Arhiva oznaka: vijesti

Narodno pozorište Tuzla će 13. i 14. oktobra svim poštovaocima pozorišne umjetnosti i pisane riječi pružiti bogate sadržaje.

U srijedu, 13. oktobra, sa početkom u 19:30 sati, odigrat će se predstava Vahida Klopića “Putovanje.”

Režiju za ovu predstavu radio je Midhat Kušljugić, a u predstavi igraju Remira Osmanović, Milenko Iliktarević i Midhat Kušljugić.

U četvrtak, 14. oktobra od 18:30 sati, Narodno pozorište Tuzla upriličit će književna večer sa Andreasom Kossertom, autorom knjige Bijeg – historija Ċovječanstva.

Moderator će biti Mirza Ćatibušić, a organizator je Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini.

Predstava i književno veče se izvode u sali Narodnog pozorišta Tuzla, a sve dodatne informacije i rezervacije mogu se dobiti na telefone: 035 251-645 i 251-646 u Marketing službi Narodnog pozorišta Tuzla.

Zbog trenutne epidemiološke situacije na snazi su mjere ograničenog broja posjetilaca u zatvorenom prostoru, molimo cijenjenu publiku da na vrijeme rezervišu ulaznice kao i da se pridržavaju preporuka Kriznog štaba u cilje sprečavanja širenja zaraze Coronavirusom, kao i istaknutih pravila i mjera od strane Narodnog pozorišta Tuzla.

The post Narodno pozorište Tuzla – 13. i 14. oktobra bogat kulturni sadržaj appeared first on Kameleon M&M.

Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) želi da zemlje Evropske unije prime 42.500 afganistanskih izbjeglica u narednih pet godina, izjavila je u Briselu komesarka EU Ilva Johanson i dodala da je to “dostižan” cilj.

Ona je to rekla na forumu o zaštiti afganistanskih državljana u opasnosti, koji je okupio većinu država članica EU, UNHCR-a i Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

Visoki komesar UN za izbeglice Filipo Grandi procijenio je da će u narednih pet godina oko 85.000 Afganistanaca morati da se preseli iz susjednih zemalja Afganistana, gde su izbjeglice, u druge zemlje, rekla je Ilva Johanson.

Prema njenim riječima, Grandi je predložio da EU primi polovinu tih izbjeglica, njih 42.500.

„Mislim da je to ostvarivo“, rekla je ona i dodala da „neke zemlje EU sada ne mogu da donesu odluku o prijemu izbjeglica jer su u procesu formiranja vlade“, što je slučaj u Njemačkoj.

Izvor: Rs.n1info.com

The post UNHCR traži od EU da primi 42.500 afganistanskih izbjeglica appeared first on Kameleon M&M.

Memorijalni centar Srebrenica u posljednjih godinu dana uveliko radi na snimanju video svjedočenja svih onih koji su rat proveli u Srebrenici, a preživjeli su genocid.

Svjesni smo činjenice da su mnoge majke, supruge i drugi članovi porodica žrtava genocida u posljednjih nekoliko godina zauvijek napustili ovaj svijet, a nisu ispričali svoja iskustva o preživljavanju. Svaka priča, svako svjedočenje zaseban je i bitan dio istine o genocidu nad bošnjačkim stanovništvom.

U Memorijalnom centru smo svjesni toga da našu priču niko ne može ispričati umjesto nas i da je krajnje vrijeme da to učinimo u što većem broju. Svaka priča je važna, svako svjedočenje nosi dio historije s ovih prostora o proteklom ratu, te stoga molimo sve naše sugrađane koji su preživjeli genocid, a koji su 1995. godinu dočekali u opkoljenoj Srebrenici da nam se jave putem društvenih mreža (fb Srebrenica Memorial Center, e mail: [email protected] ili na broj 056 991–940), kako bismo dogovorili detalje oko snimanja.

Ekipa Memorijalnog centra Srebrenica je nedavno boravila u Sarajevu, gdje je snimala uvaženog Reisu–l–ulemu na temu vjerskog života u toku rata u Bosni i Hercegovini.

Ovom prilikom ef. Kavazović je govorio o važnosti video svjedočenja onih koji su preživjeli.

“Ja bih zamolio ljude koji imaju ta iskustva i kojima nije teško da nam to sad kažu, da to učine radi
sebe, radi našeg naroda i radi naše zemlje Bosne”, rekao je Reisu–l–ulema Husein ef. Kavazović.

The post Memorijalni centar Srebrenica: Poziv preživjelima da daju svoja svjedočenja appeared first on Kameleon M&M.

The post Andrej Plenković o snimcima policijskog zlostavljanja migranata: Štitimo svoju granicu appeared first on Kameleon M&M.

Sarajevo je dobilo podršku za zajedničku organizaciju Zimskih olimpijskih igara 2030. godine zajedno s Barcelonom, a jedan od prioriteta bila bi izgradnja nove bob staze na Trebeviću.

Ovu informaciju podijelila je i gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić.

“Grad Sarajevo je dobio podršku za zajednički nastup Barcelone i Sarajeva na Olimpijskim igrama 2030. godine, kao i za rekonstrukciju bob staze na Trebeviću za potrebe održavanja iste.

Tako je danas odlučeno u Ljubljani na sesiji s europskim olimpijskim komitetima u organizaciji Olimpijskog komiteta Slovenije koji slavi 30 godina svog postojanja.

Olimpijski komiteti grupe zemalja Središnje i Istočne Europe na čelu s predsjednikom grupe Andrzej Krasnicki, koji je istovremeno i predsjednik poljskog olimpijskog komiteta, su dali punu podršku ideji zajedničkog nastupa.

Predsjednici olimpijskih komiteta zemalja iz regije poput Makedonije, Albanije, Kosova i Slovenije su podržali ideju zajedničkog nastupa, kao i opravdanosti rekonstrukcije bob staze, obzirom da bi je njihove reprezentacije koristile za svoje treninge, a što bi uveliko olakšalo i pripreme za natjecanje.

Njenom rekonstrukcijom, bila bi to jedina bob staza u regiji.

Objava Sarajevo dobilo podršku za organizaciju Zimskih olimpijskih igara 2030. godine! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine Edin Džeko je trenutno prema analizi uglednog Sky Sportsa peti najbolji igrač u Evropi!

Visoka pozicija bh. napadača i nije toliko iznenađenje ako se zna da igra fantastično ove sezone u dresu talijanskog prvaka Intera u koji je došao prošlog ljeta. Džeko je odigrao sedam utakmica u Seriji A i već postigao sjajnih šest pogodaka, a stigao je upisati i jednu asistenciju. Golgeterskom serijom izbio je i na prvo mjesto liste najboljih strijelaca Serije A. U Ligi prvaka je odigrao dvije utakmice i tu je još bez učinka.

U analizi trenutne forme u sezoni u “ligama petice”, Sky Sports računa brojne statističke podatke osim pogodaka i asistencija. Na kraju Džeko ima po toj računici ukupno 17.323 boda, piše Klix.ba.  Najbolji igrač u dosadašnjem dijelu sezone je fantastični Karim Benzema iz Real Madrida koji ima 22.881 bod, što i nije čudno budući da je Francuz postigao čak devet golova i imao nevjerojatnih sedam asistencija. Ispred Džeke su još Mohamed Salah (Liverpool), Erling Braut Haalans (Borussia Dortmund) i Kylian Mbappe (PSG). U Top 10 igrača koji se nalaze u najboljoj formi ove sezone su još Mikel Oyarzabal (Real Sociedad), Achraf Hakimi (PSG), Teji Savanier (Montpellier), Florian Wirtz (Bayer Leverskusen) i Dimitri Payet (Marseille).

Objava Edin Džeko je trenutno 5. najbolji igrač u Evropi! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Tuzlanskog kantona aktivno radi na prioritetnim smjerovima djelovanja koji su zacrtani u ekspozeu, počevši od antikuruptivnih institucionalnih mehanizama, preko izmjena prostornog plana, uvođenja objektivnih kriterija u raspodjeli javnih sredstava pa do razbijanja cestovne blokade kantona, naglasio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list BiH Kadrija Hodžić, premijer Tuzlanskog kantona. Kada je riječ o gospodarskim potencijalima toga područja, posebno je uputio na činjenicu da je Tuzlanski kanton najznačajniji rudarsko-industrijski bazen u BiH, ima snažnu prerađivačku industriju, kao i dobre prirodne resurse za razvoj poljoprivrede i šumarstva.

Večernji list: Krajem januara Tuzlanski kanton dobio je novu Vladu. Možete li se osvrnuti na dosadašnji mandat te koji su izazovi s kojima ste se suočili na samom početku?

– Kao sveučilišni profesor, u projekt formiranja Vlade ušao sam s potpunim uvjerenjem da se postojeća kriza može prevladati promjenom paradigme javnog upravljanja, znanjem i posvećenosti interesima građana. Zatekli smo polarizirane skupštinske strane o pitanju ustavnosti prethodne Vlade, zatim stanje proračunskoga deficita od 1,27 miliona KM, odnosno akumuliranoga deficita za prethodne dvije godine od blizu 3 miliona KM te dugoročne obveze proračuna od oko 45 miliona KM koje nisu redovito izmirivane. Te prilike nastojimo sanirati, a istodobno, pravilnijim rasporedom oskudnih proračunskih sredstva, poticati sektore ugrožene pandemijom. Dobrano smo započeli ostvarivati prioritetne smjerove djelovanja označene u mom ekspozeu mandatara Vlade, koji sam izložio pred Skupštinom Tuzlanskog kantona prije osam mjeseci. Izborili smo se za snažan antikoruptivni pristup setom institucionalnih mehanizama – od Zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, Ureda za suzbijanje korupcije do promjena i dopuna Zakona o državnoj službi. Posebno ističem odluku kojom se Vlada TK-a obvezuje, u cilju potpunijeg ostvarenja načela nepristranosti i sprečavanje nepotizma, da neće vršiti zapošljavanje bliskih srodnika u pravoj i pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva, kao i bračnih i izvanbračnih partnera te tazbinskih srodnika do drugog stupnja u kantonalnim tijelima uprave i drugim kantonalnim institucijama, čiji je Kanton osnivač ili suosnivač, što do sada nije učinila ni jedna vlada u BiH. Izmjenama i dopunama prostornog plana znatno smo podigli ekološke standarde i proširili planirani fond poslovnih zona za više od 50%. Uvođenjem objektivnih kriterija u raspodjeli javnih sredstava općinama, tvrtkama i nevladinim organizacijama smanjili smo prostor mogućim političkim utjecajima na podjele ovih sredstava. Donijeli smo vrlo kvalitetne izmjene Zakona o visokom obrazovanju, po kojima su uspostavljena jasna i ista pravila za javna i privatna sveučilišta, a u skupštinsku proceduru uputili smo Zakon o mladima i Zakon o kulturi. Uz te projekte, snažno smo angažirani na razbijanju cestovne blokade Tuzlanskog kantona. Vrijedi još napomenuti kako smo u mreži integriranog lokalnog razvoja – ILDP u Federaciji BiH održali liderstvo u oblasti planiranja i upravljanja razvojem.

Večernji list: Dolazite iz područja ekonomije, a to je nešto što je u ovom izazovnom vremenu posebno bitno. Gdje su prednosti Tuzlanskog kantona kada je riječ o gospodarskim potencijalima te kako ih staviti u funkciju održivog razvoja?

– Tuzlanski kanton najznačajniji je rudarsko-industrijski bazen u BiH, ima snažnu prerađivačku industriju te dobre prirodne resurse za razvoj poljoprivrede i šumarstva. Prema pokazateljima uspješnosti, najpropulzivnije su djelatnosti prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva. Prerađivačka industrija nosi 96% ukupnog izvoza, ali je u razvojnom ozračju nužna daljnja podrška i unapređenje okruženja za stvaranje dodane vrijednosti, što nam nalaže raditi na potporama programima pametnih specijalizacija, transfera i razvoja tehnologija, inovacije, digitalne transformacija i zelene tranzicije. U ovom kontekstu krajnje smo zabrinuti za sudbinu izgradnje Bloka 7 u Termoelektrani Tuzla, kao i kompletnu sudbinu proizvodnje električne i toplinske energije na sadašnjoj lokaciji Termoelektrane Tuzla, što je najveći energetski i ekonomski izazov s kojim se suočavamo u posljednjih četvrt stoljeća. Uz to, evidentna nam je opterećenost i neučinkovito upravljanje gospodarskim društvima iz oblasti rudarstva, kao i neodrživo upravljanje rudnim i šumskim bogatstvima. Na području Tuzlanskog kantona djeluje nešto više od petine obrtnika cijele Federacije BiH. Dominiraju mala poduzeća za koja trebamo projektirati potpore za inovativnost i unapređenje konkurentnosti. Jako sam zahvalan i posvećen suradnji s UNDP-jem i USAID-om, koji nam pomažu u ovim procesima. Trebamo još unaprijediti i povećati postojeću strukturu klastera metalske i elektroindustrije, čime bi se stvorili preduvjeti za razvoj pametne specijalizacije. Sve u svemu, predstoji nam vrijeme burnog ekonomskog i tehnološkoga prestrojavanja, što smo etablirali Strategijom razvoja Tuzlanskog kantona od 2021. do 2027. godine.

Večernji list: Kakve su vaše prognoze kada je riječ o gospodarskom oporavku u ovoj, ali i idućoj godini? Koje su zadaće koje treba riješiti bez odgađanja?

– Mjereno ekonomskim indikatorima, oporavak kantona u 2021. godini dobrano je počeo. Kontinuirano rastu domaća potrošnja i investicije, što potiče porast javnih prihoda. Ako ne bude ozbiljnijih pandemijskih zatvaranja do kraja ove godine, mogli bismo ostvariti stanje približno onom iz 2019. godine. Stoga bi 2022. godina, po sadašnjem ekonomskom trendu rasta, bila u ravni ili nešto iznad 2018. godine. U posljednjem tromjesečju ove godini očekujemo rast iznad 4%, na što nas, između ostaloga, iz prvog polugodišta upućuje rast izvoza za čak 20,9% i rast uvoza od 23,2% u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, pa čak i povećanje od 6% izvoza i uvoza u odnosu na 2019. Najveći izazovi za ostvarenje ovakvog trenda mogle bi biti posljedice pesimističnoga ishoda izgradnje energetskoga Bloka 7, što Vladi Tuzlanskog kantona, iako nije nadležna za energetske kapacitete županije, nalaže snažnu fokusiranost na ona rješenja koja će biti dugoročno održiva, ekonomski opravdana i s najmanje negativnih utjecaja na ukupna ekonomska kretanja kantona.

Večernji list: Nedavno ste s premijerom Sarajevskog kantona potpisali sporazum o temi cestovne infrastrukture. Istodobno, svjedoci smo aktivnosti na pripremi realizacije projekta prolaska autoceste kroz Tuzlanski kanton. Što bi za taj prostor značilo imati jednu takvu prometnicu te u kojoj je mjeri prometno povezivanje preduvjet ekonomskog rasta?

– Iako se Ustavom Federacije BiH predviđa suradnja među kantonima, ona je do sada bila daleko ispod te normativne pretpostavke. Otvaranjem Tuzlanskog kantona želimo pisati novu stranicu integracije Federacije po načelu europskog pristupa suradnji, što smo započeli temom cestovne infrastrukture, i to prvo sporazumom sa Sarajevskim kantonom, a nastavili zajedničkim zahtjevom o cestovnoj deblokadi s Posavskim kantonom prema federalnoj Vladi. Ključne teme ovih dogovora i sporazuma bile su izgradnja autoceste Tuzla – Brčko – Orašje, autoceste Žepče – Tuzla i aktiviranje projekta izgradnje nove magistralne ceste Tuzla – Sarajevo. Za Tuzlanski kanton, koji nema ni jedan metar autoceste ili brze ceste, a u isto vrijeme ima najmanje magistralnih cesta prema broju stanovnika i broju registriranih automobila, cestovna bi deblokada smanjenjem transakcijskih troškova povećala dostupnost širih tržišta. To bi multipliciralo učinke uspješnog poslovanja i privlačenja investicija, uključujući izravnu interakciju među ljudima i poticanje transfera novih tehnologija, ključnih za ostvarenje ekonomskog rasta.

Večernji list: Kakvu suradnju imate s lokalnim zajednicama na prostoru kantona?

– Suradnja Vlade s lokalnim zajednicama Tuzlanskog kantona je zadovoljavajuća. Vlada je uspostavila “pravila igre” u raspodjeli javnih resursa, najizraženije u raspodjeli financijskih sredstava prikupljenih po osnovi vodnih i šumskih doprinosa, što je do sada bio glavni kamen spoticanja na relaciji Vlade i pojedinih lokalnih zajednica. Postoje brojne indicije da je taj odnos bio opterećen političkim strukturama, pogotovo “nepodudaranja” političkih opcija na razini pojedinih lokalnih zajednica i kantonalne Vlade. Sada smo taj odnos prilično objektivizirali. U Vladi Tuzlanskog kantona svjesni smo da, ako uspostavimo dobru suradnju Kantona i općina/gradova, tada ostaju otvorene izdašnije mogućnosti lakoće osnivanja poduzeća i dobivanja građevinskih dozvola, a ostaju i široke mogućnosti ubrzanja rasta uspostavom digitalizacije i zelene ekonomije. •

Objava Razbijanje cestovne blokade ključ za rast Tuzlanske regije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U našoj zemlji jutros je pretežno oblačno vrijeme sa kišom u većini područja.

Temperature zraka izmjerena u 8 sati: Bjelašnica 5; Ivan-sedlo 10; Bihać, Drvar, Gradačac, Livno, Sokolac, Srebrenica 11; Banja Luka, Bijeljina, Jajce, Prijedor, Sanski Most, Tuzla 12; Bugojno, Sarajevo, Zvornik 13; Doboj, Grude, Zenica 14; Mostar 15; Trebinje 16; Neum 17; Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 937 hPa, za 6 hPa je niži od normalnog i lagano opada.

U Hercegovini se očekuje i grmljavina. Intenzivnije padavine se očekuju u Krajini, lokalno u Hercegovini i centralnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 10 do 16, na jugu do 18 °C

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Dnevna temperatura oko 14 °C.

Petak, 8. oktobra:  U Bosni i Hercegovini oblačno sa slabom kišom. Vjetar slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 12, na jugu zemlje do 14, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 15, na jugu zemlje do 18 stepeni.

Subota, 9. oktobra: U Bosni pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini umjereno oblačno. Tokom dana, povremeno i sa slabom kišom. Ponegdje u planinskim područjima moguće je provijavanje slabog snijega. Jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 10, na jugu zemlje do 13, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje do 18 stepeni.

Nedjelja, 10. oktobra: U Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u centralnim i istočnim područjima i sa slabom kišom. U planinskim područjima moguće je i provijavanje slabog snijega. Jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 10, na jugu zemlje do 13, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 14, na jugu zemlje do 18 stepeni.

Objava Vremenska prognoza / Nigdje bez kišobrana: Objavljeno kakve nas temperature zraka očekuju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić danas je održao online sastanak sa šeficom Misije Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Alinom Iancu i njenim saradnicima.

Razgovarano je o ekonomskim pitanjima, situaciji u pogledu COVID-19, mjerama za pomoć budžetu FBiH, strukturalnim reformama, te daljnjem angažmanu MMF-a u BiH.

Federalni premijer upoznao je predstavnike MMF-a s ključnim mjerama koje je Vlada FBiH poduzela na ublažavanju negativnih zdravstvenih i ekonomskih posljedica pandemije. U tom kontekstu je kazao da je Federalna vlada, od početka pandemije do danas, privrednom i zdravstvenom sektoru, te nižim nivoima vlasti u Federaciji BiH dodijelila grantove u ukupnom iznosu od oko jedne milijarde konvertibilnih maraka.

Dodao je da u 2021. godini Federacija BiH bilježi značajan ekonomski rast, a da jedino još nije dostignut broj zaposlenih iz predpandemijskog perioda. Međutim, napomenuo je da je u septembru ove godine u FBiH bilo više od 4.100 novozaposlenih.

– Ekonomske rezultate koje postižemo ne upoređujemo s prošlom, nego sa 2019. kao dosad najuspješnijom godinom za privredu Federacije BiH. Recimo, ove godine BDP je u drugom kvartalu iznosio rekordnih 6,1 milijardu KM. Stalan je i rast pokrivenosti uvoza izvozom i danas je on dostigao 67 posto – kazao je premijer.

U fokusu Federalne vlade, prema Novalićevim riječima, sada je donošenje Zakona o doprinosima i Zakona o dohotku kao bitnih propisa koji bi trebali pozitivno uticati na rast zaposlenosti i BDP-a.

– Nama je saradnja s MMF-om važna, kako u finansijskom smislu, tako i u tehničkoj pomoći koju nam pružaju MMF-ovi stručnjaci. I dalje ostajemo otvoreni za svaki vid saradnje – poručio je premijer Fadil Novalić predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda.

Predstavnici MMF-a zahvalili su premijeru na danas prezentiranim podacima koji su im bitni za utvrđivanje budućih okvira saradnje.

Iskazana je i obostrana spremnost za nastavak uspješne saradnje, te je najavljeno da će danas započeti razgovori Vlade FBiH i MMF-a ubrzo biti nastavljeni.

The post Fadil Novalić razgovarao sa šeficom misije MMF-a appeared first on Kameleon M&M.

Policijski službenici Federalne uprave policije, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona, danas su u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske, Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Ministarstvom unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona izveli su operativno taktičku akciju na području Federacije BiH i Republike Srpske.

Tom prilikom slobode je lišeno sedmero osoba inicijala S.R. (1982), M.Š. (2000), D.K. (1980), D.J. (1980), A.M. (1987), M.B. (1980) i E.H. (1985).

Osobe lišene slobode se sumnjiče za izvršenje krivičnih djela “Udruživanje radi činjenja krivičnih djela” iz člana 340., “Računalna prijevara” iz člana 395., kao i krivičnog djela “Pranje novca” iz člana 272. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

Postupajući po naredbi Općinskog suda u Širokom Brijegu policijski službenici Federalne uprave policije su izvršili pretrese objekata koje pomenute osobe koriste, te je tom prilikom pronađen određeni broj laptopa, mobitela, desktop računara i ostale računarske opreme koja se može dovesti u vezu sa izvršenjem navedenih krivičnih djela, a koji će se koristiti u postupku.

“Također, pronađena je praškasta materija koja svojim izgledom asocira na opojne droge, kao i oružje koje potiču iz drugih krivičnih djela. Navedena lica se sumnjiče da su određeni vremenski period u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi računarskom prijevarom metodama socijalnog inženjeringa i “phishinga” preuzimali mobilno bankarstvo oštećenih osoba, nakon čega su novac prebacivali na unaprijed pripremljene račune pravnih i fizičkih osoba”, saopšteno je iz FUP-a.

Osobe lišene slobode će nakon kriminalističke obrade u u službenim prostorijama Federalne uprave policije u zakonskom roku biti predate u nadležnost Kantonalnom tužilaštvu Zapadnohercegovačkog kantona uz Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu. Akcija je izvedena nakon poduzimanja višemjesečnih radnji i mjera na dokumentovanju ovog krivičnog djela.

Izvor: Ba.n1info.com

The post Velika akcija policije iz RS i FBiH, uhapšeno sedam osoba appeared first on Kameleon M&M.

UG Kuća plamena mira nastavlja realizovati projekte namijenjene djeci i mladima sa smetnjama u razvoju. U ugodnom ambijentu Kuće plamena mira, od avgusta do decembra u ponudi su kreativne radionice na projektu Svijet za nas.

Kao dio misije u doprinosu zajednici, druženja sa prijateljima iz udruženja Hrabro srce, motivacija su ne samo za korisnike, nego i članove tima.

Uz energičan tim mladih ljudi i stručnu podršku, nastaju prava muzička djela, inspirisana temama svakodnevnog života. Ove radionice, temeljene su na umjetničkoj inkluziji. Voditelji animiraju djecu i mlade i uvode ih u kreativni svijet, a sve barijere uspješno prevazilaze uz puno mašte i smijeha.

Nakon učenja i dobre zabave, očekuje nas završna svečanost u decembru, na kojoj će se polaznici predstaviti izvođenjem djela nastalih na projektu Svijet za nas.

Projekat finansira Grad Tuzla.

The post UG Kuća plamena mira nastavlja realizovati projekte namijenjene djeci i mladima sa smetnjama u razvoju appeared first on Kameleon M&M.

Nogometna “A” reprezentacija Bosne i Hercegovine danas putuje u Kazahstan gdje će u subotu odigrati utakmicu 7. kola kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2022. u Kataru.

Pored brojnih otkaza igrača koji zbog ozljeda nisu mogli doći na okupljanje, izbornik Ivaylo Petev ostao je danas bez još šestorice reprezentativaca kojima je uskraćena viza za ulazak u Kazahstan. Sanjin Prcić, Elvis Sarić, Denis Hadžikadunić, Dario Đumić, Adi Nalić i Jusuf Gazibegović nisu dobili vize, kao i nekoliko članova delegacije.

– Nogometni savez BiH je kao i uvijek poduzeo sve potrebne aktivnosti oko putovanja našeg tima te je zaista neshvatljivo da je čak šestorici igrača bh. reprezentacije uskraćeno izdavanje viza. Savez je iskoristio sve raspoložive resurse, obratili smo se i UEFA-i za pomoć a naše osoblje je do kasno sinoć pokušalo da nađe rješenje. I pored svih napora, nismo naišli na razumijevanje Veleposlanstva Republike Kazahstan u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, te će naša reprezentacija danas otputovati bez pomenutih igrača – ističu iz Saveza.

Objava Šestorici reprezentativaca BiH uskraćene vize za Kazahstan pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo trgovine od 1. oktobra pa sve do danas do 12 sati zaprimilo je 447 obavijesti o promjeni cijena i marži (OPC obrazaca) koje su mu dostavile benzinske pumpe, a sve one se odnose na povećanje cijene benzina i dizela, potvrdili su Feni iz tog ministarstva. Kako su naveli, prosječna maloprodajna cijena na dan 6. oktobra ove godine za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 2,29 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) 2,22 KM po litru. Trenutni raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata u Federaciji BiH kreće se za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 –BMB 95 od 2,11 do 2,36 KM po litru, a za dizel BAS EN 590 (10 ppm) od 2,06 do 2,36 KM po litru.

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajne cijene super plus bezolovnog benzina, BAS EN 228 – BMB 98 u septembru ove godine više su za 14,70 posto u odnosu na septembar prošle godine, dok su maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95, BAS EN 228- BMB 95 u septembru ove godine više za čak 21,50 posto u odnosu na prošlogodišnji septembar. Kada je u pitanju dizel BAS EN 590 (10 ppm), njegove maloprodajne cijene u septembru ove godine više su za 17,93 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Iz Federalnog ministarstva trgovine napominju kako je Vlada Federacije BiH na prijedlog tog ministarstva donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate. Navedenom odlukom privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata. Ta odluka je na snazi i primjenjuje se od 3. aprila ove godine.

Sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati i putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine FMT FBIH oil info, u kojoj su cijene poredane od najnižih do najviših. Za Android uređaje mobilna aplikacija je dostupna na platformi Google Play Store i  za Apple mobilne uređaje iPHONE i iPAD na App Store servisu. Također, aplikacija se može preuzeti i putem linka ili skeniranjem QR koda koji su postavljeni na web stranici Federalnog ministarstva trgovine: www.fmt.gov.ba

Objava Cijene goriva rastu, u FBiH od 1. oktobra 447 obavijesti o promjeni cijena pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

BANJALUKA – Regulativa koja se odnosi na tržište lijekova u BiH isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, zbog čega bh. građani u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, plaćaju najveće cijene lijekova.

Podaci su ovo Analize “Realna cijena lijekova” koju je uz pomoć Centra civilnih inicijativa i USAID-a uradilo Udruženje “Misli dobro”.

Naime ova analiza, prva u BiH rađena na temu cijena lijekova, pokazala je da devet, od posmatranih 13 lijekova iz grupe deset najprodavanijih lijekova u BiH, najskuplje u regionu i da odgovornost za to snose svi nivoi vlasti.

Kako su naveli prije svega to je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali i entitetska ministarstva zdravlja i zavodi za zdravstveno osiguranje kao i kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja.

Kako je pokazala ova analiza ono što posebno zabrinjava je činjenica da nadzor nad tržištem lijekova, vrijednim više od 700 miliona KM, u BiH praktično ne postoji.

“Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja i izvještavanja o cijena donesen 2017. godine, direktor Agencije za lijekove je imao 60 dana da imenuje organ koji će vršiti nadzor nad Pravilnikom, ali je Nadzorno tijelo imenovano tek u decembru 2018. godine, a zbog problema sa naknadama danas ne funkcioniše i ne zasijeda”, rekao je Uroš Vukić, član Udruženja “Misli dobro”.

Analiza je pokazala i da BiH ima najveću velebrodajnu maržu od 8 odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori ona 6 odsto.

“Ništa bolja situacija nije ni sa regulativama koja se donosi na nivou entitetskih vlasti i na nivou kantona, jer su maloprodajne marže u Srpskoj i FBiH fiksne i iznose 20 odnosno 25 odsto, dok su te marže u Crnoj Gori 18 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane, te što je lijek skuplji marža je manja”, kazao je Vukić.

Objava Analiza: Građani u BiH plaćaju najskuplje lijekove u regionu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

arlamentarka Europske unije iz stranke Zelenih iz Holandije Tineke Strik, zajedno sa drugim europarlamentarcima uputila je pismo komesaru za proširenje EU Oliveru Varhelyiju u kojem se traži pokretanje aktivnosti protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz entiteta Republika Srpska zbog bojkota neophodnih reformi u Bosni i Hercegovini, podrivanja vladavine prava, i nanošenja štete Bosni i Hercegovini u procesu pristupanja Europskoj uniji.

“Pozivam Komisiju da osigura da ove neprihvatljive radnje dobiju svoje finansijske posljedice”, navodi u svom obraćanju parlamentarka Strik.

“Kao izvjestitelji u sjeni u Europskom parlamentu za izvještaj o napretku zemlje za 2020. godinu, pišemo vam da izrazimo našu duboku zabrinutost zbog trenutne situacije situacije i najnovijih dešavanja u Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu bojkota svih važnih državnih institucija od člana Predsjedništva BiH iz entita Republika Srpska, ali i od strane drugih političkih predstavnika iz Republike Srpske”, navodi se u pismu adresiranom na komesara Varhelyija.

trik navodi da ako BiH želi da ispuni bilo koje od koraka u implementaciji 14 ključnih prioriteta koje je utvrdila Europska komisija za otvaranje pregovora o pristupanju EU, potrebne su ozbiljne reforme.

Da bi ovaj proces bio uspješan, saradnja i povjerenje među glavnim političkim akterima u zemlji od vitalnog su značaja.

“Stoga izražavamo našu najveću zabrinutost zbog odluke političkog rukovodstva Republike Srpske da bojkotuje sav rad u glavnim državnim institucijama sve dok se ne povuče zakon o zabrani poricanja genocida koji je proglasio bivši visoki predstavnik“, navodi se u pismu.

Nespremnošću da učestvuju u bilo kakvom radu državnih institucija i nepriznavanjem legitimne odluke visokog predstavnika, političko rukovodstvo Republike Srpske podriva demokratske državne strukture BiH i njen ustav sadržan u Dayonskom sporazumu, čime je ugrožena ukupna stabilnost zemlje i cijele regije.

“Prijetnje člana Predsjedništva BiH otcjepljenjem RS-a, formiranjem vojske RS-a, jačanjem policijskih snaga RS-a vojnom opremom i ukidanje institucija na državnom nivou izravna su i neupitna prijetnja demokratiji i miru u Bosni i Hercegovini. Osim što izražavamo duboku zabrinutost, željeli bismo istaknuti i konkretnu mjeru koju bi Evropska komisija mogla poduzeti kao odgovor na bojkot”, navodi se u pismu.

Pojašnjavaju da Uredba (COD) o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) predviđa odredbe o uvjetovanosti finansiranja povezane s učinkom zemlje u oblasti reformi u području vladavine prava, temeljnih prava i demokratskih institucija, navodeći da u slučaju značajne regresije ili stalnog nedostatka napretka u područjima obuhvaćenim pristupom “osnove prije svega”, opseg i intenzitet pomoći treba shodno tome i prilagoditi.

Praktična implikacija trenutnog bojkota je da su sve značajne reforme ili napredak u procesu pristupanja BiH onemogućeni, a zapravo znače blokadu reformi i pogoršanje u temeljnim oblastima.

“Budući da entitet Republika Srpska također ima koristi od finansiranja kroz IPA III fondove, mišljenja smo da bi ovaj bojkot trebao pokrenuti relevantne odredbe navedene Uredbe”, smatraju.

Kako Uredba (COD) ne predviđa nikakvu konkretnu proceduru kojom bi Europski parlament mogao pokrenuti takvu obustavu sredstava, apeliramo na vas da ovim dopisom razmotrite obustavu svih sredstava kroz IPA III iprogram z kojih je Republika Srpska direktan i jedini korisnik, dok se ne prestane sa bojkotom državnih institucija.

“Obustava sredstava mogla bi poslužiti kao važan politički signal Europske komisije u ovoj političkoj krizi. Vjerujemo da je u interesu stanovnika BiH, kao i europske budućnosti zemlje, da naša Unija pošalje snažan signal političkom vodstvu Republike Srpske kao odgovor na njihove nedemokratske i neopravdane poteze”, navodi se u pismu EU parlamentaraca Tineke Strik (Zeleni/EFA), Dietmar Koestera (S&D) i Klemena Grošelja (Renew Europe).

Objava Otvoreno pismo / EU parlamentarci traže sankcije protiv Milorada Dodika i Republike Srpske pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.