi postojeće regionalne obrambene planove i ima za cilj pripremiti se za svaki istovremeni napad u regijama Baltika i Crnog mora, po mogućnosti uključujući nuklearno oružje, hakiranje računalnih mreža ili napad iz svemira.
Dužnosnici i diplomati kažu da takav napad nije neposredan. Rusija poriče bilo kakve ratne namjere i kaže da je NATO taj koji takvim pripremama riskira destabilizaciju Europe.
No, američki dužnosnici, diplomati NATO-a i bivši dužnosnici kažu da je “Koncept za odvraćanje i obranu u euroatlantskom prostoru” potreban dok Rusija razvija napredne sustave naoružanja i raspoređuje trupe i opremu bliže savezničkim granicama.
U svibnju je Rusija okupila oko 100.000 vojnika na svojoj granici s Ukrajinom, što je najveći broj otkako je Moskva anektirala Krim 2014., kažu zapadni dužnosnici. U rujnu je Rusija upotrijebila nove borbene robote u velikim vojnim vježbama sa Bjelorusijom koji su alarmirali baltičke saveznike.
S Rusijom koja nadograđuje ili zamjenjuje sovjetske vojne svemirske sustave kako bi potencijalno napadala satelite u orbiti, razvijajući tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji za ometanje savezničkih zapovjednih sustava, Moskva također razvija “super oružje”.
Ono je otkriveno 2018. godine i uključuje nuklearne krstareće rakete pet puta brže od zvuka, koje bi mogle izbjeći sustave ranog upozoravanja.
Umirovljeni američki general Ben Hodges, koji je zapovijedao snagama američke vojske u Europi od 2014. do 2017., rekao je za Reuters kako se nada da će strateški plan dovesti do veće usklađenosti u NATO-ovoj kolektivnoj obrani, što znači više resursa za crnomorsko područje.
Objava NATO dogovara master plan za ruske prijetnje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Odbor Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore BiH danas je jednoglasno utvrdio da je trenutno stanje u toj oblasti neodrživo, te da je neminovno povećanje cijena transporta kod svakog prijevoznika koji želi opstati.
Tvrde da je dramatičan rast cijena goriva i repromaterijala, uz prisutno nerješavanje ključnih pitanja od utjecaja na poslovanje svakog prijevoznika, dovelo prijevoznike u poziciju u kojoj drugačija opcija ne postoji.
Također, navode da su, iako svjesni da razlog odliva kadrova nije samo visina plate, prijevoznici značajno povećali plate vozača.
Dodaju da ionako teško podnose nepotrebne troškove koje imaju zbog nerješavanja niza zahtjeva i inicijativa upućenih nadležnim organima za osiguranje barem približnih uvjeta koje imaju prijevoznici u drugim državama.
Nespremnost i nehtijenje nadležnih da uspostave zahtjevani sistem digitalnog zelenog Covid certifikata priznatog u Evropskoj uniji, uz sve ad-hoc mjere koje prijevoznici moraju poštivati u različitim državama prilikom obavljanja međunarodnog prijevoza, već je dovelo prijevoznike u poziciju da ne mogu pristupiti mjestu utovara ili istovara u pojedinim državama, što je dodatna prijetnja normalnom obavljanju te djelatnosti, saopćeno je iz VTKBiH.
Narodna skupština Republike Srpske je na današnjoj 22. sjednici glasala i usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.
Ukupno 43 poslanika su glasali “za” što je samo za jedno više od potrebne većine, dvoje je bilo suzdržano. Poslanici opozicije nisu prisustvovali glasanju.
Osim toga zakona, usvojena je i Informacija o problemima isporuke kiseonika odgovarajućeg kvaliteta i koncentracije propisane za lijek javnim zdravstvenim ustanovama u RS-u za vrijeme vanredne situacije izazvane koronavirusom.
Zakon se na dnevnom redu sjednice našao po hitnom postupku, a nakon Narodne skupštine RS-a, o njemu bi trebalo odlučivati i Vijeće naroda RS-a.
Na današnjoj sjednici se raspravljalo o aferi “Kiseonik”, a mnogi poslanici nisu željeli prisustvovati danas.
Ministar zdravstva RS-a Alen Šeranić obrazložio je da su praktično prepisali zakon koji je trenutno važeći u BiH, osim što se njime nadležnost prenosi na novu Agenciju za lijekove RS-a.
Predstavnici opozicije navode da će ovaj zakon uvesti pravnu nesigurnost na tržištu kao i to da on neće riješiti problem nabavke medicinskog kisika koji je u ovom trenutku glavni problem.
Zanimljiv je podatak da je u Prijedlogu navedeno da zakon stupa na snagu tek nakon šest mjeseci od dana objavljivanja u Službenom glasniku.
Pravo radnika na godišnji odmor je definisano članom 47. Zakona o radu FBiH, (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18).
Navedenim članom je propisano da radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih dana, s tim da izuzetno godišnji odmor može da traje i duže od 30 radnih dana, ukoliko je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada.
Prema važećim propisima u FBiH, godišnji odmor predstavlja pravo, a ne obavezu radnika.
Kada radnik ima pravo na godišnji odmor?
Radnik stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada, ukoliko se prvi put zaposli ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana.
Ukoliko radnik nije stekao pravo na puni godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Način korištenja godišnjeg odmora
Trajanje godišnjeg odmora i način korištenja su propisani članom 49. Zakona o radu FBiH. U slučaju da radnici imaju pravo na godišnji odmor u dužem trajanju od minimalno propisanog navedenim zakonom, isto se uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.
Prilikom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na način kako je utvrđeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Poslodavac utvrđuje plan korištenja godišnjeg odmora, u konsulaciji sa radnikom. Poslodavac je dužan obavijestiti radnika pisanom odlukom o trajanju godišnjeg odmora i periodu korištenja, najmanje sedam dana prije odlaska na godišnji odmor.
Za vrijeme trajanja godišenjg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 100 posto.
Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio može koristiti u toku kalendarske godine u trajanju od najmanje 12 radnih dana, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
Ukoliko radnik ne iskoristi godišnji odmor na navedeni način, nema pravo prenosa godišnjeg odmora u narednu godinu.
Prema navedenim zakonskim propisima, radnik koji u toku kalendarske godine nije iskoristio prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od najmanje 12 radnih dana, ne bi imao pravo da preostali godišnji odmor prenosi u narednu godinu.
Ukoliko je radnik iskoristio sve dane godišnjeg odmora u toku kalendarske godine, 1.1. naredne godine stiče pravo na puni godišnji odmor za tu godinu, uz saglasnost poslodavca.
Radnik može koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on želi, s tim da mora obavijestiti poslodavca najmanje 3 dana prije korištenja.
Zaštita prava na godišnji odmor
Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Također, radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju propisanim zakonom.
Poslodavac je dužan omogućiti radniku da u toku trajanja otkaznog roka iskoristi godišnji odmor.
Radnicima kojima je radni odnos zasnovan na određeno vrijeme, radni odnos prestaje istekom roka određenog ugovorom, poslodavac je dužan omogućiti da iskoriste godišnji odmor prije isteka roka na koji je ugovor zaključen.
Poslodavac je u obavezi da isplati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor samo u slučaju da godišnji odmor nije iskorišten krivicom poslodavca (npr. radnik je tražio korištenje godišnjeg odmora, ali zbog obima posla poslodavac mu isti nije mogao omogućiti).
Također, postoji i mogućnost da radnik na osnovu potvrde o neiskorištenom godišnjem odmoru od prethodnog poslodavca isti koristi kod novog poslodavca, pod uslovom da nema prekid između dva radna odnosa u trajanju dužem od 15 dana.
Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona raspisalo je Konkurs za prijem u radni odnos nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim školama Tuzlanskog kantona.
Potrebne dokumente za prijavu kao i uslove koje morate ispunjavati, možete pronaći na linkovima ispod
Konkurs
Prijavni obrazac za prijem nastavnika i stručnih saradnika
Prijavni obrazac za prijem pomoćno-tehničkog osoblja
Objava Objavljen Konkurs za prijem u radni odnos nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim školama TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Svjetski dan osteoporoze (The World Osteoporosis Day- WOD) obilježava se svake godine 20. listopada/oktobra, čime se pokreće kampanja posvećena podizanju globalne svijesti o prevenciji, dijagnostici i liječenju osteoporoze i metaboličke bolesti kostiju.
Zanimljivo je napomenuti da se prije 1994. godine osteoporoza nije ni smatrala ozbiljnom bolešću. Stoga su prve godine od osnutka Međunarodne zaklade za osteoporozu (IOF) bile posvećene ukazivanju na postojanje bolesti i promjena u kostima, koje mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba i poskupljenja zdravstvene usluge.
Osnivanje Međunarodne zaklade za osteoporozu (International osteoporosis Foundation IOF-a) bila je kombinacija zajedničkih napora Europske zaklade za osteoporozu (EFFO) osnovane 1987. godine i Međunarodne federacije društava za koštane bolesti (IFSSD) koja je pokrenuta 1995 godine. Okupljajući obje organizacije pod jedan krov došlo je do boljeg fokusiranja i udruživanja resursa za svjetske znanstvenike, liječnike i druge organizacije za zagovaranje zdravlja koje su se borile protiv osteoporoze.
Do kasnih 90-ih, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zajedno s IOF-om, sponzorirala je događaje Svjetskog dana osteoporoze. Od tada je IOF preuzeo veći dio vođstva u sponzoriranju događaja za podizanje svijesti u cijelom svijetu.
Sagledavanje značaja teme kroz povijest dana osteoporoze, ukazuje i naglašava izravnu uzajamnu povezanost između osteoporoze i slomljenih kostiju koje imaju ozbiljne posljedice po pojedinca zbog ispoljene boli, invaliditeta, izgubljene neovisnosti i nemogućnosti obavljanja svakodnevnih zadataka.
Dosadašnje teme Svjetskog dana osteoporoze:
1996, 1997, 1998 :Skretanje pozornosti i podizanje svijesti o osteoporozi
1999: Rano otkrivanje osteoporoze
2000: Izgradnja zdravih kostiju
2001: Razvoj kostiju kod mladih
2002: Sprječavanje prve frakture
2003: Kvaliteta života
2004: Osteoporoza kod muškaraca
2005: Vježba
2006: Ishrana
2007: Faktori rizika
2008, 2009: Zagovaranje promjene politike
2010: Znakovi i simptomi prijeloma kralježnice
2011: 3 koraka za prevenciju: kalcij, vitamin D i vježbe
2012: Zaustavite se na jednom: Neka Vaš prvi prijelom, bude posljednji
2013: Jake žene čine druge žene jačim
2014: Pravi muškarci jačaju svoju snagu iznutra
2015: Opskrbite snagu svojih kostiju
2016, 2017 : Volite svoje kosti – zaštitite svoju budućnost
2018: Osteoporoza kod mladih osoba
2019: To je osteoporoza
2020: Pobijedite lom kosti
2021: Osnažite svoje kosti
Što uzrokuje osteoporozu?
Osteoporoza, poznata kao tiha epidemija, najčešća je bolest kostiju kod ljudi i predstavlja veliki javnozdravstveni problem u cijelom svijetu jer ona ne boli, nema simptoma koji bi ukazivali na njezino postojanje. Obično se ne zna da postoji, dok ne dođe do loma kosti.
Iako genetika ima veliku ulogu u određivanju zdravlja kostiju, postoje čimbenici načina života koji mogu pomoći u održavanju ili u nekim slučajevima poboljšati snagu kostiju.
Što je Osteopenija?
Osteopenija je stanje u kojem je mineralna gustoća kosti manja od normalnih vrijednosti, ali nije dovoljno niska da se smatra osteoporozom i ako je dijagnostikovana osteopenija gubitak kostiju nije neizbježan, mada je veći rizik od osteoporoze i lomova.
Žene sa osteopenijom predstavljaju otprilike 50% ukupne populacije izložene riziku od prijeloma. Osim toga, one s osteopenijom koje su već imale prijelom imaju isti rizik od prijeloma kao i žene s osteoporozom.
Postoje mnogi mehanizmi koji mogu dovesti do smanjenja gustoće i jačine kostiju i uključuju, ali ne ograničavaju se na stanja koja uzrokuju malapsorpciju, poput celijakije, hormonskih promjena povezanih s menopauzom ili hipertireozom, ili čak uporabu kortikosteroidnih lijekova za stanja poput reumatoidnog artritisa ili drugih sistemskih oboljenja.
Na sve pojedinačne tegobe koje uzrokuje, posljedično, osteoporoza, opterećenje postaje veće, jer iziskuje pomoć od drugih osoba pa indirektno trpe i obiltelj i društvo u cjelini, a zbog stanja koje se može spriječiti i čiji početak možemo odgoditi.
Jedan od najvažnijih aktivnosti za rano otkrivanje i sprječavanje osteoporoze je provjera gustoće kostiju. Kosti koje su manje guste lakše se mogu slomiti bilo pri naglom pokretu ili pri manjim padovima.
U svjetskim razmjerama, osteoporoza uzrokuje više od 8,9 milijuna prijeloma godišnje. To znači otprilike jedan osteoporotski prijelom svake tri sekunde!
Najmanje 1 od 3 žene i 1 od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjet će prijelom zbog slabih kostiju koje utječu na kvalitetu života i neovisnost milijuna ljudi.
Ne čini samo starost i ženski spol kosti lomljivijim.
U Federaciji BIH je prosječno registrirano 4207 slučajeva osteoporoze (M80-M85) na godišnjem nivou, tokom proteklog petogodišnjeg perioda praćenja 2015.-2020. godine sa stopom morbiditeta od 193 /100 000 godišnje. Samo u 2020. godini su bile 3922 zabilježene dijagnoze, sa omjerom obolijevanja: na 1 muškarca obole 2,3 žene. Protekle 2020. godine, žene su doživjele 6 puta veći porast obolijevanja od osteoporoze tokom 50-59 godine života nego prethodnim godinama života, a pik u periodu 70-79 godine. Istovremeno, muškarci bilježe porast obolijevanja u nešto kasnijoj životnoj dobi, sa 60-64 godine starosti i dosežu vrh obolijevanja sa 65-69. godinom života.
U kategoriju oboljenja (M80-M85) spadaju: osteoporoza sa patološkom frakturom (M80), osteoporoza bez patološke frakture (M81), osteoporoza klasificirana drugdje (M82), osteomalacija (M83) i drugi poremećaji gustine kosti. Uključene su postmenopauzalna osteoporoza, osteoartroze izazvane malnutricijom, malapsorpcijom, osteoporoza izazvana korištenjem određenih lijekova, osteoporoza izazvana hirurškim intervencijama itd.
Zato “pobijedimo” osteoporozu i osvjestimo da je prevencija uvijek uspješniji pristup od intervencije, ili, kako se uobičajeno kaže-bolje spriječiti, nego liječiti.
Vježbanje otpora (dizanje utega) smatra se jednim od najboljih načina za održavanje jakih kostiju, uz preporučeni unos kalcija i vitamina D.
Najsigurnija strategija je pored kretanja i vježbanja ne samo snage mišića već i održavanja ravnoteže, osigurati da konzumirate hranu s malo soli, zdrave masti i minimalno prerađene žitarice, voće i povrće. Uvijek se pridržavajte preporučenog dnevnog unosa kalcija i koristite dodatke za održavanje zdravlja kostiju.
Objava Danas se obilježava Svjetski dan osteoporoze pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
18. OKTOBRA 1955. godine proizveden je prvi primjerak Zastave 750, a dan kasnije o ovom je velikom dostignuću industrije tadašnje Jugoslavije obaviještena i radnička klasa.
Licencni Fiat 600 se uz manje izmjene i nekoliko varijacija u proizvodnji zadržao sve od 18. decembra 1985. godine, kada je proizveden zadnji primjerak. Ukupna naklada kragujevačkih pogona iznosila je 923.487 primjeraka, čime je Zastava 750 bila i ostala najpopularniji automobil na cestama bivše države.
U suradnji s Yugopapirom donosimo priču o Fići, njegovom nastanku i burnom životu dugom tri desetljeća.
Maj 1985: Fićo je međugradsko vozilo. Ako ne vjerujete, pitajte starije: oni su Fićom odlazili tamo gdje se danas odlazi avionom”, poručuje Zastavin reklamni slogan.
Zbilja je tako jer ove godine Fićo, najpopularnije jugoslavensko vozilo, puni svoju 30. godinu pa ga njegovi suvremenici dugo pamte.
Prvih 25 komada ovih malih kola, koja su, slobodno se može reći, uvela Jugoslavene u svijet motorizacije, sklopljeno je ravno prije trideset godina, dakle 1955. u Kragujevcu. Iako se bavimo slavljenikom, spomenimo da Fićo nije prvo vozilo koje je proizvedeno u gradu na Lepenici.
Riječ-dvije o povijesti. Sve je počelo i dešavalo se u bivšoj kragujevačkoj Topolivnici, osnovanoj 1851. godine. Ona je potom prerasla u Artiljerijsku upravu pa u Vojnotehnički zavod. Uoči Drugog svjetskog rata, 1940. u Vojnotehničkom zavodu je montirano 250 kamiona marke Chevrolet. Za ovaj posao je osnovana i škola 1939. godine, a pravo upisa imali su oni koji su završili niži tečaj s položenim majstorskim ispitom. Nakon rata automobili su se počeli ponovo izrađivati u Kragujevcu 1953. godine. Tada su montirana 162 džipa marke Jeep Willys. Iste godine, u junu, Radnički savjet Zavoda raspravljao je o početku stalne proizvodnje vozila.
Fiat ispred Rovera, Alfe Romeo…
Ubrzo je raspisan međunarodni natječaj na kojem bi se izabrala najbolja ponuda za suradnju iz inozemstva i najbolje vozilo koje bi se potom radilo kod nas. Prijavili su se Francuzi s Renaultom, Englezi s Roverom i Austinom, Austrijanci, američki Jeep i talijanske tvrtke Alfa Romeo i FIAT.
Svako vozilo je moralo proći test – put dugačak 4450 kilometara, od toga 1680 kilometara izuzetno teškim, brdskim terenima. Namjerno su birani skoro neprohodni putovi i loše vrijeme. Na kraju probe najviše pozitivnih bodova skupio je FIAT sa svojim modelom AR 51/55. Nakon pregovora 12. avgusta 1954. godine sklopljen je ugovor o licenci između Zastave i Fiata.
Da ne dužimo dalje, te iste godine u martu na ženevskom salonu automobila predstavljena je nova zvijezda Fiatovog programa. Mali, ekonomičan automobil, dovoljno prostran za porodicu plićeg džepa i dovoljno otmjen za damu u skupoj bundi koja se s velikim autom ne može snaći u gradu – Fiat 600. Auto je izrađen po talijanskoj mjeri, temperamentan za svoju klasu, namijenjen, prije svega, kupcu skromnijeg budžeta.
Zahvaljujući već spomenutom ugovoru Zastave i Fiata, taj hit stiže kod nas iste godine kada se rodio. Iako je godinama na zadnjoj haubi pisalo Fiat 600, radnici u proizvodnji su ga brzo prekrstili u Fiću i to ime mu je ostalo do danas. Istini za volju, uloga kuma se pripisuje i poznatom karikaturistu Miloradu Dobriću, odnosno njegovom crtanom junaku kurir-Fići, po kome je Fiat 600 dobio novo ime.
Te prve godine je sklopljeno 25 vozila. Otad do kraja 1984. godine s trake je sišlo 902.347 komada Fiće, koji je najmasovniji Zastavin model.
Bez traka i alata
No vratimo se u 1955. godinu.
“U tvornicu oružja, gdje sam radio kao bravar na pušci, 1954. godine je došao dekret da određen broj radnika predje na novi posao”, kaže Milorad Simović, jedan od prvih dvadesetak radnika koji su počeli sklapati Fiću.
Zanimljivo je da se naš sugovornik već godinama ne može osloboditi ovog automobila. Danas je jedan od poslovođa na liniji na kojoj se sklapa Zastava 750.
“Premještaj me razveselio jer sam želio malo promijeniti već ustaljen posao, ali kada sam došao u staru tvornicu, gdje smo tada sklapali Fiće, osjetio sam zebnju oko srca”, nastavlja Milorad Simović. “U tvornici oružja sve je bilo uhodano, bez ikakvih improvizacija, znalo se tko što radi. Uostalom, tu se oružje izrađivalo već sto godina, a o automobilima nismo znali ništa. Kada smo krenuli s Fićom, dijelove za ugradnju držali smo u papirnatim vrećicama. Kraj nas su bili instruktori, Talijani, koji su stalno govorili: ‘Piano, piano'… (polako, polako…).”
“Nije bilo traka kao danas”, dodaje njegov kolega iz prvih dana, Milun Aleksić, sadašnji kontrolor proizvodnje. “Školjke smo stavljali na metalne profile i kada se završi jedna operacija, onda se školjka gurne naprijed do drugog radnika. Često smo nas četvorica dizali Fiću i premještali ga na mjesto gdje se nastavljala montaža. Nismo imali alata, takozvane križne odvijače smo izrađivali sami, imali smo samo jednu jedinu mašinu za bušenje. Kada smo se malo uhodali, uspijevali smo montirati dnevno tri vozila. Čak je, godinama pošto je počela proizvodnja, bilo malo radnika koji su mogli kupiti Fiću. Pred cijelom tvornicom se moglo vidjeti četiri, pet komada. A bio je i skup, koliko se sjećam, prvi je stajao 450.000 dinara, a ja sam tada imao plaću 9000 dinara, tačno mojih 50 plaća.
Tako je 1955. godine Fićo počeo krstariti našim cestama. Bilo je to vrijeme kada se na put išlo vozom, s obaveznim gablecom od pohane piletine. Kada nam je more još bilo daleko, pa su djeca iz grada išla ljeti na praznike kod tete na selo. Novine su pisale kako je opasna vožnja sasvim novom autocestom Beograd – Zagreb. Cesta je bila suviše ravna pa je prijetila opasnost da vozač zaspi. Iste godine je na istom i tada jedinom našem autoputu ograničena brzina za putnička vozila na 100 km/h, a autobusima na 80. Zabranjeno je i kretanje zapregama po njemu.
Te 1955. nije bilo puno vozila pa su u novinama bili uobičajeni oglasi u stilu: poduzeće to i to mijenja svoj Plymouth za poluteretno vozilo ili obrnuto.
Čekalo se godinu-dvije
Automobili su bili rijetki i uočljivi pa je, na primjer, Politika krajem listopada zabilježila dogodovštinu svog novinara i fotoreportera, koje je policajac u Bulevaru revolucije zaustavio dok su službenim autom išli na zadatak. Zaustavio ih je da bi zajedno krenuli u potjeru za vozačem zelenog automobila, koji je nešto prije toga udario u zaprežno vozilo i počeo bježati. Krivac je uhvaćen u sporednoj ulici.
Već dogodine proizvedeno je 39 Fića, a 1957. čak 1743 i otad sve više i više.
“Fićo je bio veoma popularan”, sjeća se Miroslav Špagnut, zamjenik direktora RO Zastava impeks po vanjskoj trgovini. “Ja sam 1958. počeo raditi u Kragujevcu u komercijali. Sjećam se, u to vrijeme u gradu su bila samo tri privatna Fićeka. Jedan smo imali brat i ja. Da bismo ga kupili, obojica smo uzeli kredite, a pomogao nam je i otac. Te 1958. koštao je nešto više od 600.000 dinara, a opet je kupaca bilo puno. Čekalo se i duže od godinu dana na automobil.”
Kako su rokovi isporuke bili dugački, Fićo se, ponekad, dobivao i uz preporuku. Ljudima koji su tada prodavali aute ostao je u sjećanju i ovaj događaj:
U Kragujevac je stigao jedan naš slikar po auto jer su se auti mogli samo tamo preuzeti. Naravno, s debelom preporukom. Znači, preko reda.
“Ja sam umjetnik i htio bih da mi auto bude posebne boje”, objasnio je.
U to vrijeme su se auti farbali ovako: 20 dana u jednoj boji pa potom 20 dana u drugoj boji i tako ukrug, ali prodavači su bili snalažljivi.
“U redu, koju boju hoćete? Bijelu?”
“Ne, ne želim bijelu”, odgovorio je slikar.
“Slonova kost?”
“Ta je grozna. Želim nijansu. Da bude boje mlijeka koje stavite da se kuha, ali da točno bude ona boja koju ima mlijeko prije nego što zakipi…”
U tu boju se Fićo ni tada, a ni danas nije bojio.
“Auti su bili skupi, a rokovi isporuke dugački”, nastavlja Miroslav Špagnut, “pa smo se pitali odakle narodu novac. Tada je u Zastavi izvršen prvi marketing i zaključili smo da počinje proces, kako smo ga tada nazvali, izvlašćivanja, tj. prodaje imovine zbog nekog atraktivnog cilja, kao što je bio automobil.”
“Kada smo 1960. radili ekonomski elaborat za povećanje nove proizvodnje na 32.000 vozila, pitali su nas: ‘Pa dobro, ljudi, tko će kupiti te silne automobile?'” dodaje Špagnut.
Vozit će ga i Turci
I Fićo se počeo pomlađivati. Već 1960. je zamijenjen stari motor od 633 kubika novim i jačim od 750. Tada je uz oznaku 600 dodano jedno slovo “D”. Četiri godine kasnije Fićo dobiva svoje sadašnje službeno ime – Zastava 750. Čuvena vrata “naopako” su se okrenula 1968. Dvije godine kasnije (1970.) Fiat je prestao proizvoditi ovaj model iako je do tada kupcima isporučio dva i pol milijuna komada. Fićo je nastavio živjeti kod nas. Više nije bio ni prestižan ni nedostižan, ali je još bio poželjan. Pretrpio je još dva tehnička zahvata i 1975. je nastao 750 specijal, a 1980. Zastava 850.
Čak i najjača verzija nema nikakve zastrašujuće performanse jer Fićo 850 može razviti tek 125 km/h, a ubrzava do 100 kilometara vrlo dugo. Pa, usprkos tome, Fićo ima svoje kupce. Mali je, zgodan za vožnju po gradu, a za nuždu se može njime i na put. Potom, izdržljiv je. A naš ga je narod stavljao na svakojake muke. Poznato je da je služio za vuču drljače, da je korišten za pogon miješalice za beton, da je vukao i teglio teret teži od njega i da su mu pričvrstili čistač za snijeg. Sve je to Fićo stoički izdržao. Prije petnaestak godina dva avanturistički raspoložena prijatelja Fićom su iz Beograda stigla do Indije. Bez ijednog kvara. Nije u pitanju propagandni trik – ovaj pothvat nije poduprla tvornica.
U međuvremenu su ga s prvog mjesta top-liste u tvornici izgurali drugi modeli. Prije svega Stojadin, koji ga je za 14 godina gotovo dostigao po broju proizvedenih komada. Potiskuje ga i Jugo. Ali Fićo ima tu satisfakciju da je na njemu većina Jugoslavena naučila voziti, da je godinama bio jedini domaći trkački automobil. Tokom ovih 30 godina izvozili smo ga Česima, Francuzima, Dancima, Belgijancima, Nizozemcima, Ekvadorcima. Sklapali su ga Kolumbijci, vozili Čileanci, Grci, Egipćani, a od ove godine će i Turci.
Iako je s njim izrasla naša automobilska industrija, u Zastavi neće biti milostivi. U dugoročnim programima razvoja nema mjesta za Fiću. Dobro upućeni kažu da se može dogoditi da ga s trake skine Jugo namijenjen Amerikancima. Jer Fićo je zastario i nema novca za njegovo prilagođavanje strogim međunarodnim propisima. Iako bi ga rado kupovali Španjolci i Talijani.
Može se dogoditi da jubilarna godina za auto koji nas je uveo u svijet motorizacije bude ujedno i njegov labudov pjev, tj. posljednja godina proizvodnje. Davati neke određene prognoze opasno je – do sada su Fiću nekoliko puta otpisali, a on je opet preživljavao.
Napisao: Milorad Ljubisavljević (Svet, 1985.)
INDEX.HR
Objava Sretan rođendan, legendo! Prije tačno 66 godina proizveden je prvi Fićo pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Legendarni srbijanski i jugosovenski golman, Dragan Pantelić, preminuo je jutros od posljedica koronavirusa u Univerzitetskom kliničkom centru Niš, u 69. godini, javili su srbijanski mediji.
Navodi se da se Panteliću stanje u utorak naglo pogoršalo, bio je priključen na respirator, ali nažalost nije uspio da se oporavi.
Karijeru je počeo u Lešnici, nastupao je potom za Grafičar, najveću slavu stekao u niškom Radničkom, a igrao je još za Bordo i zaječarski Timok.
U periodu od 1979. do 1984. upisao je 19 nastupa za reprezentaciju bivše Jugoslavije, a nastupao je na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. i Svjetskom prvenstvu 1982. u Španiji. U post-igračkoj karijeri bio je predsjednik Radničkog, a radio je i kao instruktor u FS Srbije.
Objava U Nišu preminuo legendarni golman Dragan Pantelić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Fabrika čipsa Chipsy Marbo u Laktašima do kraja godine će biti zatvorena, a bez posla će ostati više od stotinu radnika.
Gašenje fabrike čipsa Chipsy Marbo zvanično je potvrđeno iz kompanije Pepsico, gdje su rekli da se proizvodnja seli u opštinu Bački Petrovac u Srbiji te da je riječ o novoj poslovnoj strategiji.
“Fabrika Marbo bit će rekonstruisana u centralni distributivni centar za cijelo tržište Bosne i Hercegovine, dok će fabrika u Magliću (opština Bački Petrovac, Srbija) postati regionalni proizvodni centar kompanije PepsiCo za područje Zapadnog Balkana, u čijem sastavu Marbo posluje već 13 godina”, rekli su iz ove kompanije za Capital.ba.
Dodaju kako će kompanija Marbo nastaviti prodaju i distribuciju u BiH te da će sektori logistike i prodaje, kao i dio drugih administrativnih funkcija, ostati u Laktašima.
Iako nisu spomenuli kakva je sudbina oko 380 zaposlenih radnika fabrike, jasno je da će mnogi od njih morati da potraže druga radna mjesta s obzirom na to da je za distribuciju potrebno mnogo manje radnika nego u proizvodnji.
Prema nezvaničnim saznanjima, bez posla će ostati najmanje 130 radnika.
Na današnjoj sjednici Vlada TK je usvojila Srednjoročni plan potencijalnih projekata javno-privatnog partnerstva za period 2022-2024.godina i Godišnji plan potencijalnih projekata javno-privatnog partnerstva za 2022.godinu sa kratkim opisom projekata Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Tuzla.
Ovi dokumenti bit će dostavljeni Ministarstvu privrede Tuzlanskog kantona radi pripreme i objavljivanja godišnjeg Kataloga potencijalnih JPP projekata.
Kao Srednjoročni plan potencijalnih JPP projekta za period 2022-2024.godine, Javna zdravstvena ustanova Univerziteski klinički centar se odlučila za Urgentni centar sa višespratnom garažom, Centar za protetiku i ortotiku, Centar za dijalizu i Centar za radiohirurgiju, a za Godišnji plan za period 2022.godinu se odlučila za Urgentni centar sa višespratnom garažom, Centar za protetiku i ortotiku.
Javna zdravstvena ustanova Univerziteski klinički centar Tuzla će u svom Finansijskom planu za 2022.godinu osigurati sredstva za pripremu prijedloga projekata javno – privatnog partnerstva.
Inače, prema idejnom projektu riječ je o četveroetažnom objektu koji bi se nalazio u blizini bolnice Gradina, tačnije na mjestu postojećeg improvizovanog parkinga. Ukupna površina je okvirno 3.600 metara kvadratnih korisnog prostora, a naslanjat će se na dva ili tri mjesta sa ostalim dijelom bolnice Gradina.
Pored kliničke i specijalističke ambulante, laboratorije, kabineta za CT i magnetnu rezonancu, projektom je predviđeno i formiranje operacionih sala, uz najmanje 20 bolničkih kreveta u dnevnoj bolnici.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovo je pričao o pjesmi “Pukni zoro” reagujući na izjavu Branislava Borenovića da je “puk'o”.
“On pjevajući najavljuje neke nove ratove i stradanja? To je za ozbiljnu opservaciju. Ovo može samo čovjek koji je stvarno puk’o”, poručio je Borenović komentarišući jučerašnji Dodikov performans sa harmonikašem u zgradi Predsjedništva BiH.
Dodikova reakcija je uslijedila brzo.
“Ja sam pjevao ‘Pukni zoro’ pjesmu, on je to pogrešno razumio vjerovatno. To je divna pjesma koju su pjevali srpski vojnici na Kajmakčalanu prvi put. U teškim borbama su se borili da se vrate na prostor Srbije, na Solunskom frontu i jedna divna pjesma koja ne vrijeđa nikoga, koja pjeva i opjevava ratnike koji se vraćaju iz rata a ne ratnike koji idu u rat, rekao je jučer Dodik nakon sjednice Predsjedništva BiH.
Osim činjenice da je za mnoge ovo lijepa pjesma, ona nije nastala onako je Dodik ispričao.
Pjesma “Pukni zoro”, koju svi rado slušaju i kafanama, i koja se pušta na raznim svečanostima u Srbiji i Republici Srpskoj, nastala je za potrebe filma “Montevideo, Bog te video”, a komponovao ju je i napisao slovenački muzičar Robert Pešut Magnifico.
Upravo je danas Magnifico na svom Facebook profilu podijelio zanimljiv video na kojem sluša šta Dodik priča o njegovoj pjesmi. Sve je ispratio uz jedan kratak komentar:
“Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujem”.
U prostorijama Gradske uprave u Srebreniku svečano su potpisani ugovori o dodjeli 20 plastenika veličine stotinu kvadrata koji će biti uručeni korisnicima koji su ispunili sve uslove javnog poziva, a po projektu kojeg zajednički realiziraju i sufinansiraju Gradska uprava i organizacija Muslim Aid.
Ukupna vrijednost projekta je oko 57 000 KM, a prioritet kod odabira korisinkika koji će dobiti po jedan plastenik bio je socijalni status.
Plastenik veličine stotinu kvadrata uz kvalitetan rad može obezbijediti prozvodnju većih količina povrća za potrebe nekoliko porodica, a može predstavljati i jedan značajan dodatni izvor prihoda od prodaje povrća.
Prilikom potpisivanja ugovora naglašena je poteba strogo odgovornog odnosa korisnika i korištenje plastenika u za to predviđene svrhe kako bi ovaj projekat imao svoju opravdanost i kako bi ova praksa dodjele plastenika bila nastavljena i u narednim godinama.
Objava Potpisani ugovori o dodjeli 20 plastenika pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.
